KOMENTAR ZA DIREKTNO

Spomen područje Jasenovac traži novog ravnatelja; Jurčević: Teško se zlorabi tema žrtava rata, koristi se zbog raznih političkih interesa

Autor

U novom broju Narodnih novina objavljen je natječaj za novog ravnatelja Spomen područja Jasenovac. Portal Direktno kontaktirao je sadašnjeg ravnatelja Ivu Pejakovića kako bi doznali planira li se ponovno prijaviti na tu funkciju, ali i hrvatskog povjesničara Josipa Jurčevića koji nam je opisao kakva bi trebala biti funkcija te institucije te što smo na primjeru iste vidjeli u prošlosti, a što vidimo i u sadašnjosti.

13.02.2021. u 22:53
Ispiši članak

Na stranici Spomen područja Jasenovac stoji kako je "izgrađeno uz uže područje bivšeg koncentracijskog logora III Ciglana Jasenovac". Njihova djelatnost, stoji na internetskoj tranici, "razvija se u više smjernica - od prikupljanja, istraživanja, stručne obrade, zaštite i prezentacije muzejske građe i dokumentacije o djelovanju ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac - do programa odgoja i obrazovanja, organizacije izložbi i izdavaštva, kontinuirane suradnje s preživjelim zatočenicima i organiziranje komemoracija u počast jasenovačkim žrtvama". Uz to, dodaje se kako uz Memorijalni muzej u Spomen području Jasenovac djeluje i Obrazovni centar.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

"Zbog svih jasenovačkih stradalnika, Jasenovac je danas mjesto koje potiče na razmišljanja, učenja, istraživanja, mjesto izgrađivanja osobnog stava i aktivnog otpora prema zlu i zločinu, ali i mjesto prihvaćanja vrijednosti ljudskog života i moralnih načela svojstvenih čovječnosti.

Jasenovac je mjesto s kojeg bi svatko od nas trebao otići noseći u sebi čvrstu poruku da se zločini logora Jasenovac više nigdje i nikada ne smiju ponoviti. Razlike među ljudima, kulturama, nacionalnostima trebaju se poštivati, komunicirati i učiti, a nikako dozvoliti da one izazivaju zločine nad čovjekom", objavljeno je na službenoj stranici.

Aktualni ravnatelj Spomen područja Jasenovac je Ivo Pejaković kojeg smo, budući da mu sada ističe mandat, kontaktirali kako bi saznali hoće li se ponovno prijaviti na mjesto ravnatelja. Na pitanje hoće li se ponovno prijaviti, smijući se odgovorio je kako "nema komentara".

Na pitanje zašto nema komentara, kazao je: "Pa ništa, natječaj traje 15 dana. Vidjet ćemo što će se dogoditi u 15 dana". Na ponovno pitanje planira li se opet prijaviti na tu funkciju, kazao je kako "u ovome trenutku nema odgovor na to pitanje". I razgovor je tu završio.

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Očigledno Pejaković očekuje signale iz političkog vrha treba li se ponovno prijaviti ili ne.

Kako bi se pobliže upoznali s aktivnostima, ali i zamjerkama na rad Spomen područja Jasenovac, kontaktirali smo hrvatskog povjesničara Josipa Jurčevića koji je za sam početak kazao kako je to institucija "koja je osnovana početkom 1960-ih godina s vrlo jasnim zadatkom da proizvodi 'Jasenovački mit'". 

"Odnosno da se najteže zlorabi problem žrtava Drugog svjetskog rata", kazao je Jurčević dodajući kako je na toj temi magistrirao te kako je to, zapravo, duga priča.

Od tada, kako je rekao naš sugovornik, pa do danas - "ta institucija ne radi svoj temeljni posao što znači da utvrđuje, istražuje, objektivizira". Služi isključivo "za političke manipulacije, i prije 1990-ih, ali i nakon".

Foto: FaH

"Inicijativu za osnivanje dao je SUBNOR, to su danas SABA RH i njihovi nasljednici. Rankovićeva delegacija došla je kod Tita pitajući ga slaže li se s time, a on se složio. Međutim, to je bila prijevara. Oni su, umjesto da obilježe to mjesto kao logor, napravili instituciju koja je teško rušila balans odnose između Hrvatske i Srbije, a Tito je živio na balansu", govorio je naš sugovornik.

Svoju tvrdnju nadalje je dodatno pojasnio: "To je razlog zašto Tito nikada nije posjetio Jasenovac. To je odgovor na jedno od najčešće postavljanih pitanja u Spomen knjizi u Jasenovcu. Kada je Tito sve to shvatio, više nije mogao nazad, ali nikada nije posjetio Jasenovac iako je bezbroj puta prolazio pored".

"Ta institucija imala je veliku produkciju, bila je i u funkciji velikosrbijanske agresije. 'Jasenovački mit' bio je glavno operativno sredstvo psihološkog rata. Psihološki su, s jedne strane, gradili ratnu koheziju zastraživanjem u smislu da će se ponoviti zločin, odnosno da će biti milijuni stradalih i ubijenih Srba... S druge strane, to je bilo sredstvo kojim se prikrivala agresija", rekao je Jurčević pa nastavio:

"Jedna stvar je da se postigne kohezija u narodu, a druga stvar da se tom propagandom opravda u međunarodnim okolnostima i slično. Sada ponovno - da bi se prikrila srbijanska agresija - ta institucija, zajedno s Beogradom, usmjerava fokus na Drugi svjetski rat da bi se prikrili zločini koje je Srbija radila '90.-ih godina".

Na pitanje što bi se tu konkretno trebalo promijeniti, hrvatski povjesničar odgovorio je: "Trebalo bi to objektivizirati da to zaista bude javna znanstveno-istraživačka ustanova koja će se baviti problemom žrtava Drugog svjetskog rata. No, međutim, nijedna vlast - ni prije, a ni nakon '90.-ih - nije htjela to objektivizirati jer su žrtve rata uvijek vrlo moćno sredstvo za postizanje političkih ciljeva. Tema žrtava je vrlo moćna, kada puno ljudi strada u ratu, s time se može strahovito manipulirati. Nije se htjelo, od strane vlasti, objektivizirati i broj stradanja u Jasenovcu i općenito broj žrtava u Drugom svjetskom ratu. S time se manipulira, a to je teška zlouporaba, a to je institucija u koju je utrošeno iznimno puno novaca, snimani su filmovi, pisane su knjige...".

"Na žalost, to je institucija koja teško zlorabi žrtve rata i tu temu koristi zbog raznih političkih interesa", ponovio je Jurčević te dodao kako je "cijeli problem žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske sveden na Jasenovac kao se drugdje ništa nije događalo".

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.