Sporna mapa izazvala kaos između Hrvata i Srba: 'Ispod površine tinja neprijateljstvo i rivalstvo'

Izvorno podijeljena na Redditu prije neki pet godina, karta je ponovno podijeljenja u Facebook grupi "Simon shows your map", a tema je privukla pažnju brojnih korisnika, sudeći po velikom broju komentara. Na karti su prikazane Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, doduše neimenovano, Crna Gora i dio Bugarske. 

Karta, prema legendi, prikazuje broj padeža koji se koriste u jezicima navedenih zemalja, kako je na karti to sam autor napisao, "broj gramatičkih padeža u srpko-hrvatskom dijalektu". Svijetlo plavom i plavom bojom na karti su prikazani zapadni dijalekti. Autor tu navodi neoštokavski, kajakvski i čakavski dijalekt, a podneblje na koje se odnosi prikazuje područje Hrvatske, BiH te dijela Srbije i Crne gore.

Na karti se navodi da sjeverni dio Hrvatske koristi šest padeža (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i insturmentar) dok ostatak plavo obojanih područja dodatno koristi i vokativ. U drugom dijelu karte obojane ljubičastom, rozom i bež bojom označene su zemlje tzv. istočnog dijalekta (dijelovi Crne Gore, Srbije i Kosova), dok je dio Kosova s dominantno albanskim stanovništvom prikazan, ali isključen iz ove podijele.

'Već sa šest godina svladavaju šest jezika'

Tu se govori prema autoru starom štokavštinom, a broj padeža na ovoj skupini drastično je smanjen. Ljubičasto označeno područje koristi nominativ, genitiv, akuzativ i vokativ, ružičasto označeno područje nominativ, akuzativ i vokativ, a bež tek nominativ i vokativ. Autor je dodatno na kartu napisao da se na ovim područjima govori, citiramo, "hrvatski, bosanski standardni jezik, crnorgorski i srpski jezik", a u raspravi koja se povela ispod karte u komentarima najčešće je dominirala tema odnosa između navedenih zemalja s fokusom na Hrvatsku i Srbiju.

"Jedno je sigurno, Srbi i Hrvati se još uvijek nikako ne slažu. Postoji veliko rivalstvo i neprijateljstvo još uvijek tinja ispod površine između dviju nacionalnosti", napisao je netko i dobio niz reakcija od kojih je jedna bila sljedeća: "Samo maloumnici i poneki političar (se ne slažu, op.a.), ožiljci povijesti su još uvijek tu, ali svi se dobro snalaze, kada govorimo o običnim ljudima".

Na temu jezika, pojavila se i jedna neobična i ambiciozna tvrdnja: "Djeca na ovim prostorima već sa šest godina savladaju nekoliko jezika, srpski, hrvatski, srpsko-hrvatski, bosanski, crnogorski, a zatim uče engleski, ruski, njemački. Ja govorim sve jezike osim njemačkog, to je sedam jezika".

FOTO: Pixabay

'Hrvatska je ludo pohlepna'

"Srpski, hrvatski, srpsko-hrvatski, bosanski, crnogorski... To je gotovo isti jezik. Nijemci imaju više različitih dijalekata. Među tim jezicima nema gotovo nikakve razlike, samo su različiti dijalekti", odgovorio je netko. Ono što je specifično ispod komentara na ovakve i slične karte, koje se pojavljuju na društvneim mrežama, činjenica je da se nakon raspada Jugoslavije, u komentarima uredno pojavljuju tvrdnje da je Hrvatska "nekome otela" pristup moru. Najčešće se spominje u tom kontekstu Neum, a i ovaj put nisu izostale slične sulude tvrdnje.

"Hrvatska je ludo pohlepna s tim pristupom trgovačkoj luci", a netko se nadovezao s komentarom "Hidrofilno hrvatsko carstvo". Konačno je netko primijetio da bi se trebala preispitati i vjerodostojnost same karte tvrdeći da je prikaz na njoj "lud i netočan", jer se "nigdje u centralnoj Srbiji ne koriste samo četiri padeža".

"Čini se da samo ljudi koji koriste samo latinicu i samo srpskohrvatski i engleski jezik imaju dovoljno resursa da koriste toliki broj padeža.  "Bosanski standardni jezik ne postoji, poštujte različitost i mir koji su skupo plaćeni. Bosanski Srbi, Hrvati i Bošnjaci imaju svaki svoj standard. Ovdje je mnogo bolja, nepolitizirana karta koja zapravo prikazuje lingvističke podatke", jedan je od komentara uz koji je podijeljena i nova karta. Netko se osvrnuo naravno na činjenicu da Kosovo nije označeno na karti, uz napomenu da "Kosovo nije Srbija".

FOTO: Pixabay

O Deklaraciji o zajedničkom jeziku

Kada je ovdje već riječ o jezicima i tvrdnjama da su to de facto isti jezici, treba podsjetiti na u ožujku 2017. potpisanu Deklaraciju o zajedničkom jeziku. Tada je predstavljena kao izjava o "zajedničkom standarnom jeziku policentričnog tipa", koji se koristi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Jedna od inicijatorica ove inicijative je i hrvatska spisateljica Ivana Simić Bodrožić, koja je odmah požurila istaknuti kako se ne radi o stvaranju jugoslavenskog ili balkanskog jezika.

"Korištenje četiri naziva za standardne varijante, bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski, ne znači da su to i četiri različita jezika. Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih 'prevođenja' u administrativnoj upotrebi ili medijima", naveli su potpisnici u dvojoj izjavi.

Može biti da Benčić smeta hrvatski jezik: Prije sedam godina potpisala je bizarnu deklaraciju

Još su 2017. hrvatski jezikoslovac Željko Jozić i akademik August Kovačec negativno ocijenili najavu objave "Deklaracije o zajedničkom jeziku“, ocjenjujući je "nejasnom i nepotrebnom", odnosno "bedastoćom i smišljenom provokacijom". "Čini mi se da se odrednica 'politički' uz riječ jezik nepotrebno problematizira, odnosno pokušava se nametnuti mišljenje da jezik ne smije biti politička kategorija. Ako smo išta kao govornici hrvatskoga jezika naučili iz svoje povijesti, naučili smo upravo to da je pitanje jezika, ali i njegova naziva, prvorazredno političko pitanje", istaknuo je tada Jozić.