Predrasude o nacijama

Srbija: Povijest puna nasilja i ratova, od vampira i krvi do 'silikonki'

Autor

Andrea Latinović

Kada se u srijedu na moskovskom stadionu Spartak u večernjim satima sastanu suparnici iz skupine E, Srbija i Brazil, obje će države biti na nogama, iščekujući pobjedu svoje reprezentacije. Jer, Srbi i Brazilci imaju jednu zanimljivu poveznicu, a to je da su strastveni ljubitelji i obožavatelji nogometa. I tu svaka sličnost prestaje, jer Brazilci su nogometnom svijetu dali nekolicinu najboljih igrača u povijesti.

27.06.2018. u 16:18
Ispiši članak

Kada govorimo o Srbiji s pozicije Hrvatske, države koju su napali 1991. započevši krvavi rat, u svojoj višestoljetnoj želji stvaranja tzv. ''Velike Srbije'', teško je naći bilo što pozitivno o našem velikom susjedu, s kojim i danas imamo iznimno napete, neriješene i nategnute odnose.

No, kako je ovo nogometna tema, s malo ležernijim pristupom u kojem predstavljamo sudionice ovog spektakularnog prvenstva, tako ćemo vam pokušati prikazati i Srbiju, otkrivajući vam neke činjenice koje možda niste znali o njoj.

Stalno ''prisvajanje'' Nikole Tesle

Jer, ono što znamo, uglavnom se svodi na to da Srbi imaju dobru hranu, odličnu gastronomsku ponudu i ludi noćni život te jednog od najboljih tenisača na svijetu Novaka Đokovića, kao i da stalno ''prisvajaju'' jednog od najgenijalnijih umova u povijesti Nikolu Teslu, koji jest bio Srbin iz Hrvatske, ali odavno je poznata njegova vlastita rečenica da ne pripada nikome i da je građanin svijeta. Unatoč tome što sam Tesla nije imao izraženih nacionalnih osjećaja, Srbi ga uporno guraju u njihovo dvorište, otvarajući i oko toga stalno ''front'' s Hrvatskom.

Dalje od ovih činjenica većina ne zna, ali nije to ni čudno, obzirom da se zbog svojih stalnih agresorskih nasrtaja na okolne države (bivša SFRJ-Slovenija, Hrvatska, BiH, Kosovo, ali i Bugarska ), Srbija doista zamjerila velikom dijelu, ne samo Balkana, već i Europe.

Zanimljivosti i bizarnosti o Srbiji

Srbi su potomci Kelta

Kelti se smatraju osnivačima naselja iz kojih su se kasnije razvila dva najveća grada današnje Srbije - Beograd i Novi Sad, u antičko doba poznati kao Singidunum i Kuzum. Godine 876. prvi put se spominje pod imenom Beograd i smatra se jednim od najstarijih gradova u Europi.
Današnja grupa naroda u istočnoj Srbiji poznata kao Vlasi, vodi porijeklo od Kelta. Ovo je jedna od niza, povijesnih i jezičnih teorija o potomcima Vlaha. Smatra se da vlaška magija ima svoje korijene upravo u keltskim kultovima i obrednim ceremonijama.

Mnogi rimski imperatori rođeni su na tlu Srbije

Između 3. i 4. stoljeća, neki izvori kažu 17, a neki 18 rimskih careva rodilo se na teritoriju današnje Srbije, a to znači gotovo petina svih rimskih vladara. Gornja Mezija bila je rimska pokrajina, nalazila se na području današnje Srbije, a ovo je popis rimskih imperatora: Decije Trajan, Hostilijan, Klaudije II Gotski, Aurelije, Marko Aurelije Prob, Maksimijan, Konstantin I, Galerije, Maksimin Daja, Flavije Valerije Sever, Konstantin Veliki, Licinije, Konstantin II, Vetranion, Jovijan, Gracijan i Konstantin III.

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača malina

Srbija je jedan od vodećih proizvođača i izvoznika malina na svijetu. Primjerice, prema podacima iz 2012., gotovo 95 posto malina na svjetskom tržištu dolazi iz ove zemlje.

Najstariji ćirilićni spomenik

Najznačajniji ćirilični spomenik srpsko-slavenske pismenosti je Miroslavljevo evanđelje, koje potječe iz 12. stoljeća, a danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.

Riječ vampir izmislili su - Srbi

Vampir je jedna od riječi iz srpskog jezika koja je prihvaćena u svim svjetskim jezicima. Najpoznatiji srpski vampir uz Savu Savanovića bio je, kažu Srbi, Petar Blagojević. On je bio seljak čiji slučaj spada u prva spominjanja vampirizma u Europi novijeg doba. Još jedna zanimljivost: prvi "vampir" nije bio grof Drakula već upravo Petar Blagojević o čijem povampirenju je 1725. godine opširno pisao austrijski tisak. Jedna od omiljenih srpskih legendi je upravo o Blagojeviću, za kojega Srbi kažu da je poslije smrti postao vampir i usmrtio devet osoba, uključujući i svog sina.

Najviši kameni mostovi u Europi

Rijeka Vratna na istoku Srbije, nadaleko je poznata po tri najviša prirodna kamena mosta u Europi, tzv. ''prerastima'' koji podsjećaju na vrata, po kojima je i dobila ime.

Najveći pravoslavni hram

Hram Svetog Save u Beogradu najveći je srpski pravoslavni hram i jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svijetu.

Tramvaj

Prvi beogradski tramvaj pušten je u promet sredinom listopada 1892. godine i vozio je središtem grada, od Kalemegdana do Slavije. Niški tramvajski sistem bio je u uporabi od 1930. do 1958. godine, a novosadski od 30. rujna 1911. do istog dana 1958. godine.

'Humanost' Srbije

U hodniku zgrade Crvenog križa u Genevi stoji ploča na kojoj piše: "Budi tako human kao što je bila Srbija humana 1885. godine". Naime, tada je Srbija pomogla Bugarskoj, iako su te dvije države bile u ratu.

Počeci kinematografije

Film "Karađorđe" snimljen je 1911. godine u režiji Čiča Ilije Stanojevića i smatra se najstarijim igranim filmom u Srbiji i na Balkanu.

''Silikonke''

Zanimljiva i najbizarnija činjenice je fasciniranost stranaca ''Silikonskom Dolinom'', koja se nalazi na Dorćolu, a koja je, pored barova, pubova, kafića i kavana, poznata po djevojkama koje ovdje dolaze svakodnevno, a specijalnost im je što imaju ugrađene silikonske implante u grudima. Svaki stranac koji dolazi u Beograd postavlja pitanje postoji li to zaista, ili je samo mit, ali ne, nije mit. ''Silikonska dolina'' i ove djevojke doista su svojevrsna specifičnost Beograda, odnosno, ovog njegovog dijela.

Najkraća rijeka

U Srbiji postoji rijeka koju zovu Godina. Ali, zapravo, njeno pravo ime nije Godina već Vrelo, a taj nadimak je dobila zbog svoje jedinstvene duljine, koja iznosi samo 365 metara!

Srbi ispred Švicaraca

Kada neko spomene satove, svi najprije pomisle na Švicarce, ali griješe. Jer srbijanska znanost o satovima starija je od one slavnih Švicaraca za čak 200 godina.

Selo od kamena

U Srbiji postoji selo napravljeno od kamena! Kameno selo Gostuša, koje se nalazi na padinama Stare planine, najneobičnije je selo u Srbiji. Kuće u ovom selu izgrađene su od kamena, blata i drugih prirodnih materijala pronađenih u okolini. Također, nevjerojatno je da ih ni vrijeme nije nagrizlo…

Prašuma u Europi

Srbija ima jednu prašumu, sigurno to niste znali. Prašuma Vinatovača je specijalni rezervat prirode u kojem drveće bukve raste već više od 350 godina. Ovdje je sječa drveća, branje biljaka, čak i pomicanje palih debala zabranjeno. Doista se radi o prekrasnom mjestu kojega ljudska ruka nije ni dotaknula, a ni stigla uništiti…

Dvojnik američkog Colorada

Veliki kanjon rijeke Colorado (SAD) ima dvojnika i to u - Srbiji. Neobične crvene stijene impresivnog kanjona rijeke Temštice neodoljivo podsjećaju upravo na svjetski poznati Colorado.

Francuska kraljica

Srbija je imala i francusku kraljicu u svojoj povijesti. Jelena Anžujska bila je žena kralja Stefana Uroša koji je u njenu čast posadio jorgovane cijelom dolinom rijeke Ibra. Danas, jedni ovo mjesto nazivaju Dolinom kraljeva, drugi Dolinom vijekova, a oni romantični Dolinom jorgovana.

Đavolja varoš

Na jugu Srbije, blizu Kuršumlije, nalazi se jedno od osam srpskih prirodnih čuda, Đavolja varoš. Ova atrakcija svjetski je poznata zbog svoje 202 neobične zemljane figure nastale erozijom zemlje.

Klisure i kanjoni

Najveća klisura probojnica Europe je Đerdapska klisura koja se nalazi u istočnoj Srbiji. A u zapadnoj Srbiji nalazi se drugi po redu najdublji kanjon u Europi – kanjon rijeke Drine.

Otoci koji plešu

Jeste li ikada čuli za jezera po čijoj površini otoci plešu? E pa, u Srbiji i tako nešto postoji. Na Semeteškom i Vlasinskom jezeru otoci - plutaju.

Satelitski prijenos

Na prvom satelitskom prijenosu između Sjeverne Amerike i Europe iz 1963. godine, nalazila se freska ’’Bijeli anđeo” iz manastira Mileševa.

Noćni život

Metropola Srbije, Beograd, jedan je od najvećih gradova jugoistočne Europe, a prestižni turistički portal Lonely Planet proglasio je Beograd za grad s najboljim noćnim životom na svijetu, čak ispred američkog Las Vegasa.

Značajna imena u znanosti i umjetnosti

Mihajlo I. Pupin (fizičar i kemičar), Milutin Milanković (matematičar, astronom, klimatolog, geofizičar, građevinski inžinjer), Josif Pančić (botaničar, liječnik, predavač), Mileva Marić (matematičarka) i Vuk Stefanović Karadžić (filolog i lingvist), samo su neki od poznatih znanstvenika iz Srbije.

Vole se hvaliti

Srbi su, osim pretjeranim i megalomanskim mitovima, skloni samohvali. Stoga nije čudno da sami sebe smatraju najgostoljubivijim narodom na cijelom svijetu.

Srbi u svemiru

Čak 13 Srba aktivno je radilo na programu ''Apolo'' američke svemirske agencije NASA. U osnivanju je sudjelovao i srpski znanstvenik i izumitelj Mihajlo Pupin.

Pulitzerove i Nobelove nagrade

Čak tri Srbina, Valter Bogdanić, Čarls Simić i Mihajlo Pupin, osvojili su prestižnu Pulitzerovu nagradu. A Ivo Andrić, iako Hrvat, jedini je dobitnik Nobelove nagrade iz Srbije.

Mitovi i legende

Priroda Srbije krije mnogo tajni i nerazriješenih misterija. Jedna od njih je planina Rtanj – 500.000 godina stara piramida. Zbog njenog piramidalnog oblika, za ovu mističnu planinu vjeruje se da je drevna piramida u kojoj se nalazi matični brod kojega su ostavili vanzemaljci.

Tu je također i misterij Povlenskih kugli o čijem se porijeklu i danas raspravlja. Dok jedni tvrde da su ove ogromne kamene kugle rasute po brdima Povlena čuda prirode s ljekovitim moćima, drugi vjeruju da su ih također ostavili vanzemaljci. No, znanstvenici smatraju da su one nastale vulkanskom aktivnošću.

''Cvjetanje Tise'' je fenomen kojemu možete nazočiti samo u Srbiji, blizu Horgoša, na izlazu iz Kanjiže. Svake godine u lipnju, na rijeci Tisi odigrava se jedinstven, romantičan i melankoličan ples života i smrti. Insekt Palingenia longicauda tada izvodi svoj tri sata dug svadbeni ples na zaprepaštenje svih posjetitelja.

Političko uređenje

Prema Ustavu od 10. studenog 2006., Srbija je republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike poglavar je države, zapovjednik oružanih snaga, predstavlja državu u inozemstvu i izražava državno jedinstvo. Biraju ga građani na izravnim izborima. Mandat predsjednika države traje pet godina, a može biti biran dva mandata uzastopno. Izvršnu vlast u državi obnaša vlada, koja predlaže i provodi zakone, daje smjernice političkog djelovanja, za svoj rad odgovorna je parlamentu. Vladu čine predsjednik, potpredsjednici te ministri. Predsjednika vlade na prijedlog predsjednika države izglasava parlament, koji potom, na prijedlog predsjednika vlade, izglasava i ostale članove vlade. Najvišu zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament, Narodna skupština s 250 zastupnika (narodnih poslanika). Biraju ih građani na općim, tajnim i izravnim izborima, na mandat od četiri godine. Narodna skupština ima ovlasti donošenja i izmjene ustava, promjene granica, raspisivanja referenduma, odlučivanja o proglašenju rata i sklapanju mira te izbora državnih dužnosnika. Pravo glasa imaju svi građani koji su napunili 18 godina života. Sudbenu vlast ima Vrhovni kasacijski sud, predsjednika kojega imenuje Narodna skupština na jedan mandat u trajanju od pet godina.

Ustavni sud posebno je sudsko tijelo koje štiti ustavnost i zakonitost te ljudska i manjinska prava, a njegove su odluke konačne i obvezujuće. Njegovih 15 sudaca bira se na mandat od devet godina, po pet sudaca biraju Narodna skupština, predsjednik republike i Vrhovni kasacijski sud. Kandidati za Ustavni sud moraju biti stariji od 40 godina i imati 15 godina radnog iskustva u struci.

Prema Ustavu Srbija u svojem sastavu ima dvije autonomne pokrajine, Vojvodinu i Kosovo (koje je 17. veljače 2008. proglasilo neovisnost). Država se administrativno dijeli na okruge, područje glavnoga grada i općine.

Nacionalni blagdan je Dan državnosti, 15. veljače, a slavi se od 1804., kada je bio Prvi srpski ustanak, (1835., Sretenjski ustav).

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.