Sokol za Direktno: Za Srbiju koja podržava Rusiju i pokušava glumiti nesvrstane nema mjesta u Europskoj uniji!

Krenimo od najaktualnijeg. U Srbiji je počeo popis stanovništva, poruke tamošnje hrvatske zajednice su jasne;izjasnite se s ponosom da ste Hrvati i rimokatolici. Kako vi ocjenjujete značaj ovog popisa za hrvatsku manjinu u Srbiji? Možemo li očekivati incidente?

Trenutni popis stanovništva u Srbiji jedan je od najznačajnijih popisa za hrvatsku manjinu. Naime, opće poznato je da rezultati popisa imaju velike pa čak i presudne posljedice za društvene procese u socijalnoj dinamici manjinskih zajednica, koji izlaze iz okvira samih statističkih pokazatelja. Konkretno, broj pripadnika određene manjinske zajednice neposredno utječe na korištenje manjinskih prava u određenom opsegu te na broj vijećnika u samoupravnim tijelima. Osim toga, rezultati popisa daju nam sliku o političkoj i društvenoj relevantnosti manjinskih zajednica. Samim time, aktualni popis stanovništva u Srbiji imat će snažne posljedice za budućnost Hrvata i hrvatske zajednice. A što se tiče incidenata, nadajmo se da ih neće biti, iako zastrašivanja naših ljudi postoje. 

Hrvati u Srbiji nakon posljednjih izbora konačno imaju i svog predstavnika u parlamentu. U kojoj mjeri bi to moglo promijeniti situaciju za tamošnje Hrvate nabolje i na koji način Vi surađujete s DSHV-om?

Kroz parlamentarnu aktivnost, Hrvati će sada biti uključeni u političke procese koji ih se izravno dotiču, kao što su jačanje i financiranje hrvatskih manjinskih institucija, povrat oduzete imovine te institucionalno očuvanje nacionalne kulturne baštine. Osobno ću nastaviti aktivno surađivati s DSHV-om i pružati im podršku u svim njihovim aktivnostima, a kao što sam i dosad činio na sjednicama Europskog parlamenta kada se pitanje položaja Hrvata u Srbiji našlo na dnevnom redu. 

Vaš rad usmjeren je i na zaštitu hrvatske dijaspore. Koje konkretne aktivnosti kao eurozastupnik ste provodili ili provodite kako bi se poboljšao položaj hrvatske manjine u Srbiji?

Od početka svog mandata snažno se zalažem za zaštitu hrvatske dijaspore u drugim zemljama te hrvatskog naroda u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Kontinuirani napori za Hrvate izvan domovine, moraju biti i ostati stalni prioriteti vanjske politike RH. Borba i podrška za poboljšanje njihovog položaja je, zapravo, borba za europske i civilizacijske vrijednosti temeljene na ljudskim pravima i najvišim kulturološkim standardima europskih naroda. Kao i dosad, nastavit ću se snažno boriti za prava Hrvata u Srbiji u svim svojim javnim nastupima, plenarnim govorima i ostalim zastupničkim aktivnostima.

Svjedočili smo tijekom ove godine jako puno nepravednosti u Srbiji prema tamošnjim Hrvatima, sjetimo se uvođenja bunjevačkog jezika, ali i politici "velikosrpstva", koja opravdanja za svoje manipulacije traži i zakonskim putem. Primjer je njihova tvrdnja da polažu prava na dubrovačku književnost. Ta dva procesa, stječe se dojam, itekako djeluju sinkronizirano. Što reći na ovakve provokacije?

Kada je riječ o bilo kakvim provokacijama koje stižu iz Srbije, moramo biti izričiti i odlučni. Pokušaj uvođenja bunjevačkog jezika i svojatanje dubrovačke književnosti, hrvatskog povijesnog identiteta, klasična je srpska mitomanija i besmislica. Srbiji je krajnje vrijeme da jednom zauvijek prestane posezati i za hrvatskim teritorijem i hrvatskom kulturnom baštinom.

Općenito postoji puno primjedbi na situaciju s poštivanjem ljudskih prava u Srbiji i sami ste upozoravali na isto. Ima li nade da se srpska politika prema manjinama promijeni?

Točno. Primjerice, u prosincu prošle godine na plenarnoj sjednici u Strasbourgu upozoravao sam na ozbiljno kršenje ljudskih prava u Srbiji. Glede nadanja da će se srpska politika prema manjinama promijeniti, s trenutnom političkom garniturom u Srbiji, vrlo teško. Unatoč osvojenom mandatu DSHV-a, ovo su bili još jedni izbori na kojima Srbija nije ispunila odredbe iz Međudržavnog sporazuma Hrvatske i Srbije o uzajamnoj zaštiti nacionalnih manjina, potpisanog 2005. godine. Kako Vlada RH, tako i ja osobno u Europskom parlamentu, i dalje ćemo inzistirati na načelu reciprociteta na svim razinama vlasti.

Kako komentirate optužnice iz Srbije? Koji krajnji cilj leži iza takvog procesa, razgovara li se o tome u Europskom parlamentu?

Optužnice protiv naših vojnih pilota nastavak su politike provokacije i povijesnog revizionizma. Kao pravnik, fasciniran sam razinom nepoznavanja osnovnih načela međunarodnog prava i pravosudne suradnje. "Zakon"  kojim je Srbija uspostavila kvazi univerzalnu nadležnost na teritoriju bivše SFRJ je apsurdan i neprihvatljiv. No, iz ovog je kristalno jasno da se Srbija ne želi suočiti sa svojom prošlošću i odgovornošću za agresiju i zločine iz Domovinskog rata. Ovakvom politikom Srbija u Europskom parlamentu ne može imati saveznike.

Često se spominje da bi Hrvatska trebala iskoristiti svoju međunarodnu poziciju da se zbog neriješenih pitanja vezanih uz Domovinski rat, ali i statusa nacionalnih manjina kao opći problem obnašanja srpskih vlasti prema ljudskim pravima (tu je i dvostruki kolosijek kojim Srbija vozi po pitanju rata u Ukrajini), blokiraju pristupni procesi u EU. Ima li to po vama smisla? Stječe se dojam da Srbija ne žuri u europsko članstvo, s druge strane, je li "takvoj" Srbiji koja je netolerantna, koja ne surađuje i koja nije nedvosmisleno osudila rat u Ukrajini mjesto za stolom EU-a?

Osobno sam vrlo često na plenarnim sjednicama isticao kako Srbija i njeni političari, prije ulaska u EU, moraju prihvatiti europske vrijednosti i riješiti temeljna pitanja uz vladavinu prava, stanje demokracije, procesuiranje ratnih zločina, prestanak agresivnog miješanja u politiku susjednih država te rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba iz agresije na Hrvatsku.  Uz to Srbija i dalje odbija uvesti Rusiji gospodarske sankcije te pokušava glumiti nesvrstane, što je u današnjoj Europi naprosto nemoguće. Ironično je da danas službeni Beograd uvjerava zapadne sile u svoju predanost europskim vrijednostima dok provodi ovakvu politiku. Dok god se Srbija jasno ne odredi pripada li politički, kulturno i civilizacijski Zapadu, za nju nema mjesta u Europskoj uniji!

Samo jedan od primjera je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, a službena srpska politika i dan danas ima diskurs kojim brani ili podupire osuđene ratne zločince. Kakvu vi vidite perspektivu suradnje službenog Zagreba i Beograda u takvom okruženju?

Sve dok službeni Beograd uz podršku Vučićevih "medija" ne prestane podržavati ili braniti aktivnosti osuđenih ratnih zločinaca poput Šešelja, Martića i ostalih, te dok ne prestanu s blokiranjem izručenja ratnih zločinaca, a trenutni primjer imamo s Jovanom Cvetnićem, osobnog sam stava da su mogućnosti za buduću suradnju Hrvatske i Srbije vrlo ograničene.

Održani su izbori u BiH, a Christian Schmidt je doslovno u izbornoj noći nametnuo promjene izbornog zakona. Kakav će one po Vama imati realan utjecaj?

Još jednom pozdravljam odluke visokog predstavnika Schmidta kojima su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH, a čime je onemogućeno izbacivanje Hrvata iz izvršne vlasti prilikom konstituiranja neizravno izabranih tijela. Velika je to pobjeda naše Vlade, diplomacije, a i nas zastupnika iz redova HDZ-a u Europskom parlamentu koji smo kroz svoj rad argumentirano iznosili činjenice zašto su izmjene izbornog zakona važne za Hrvate u BiH. Navedene odluke će zasigurno pridonijeti stabilnosti i boljitku BiH te predstavljaju prvi korak u daljnjoj izbornoj reformi koja je nužna kako bi se zaustavilo obespravljivanje Hrvata, konstitutivnog naroda, a što im je i zajamčeno Daytonskim sporazumom.

I za kraj, pala je vlada u Crnoj Gori u kojoj je nakon izvjesnog vremena opet zasjeo i predstavnik hrvatske manjine. Kakve su vaše procijene, što politički slijedi u toj zemlji i kakav utjecaj očekujete da će to imati na hrvatsku zajednicu u toj zemlji?

Kao član Izaslanstva Kluba zastupnika EPP-a, u svibnju ove godine boravio sam u službenom posjetu Crnoj Gori. Pozitivnim sam ocijenio što su predstavnici hrvatskog naroda bili zastupljeni u izvršnoj vlasti. Kao što smo vidjeli, nedavno je došlo do političkih preslagivanja zbog kojih se Vlada više nije mogla održati. Sigurno je da je u hrvatskom interesu Crna Gora koja je iskreno usmjerena prema zapadu, što znači da moramo pružiti potporu očuvanju samostalnosti Crne Gore, jačanju zasebnog crnogorskog identiteta te sprječavanju prosrpskog istočnog utjecaja. Na tom putu, važno je da hrvatski narod bude politički zastupljen u najvišim razinama vlasti. 

Intervju je realiziran u suradnji sa zastupnikom Tomislavom Sokolom i Klubom zastupnika Europske pučke stranke (EPP Group).