SRCEM ZA VUKOVAR Prije 30 godina počela bitka za grad na Vuki, hrvatski branitelji gotovo tri mjeseca borili se s nadmoćnim neprijateljem

Naime, potkraj kolovoza 1991. godine nakon okupacije Baranje udružene snage srpskih pobunjenika, srpskih paravojnih snaga i JNA te dobrovoljačke postrojbe iz Srbije odlučile su zauzeti Vukovar. 

Kako je prethodnog dana, prema zapovijedi tadašnjeg zapovjednika obrane i Zbora narodne garde u Vukovaru Ivice Arbanasa, Luka Andrijanić oborio dva aviona JNA, taj događaj, kao i događaj na Borovskoj cesti, bili su povod da JNA izvede tenkove iz vojarne i krene prema Trpinjskoj cesti, nakon čega je ubrzo počeo napad koji će se pretvoriti u opći, pri čemu se JNA, koja je do tada glumila suzdržanost, otvoreno svrstala na stranu srpskih terorista i njihovih paravojnih formacija.

Vukovar je potom napadnut iz svih smjerova, svim raspoloživim naoružanjem JNA, uključujući i avione, pa se 25. kolovoza 1991. godine smatra početkom Bitke za Vukovar. 

Puna tri mjeseca hrvatski branitelji su odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje Vukovara. Jedina komunikacija za opskrbu hrvatskih branitelja "Kukuruzni put" bila je presječena, a u gradu se nalazilo više od 15.000 civila. 

Na desetke neprijateljskih tenkova i oklopnih transportera zaustavljeno je na Trpinjskoj cesti prozvanoj "Groblje tenkova".

Početkom listopada u potpunom okruženju Vukovar je trpio neprekidna topnička razaranja i bombardiranja. Svi sposobni za borbu, Vukovarci i mladići iz cijele Hrvatske bili su na crtama diljem grada, na koji je dnevno padalo 7000 različitih projektila.

U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz Vukovarske bolnice. Vukovarci nisu 56 dana imali struje, vode, hrane, telefona. Nestale su kuće, zgrade, skloništa, a nastale stotine grobova palih heroja, među kojima je i legendarni zapovjednik obrane Vukovara - Blago Zadro.

Herojski otpor slomljen je 18. studenoga 1991. Hrvatski su branitelji gotovo puna tri mjeseca odolijevali danonoćnim napadima jedne od najjačih vojnih sila u Europi. Jer unatoč svemu što im je nedostajalo, hrabrosti, domoljublja, prkosa i srca – nije.

Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji nisu uspjeli odvedeni su u srbijanske koncentracijske logore te su mnogi ubijeni. Među njima i 260 ranjenika iz vukovarske bolnice. 

Tijekom agresije u Vukovaru je, prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenoga 1991. poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od srbijanskih koncentracijskih logora, a nakon okupacije 18. studenoga 1991. ostala je nepoznata sudbina 2630 osoba.

Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.

Dugujemo im sjećanje.