ZLOČIN BEZ KAZNE

SRPSKO 'SUĐENJE U MUENCHENU' Slučaj koji SAD zamjera Srbiji: Nitko nije odgovarao za ubojstva trojice braće s američkim državljanstvom

Autor

bl

Ubojstvo braće Bitići odigralo se u srpnju 1999. godine u Petrovom Selu blizu Kladova, u istočnoj Srbiji. Naime, braća Ilij, Mehmet i Agron Bitići bili su američki državljani albanskog porijekla, a tijekom rata borili su se u redovima Oslobodilačke vojske Kosova.  O tom slučaju hrvatska javnost zna vrlo malo, a ključan je za razumijevanje američke politike prema Srbiji i prema Kosovu.

 

 

07.11.2021. u 12:23
Ispiši članak

Njihovo ubojstvo, odnosno kažnjavanje počinitelja smetnja je približavanju Srbije SAD-u. Još od administracije bivših američkih predsjednika Baracka Obame i Donalda Trumpa to je Beogradu jasno rečeno. Prije nekoliko mjeseci o tom se slučaju raspravljalo i u američkom Kongresu.

Iako se radi o američkim državljanima za stavljanje tog pitanja na dnevni red gotovo svakog sastanka sa srbijanskim vlastima zaslužna su dva brata, Albanci, Yilber i Ylli Bajraktari, koji su napredovali vrlo visoko u sigurnosno-obrambenim strukturama SAD-a. Oni su američki državljani postali 2004., a za CIA-u su radili od Iraka i Irana do Afganistana, neovisno o tome jesu li Bijelu kuću nastanjivali republikanski ili demokratski predsjednici. Njihov utjecaj jednako je snažan i u administraciji Joea Bidena.

Analitičari značaj ovoga slučaja za američko-srpske odnose uspoređuju s važnosti za hrvatsko-njemačke odnose ranijeg izručenja šefova jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića i Zdravka Mustaća Njemačkoj zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, koji je istodobno bio i suradnik njemačke obavještajne službe (BND). I upravo stoga Njemačka je inzistirala na suđenju u Muenchenu, a tadašnji premijer, sada hrvatski predsjednik, Zoran Milanović koliko god se bio  trudio to izručenje nije uspio spriječiti jer je na tome inzistirala čak i kancelarka Angela Merkel.

Stoga je za Srbiju slučaj braće Bitići njihovo 'suđenje u Muenchenu' i Washington od sankcioniranja odgovornih neće odustati.

Braća Bitići su po završetku kosovskog rata i NATO bombardiranja SRJ, oni su krijumčarili dvije romske obitelji s Kosova u Srbiju. Zbog ilegalnog ulaska u zemlju uhićeni su 26. lipnja 1999. od strane srpskih vlasti.

Nakon uhićenja odvedeni su u bazu Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije u centar posebnih jedinica MUP Srbije, gdje je zapovijedao Goran Radosavljević Guri. Prema pisanju medija, nakon dva dana ubijeni su hicima u potiljak, a potom pokopani u masovnu grobnicu. Njihova tijela su otkrivena su 2001. u masovnoj grobnici u Petrovom Selu, blizu policijske stanice. Pronađeni su s vezanim rukama i s prostrijelnim ranama na glavi. 

I danas se postavlja pitanje: Tko je 1999. godine na teritoriju države Srbije ubio američke državljane? Naime, pitanje o smrti Ilija, Mehmeta i Agrona Bitićija, ostalo je bez odgovora, a zid šutnje nije probijen niti brojnim pritiscima američkih dužnosnika koji su u više navrata ponovili da bez rješenja ovoga slučaja neće biti moguće uspostaviti najbolje odnose između SAD i Srbije. Javna tajna je kako prilikom posjete američkih dužnosnika susjednoj Srbiji jedna od neizbježnih tema je uvijek upravo ovaj slučaj.

Priopćenje obitelji i osumnjičeni za zločin

"Naša obitelj je pretrpjela najveće gubitke, kada joj je vlada Republike Srbije oduzela Ilija (Yili), Agrona i Mehmeta Bitićija (Bytyqi), navodi se u priopćenju obitelji Bitići medijima, povodom toga što ni više od dva desetljeća nisu procesuirani odgovorni za ubojstvo trojice braće još davne 1999. godine. U spomenutom priopćenju dodaje se i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "već šest godina obećava vladi Sjedinjenih Država i obitelji ubijene braće da će ovaj slučaj riješiti".

Podsjetimo, Vučić je u veljači 2019. u Munchenu razgovarao s delegacijom američkog kongresa. Tada je izjavio da je na sastanku dva puta spomenuto i Radosavljevićevo ime, ali da od njega nisu tražili njegovo izručenje, kao i da mu nisu dali nikave dokaze na osnovu kojih bi bio izručen.

Naime, u slučaju Bitići kao potencijalni krivac spominje se bivši zapovjednik policije Goran Radosavljević Guri, a Fatos Bitići, brat ubijenih, otvoreno kaže da "usprkos pritiscima njegove obitelji i vlade SAD nije bilo ozbiljne istrage ovog zločina". On je pak u više navrata označio Gurija kao glavnog krivca za smrt svoje braće. Prema pisanju srbijanskih medija u vrijeme vlade Vojislava Koštunice bila je raspisana tjeralica za Gurijem zbog slučaja Bitići. On je tada napustio Srbiju i jedno vrijeme je boravio na Bliskom istoku.

Istragu ovog trostrukog ubojstva, pored srbijanske policije i tužiteljstva, vodio je i FBI. Rezultati njihove istrage ukazuju na sumnju da su braća Bitići iz Petrovog Sela prebačena u Niš i da su tamo likvidirana, a odatle vraćena u Petrovo Selo te na koncu bačena u masovnu grobnicu. Njihova tijela, navodno u robijaškim uniformama, nađena su na vrhu gomile od petnaest leševa. Dvojica srpskih policajaca Sreten Popović i Miloš Stojanović oslobođeni su optužbi da su pomogli neposrednim ubojicama u likvidaciji braće Bitići 1999. godine u Petrovom Selu.

Goran Radosavljević Guri izjavio je svojevremeno da on zapravo i nije bio prisutan u Petrovom Selu u vrijeme ubojstva, već da je u to vrijeme bio u lovu. Naime, na suđenju dvojici policajaca za ubojstvo braće Bitići pojavio se kao svjedok. "Nisam znao ništa o tome da su oni bili pritvoreni. O tom slučaju saznao sam iz medija tek 2001.", rekao je tim povodom Guri. 

Bivši specijalni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je krajem 2013. godine izjavio je da se pretpostavlja da je naredbu za ubojstvo braće Bitići izdao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Vlajko Stoiljković, koji je izvršio samoubojstvo 2002. godine.

Obitelj drži odgovornim i bivšeg visokog dužnosnika srpske policije

Obitelj ubijenih dodaje kako smatraju da je "odgovoran i Vlastimir Đorđević, bivši visoki dužnosnik srpske policije u vrijeme režima Slobodana Miloševića".

Naime, spomenuti Đorđević je na Haaškom sudu osuđen na 18 godina zatvora za ratne zločine, ali i zločine protiv čovječnosti u slučaju kosovsko-albanskih civila počinjene 1998. i 1999. godine.

Presuda Žalbenog vijeća Haaškog suda u slučaju Đorđević navodi da su braća Bitići "u centar PJP (policijski centar za obuku) u Petrovom selu prebačena po Đorđevićevom naređenju".

Veleposlanstvo SAD-a: 'Ne možemo i nećemo zaboraviti ovaj zločin'

Prošle su 22 godine su bez pravde za trojicu američkih državljana koje su pogubile specijalne snage srpske policije. Veleposlanstvo SAD-a u Srbiji, tim povodom u srpnju ove godine poslalo je priopćenje.

Vlada SAD-s ponovo poziva srpske vlasti da provedu istragu. Između ostalog, u njihovom priopćenju stoji da su "braća Bitići pogubljena hicima u glavu dok su im ruke bile vezane na leđima, a nakon i više od dva desetljeća nije došlo do potpune istrage ovog slučaja.  Ne možemo – i nećemo – zaboraviti ovaj zločin.  Pravda za braću Bitići i njihove obitelji te odgovornost onih koji su izvršili i prikrili njihovo ubojstvo ostaje jedan od prioriteta u našim bilateralnim odnosima sa Srbijom. Ovaj slučaj, kao i mnogi drugi, ukazuje na hitnu potrebu da Srbija razriješi nedovršene istrage ratnih zločina i posveti se jačanju vladavine prava", poručuju Sjedinjene Države.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.