Srpska diplomacija mogla bi nadigrati hrvatsku: 'Očito su pridobili određen broj članica'

Podsjetimo, Srbija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u prosincu 2009., a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u ožujku 2012. Pregovori o pristupanju između EU-a i Srbije započeli su u siječnju 2014., a dosad su otvorena 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a dva privremeno zatvorena.  Međutim, od 2021. nije otvoreno niti jedno pregovaračko poglavlje Srbije i EU. Prvenstveno nas je zanimalo kako bivši šef hrvatske diplomacije komentira, za sada neslužbenu informaciju, kako Italija, Francuska i Španjolska forsiraju otvaranje trećeg klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom.

"Nema tu puno filozofije. Očito je Srbija uspjela pridobiti određen broj država članica koje zagovaraju nastavak otvaranja pregovaračkih poglavlja o njezinom članstvu u Europskoj uniji. A hoće li to proći, to ćemo vidjeti. Nisam čuo da postoji veći otpor država članica kad je riječ o daljnjem otvaranju srpskih pregovora. Ali sve je to još daleko od zatvaranja poglavlja, a pogotovo od članstva. Inače, Srbija je pregovore otvorila prije više od deset godina, nastavi li ovim tempom, tko zna koliko dugo će još trajati…", rekao je Kovač u razgovoru za Direktno. 

Zatim smo se dotakli što je točno treći klaster pregovaračkog poglavlja. "Prije nekoliko godina došlo je do promjene metodologije vođenja pregovora na način da su pregovaračka poglavlja razvrstana po 'clusterima', to jest po grupama. Rezultat te promjene jest da postoji šest grupa pregovaračkih poglavlja, s tim da se o dvama poglavljima pregovara na kraju procesa", pojasnio je bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske. Istaknimo, kako se ovdje radi o pregovorima koji ocjenjuju vladavinu prava u državama kandidatkinjama.

FOTO: Ronald Gorsic / CROPIX

'To je na hrvatskoj Vladi'

Zamolili smo ga i da komentira informaciju da Hrvatska, navodno, kao i Njemačka prilikom zatvorenog sastanka Vijeća EU na kojem se raspravljalo o tom pitanju izrazila suzdržanost i pozvala na oprez. "JJedno su izjave dužnosnika, kojih nema, a drugo su novinski članci bazirani na neimenovanim izvorima, a kojih ima. U pravilu jedino izjave dužnosnika komentiram", istaknuo je Kovač. Za kraj razgovora dotaknuli smo se i kakav bi stav Hrvatska, prema njegovom mišljenju, trebala zauzeti po pitanju otvaranja trećeg klastera sa Srbijom za ulazak u EU.

"Europska komisija ima mehanizam praćenja stanja vladavine prava u državama članicama, dakako i u državama kandidatkinjama. I države članice o tome imaju svoje mišljenje. Pitanja odštete hrvatskim logorašima, traganja za nestalima, poštivanja prava manjina spadaju u segment vladavine prava. Na hrvatskoj je vladi da zauzme stajalište o tome što je Srbija u tom dijelu ostvarila i koliko je na tom planu stvarno napredovala", zaključio je Miro Kovač u razgovoru za portal Direktno.

Zbog Srbije zaiskrilo na zatvorenoj sjednici u Vijeću EU: 'Hrvatska brani načelo, princip'

Istaknimo također, kako je naš portal poslao upit Ministarstvu vanjskih i europskih poslova sa zamolbom da nam potvrde ili demantiraju da je otvaranje trećeg klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom bila tema sastanaka. Također, zamolili smo ih  da nam odgovore koje je službeno stajalište Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH na tu temu, točnije smatraju li da je Srbija zadovoljila kriterije da se otvori treći klaster. Do objave ovoga teksta portal Direktno nije primio odgovor na upit, a isti ćemo objaviti čim ga primimo.