SOKOL ZA DIREKTNO 'Hrvatskoj su nova pregovaračka pravila o pristupanju u EU važni zbog Hrvata u BiH'

Kako su pisale beogradske "Novosti", a prenio B92, Europska unija servira novi plan svim državama koje žele postati dio Europske unije.

Odluka o tome očekivana je na sljedećem summitu EU i Zapadnog Balkana u svibnju 2020. godine, istaknuo je taj list, a za Direktno je potvrdio i europarlamentarac iz redova HDZ-a Tomislav Sokol.

U igri je navodno više modela, a svaki ide u pravcu da se zemljama kandidatima, umjesto proširenja, ponudi neka vrsta privilegiranog partnerstva s EU, točnije ekonomska integracija bez formalnog članstva.

Oko nove metodologije pregovaranja, kako je pisao list, vode se direktni razgovori između dvije najutjecajnije zemlje Unije, Francuske i Njemačke, dok se u šire krugove ovih dogovora uključuju Nizozemska i Danska, dvije zemlje koje imaju "najtvrđe" stavove oko novih članica. 

U toj novoj "ideji" pristupanja Europskoj uniji, spominju se dvije ideje. Prva je tzv. sektorska integracija u EU, odnosno da država po zatvaranju svakog poglavlja praktično u potpunosti uđe u sustav Unije u tom području, umjesto da čeka da postane punopravna članica.

Drugi model je "norveški model", po kojem bi Srbiji, ali i ostalim zemljama umjesto članstva u EU kada dostignu potrebne standarde, bilo ponuđeno članstvo u Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA) i Europskom ekonomskom prostoru, čije su članice Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nisu u EU.

Dogovor bi, dodaje list, trebao biti postignut u narednih šest mjeseci i usvojen u Europskom savjetu u ožujku sljedeće godine.

Sokol: Važno i za hrvatsko predsjedanje

Hrvatski europarlamentarac za Direktno je istaknuo kako ništa novo još uvijek nije doneseno te da još uvijek postoje razne ideje.

"Kod teme proširenja, postoje razni stavovi, razne brige i pristupi", napomenuo je. 

Hrvatskoj je ova tema, ističe, jako bitna zbog stabilizacije jugoistočne Europe, a pogotovo zbog Hrvata u Bosni i Hercegovini. 

"Hrvatska tako može pojačati svoj utjecaj u Bosni i Hercegovini", rekao je i dodao da je jedan od ključnih uvjeta za proširenje poštivanje vladavine prava, a istaknuo je i "slučaj Ljubić" koji, kako kaže, ide u smjeru istočne neravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. 

Europski parlament ranije je ove godine raspravljao o izvješću o Bosni i Hercegovini za 2018., u kojemu se poziva na implementaciju presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i u slučaju Sejdić-Finci, koje se odnose na potrebu izmjene postojećeg izbornog zakonodavstva, te formiranja tijela vlasti na svim razinama bez odgode. U slučaju Ljubić, to znači promjenu sadašnjeg načina biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, dok u drugom slučaju to podrazumijeva eliminiranje postojeće diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina koji se ne mogu kandidirati niti za Predsjedništvo BiH niti za zastupnike u državnom Domu naroda.

"Ideja je da Hrvatska iskoristi europske instrumente kako bi omogućili ravnopravnost hrvatskog naroda u Bosni  i Hercegovini, što je važno i za vrijeme hrvatskog predsjedanja", ističe Sokol.

Konkretno, Sokol navodi kako je najvažnije strateški odrediti kako dalje, u čemu najveću ulogu igra summit EU i Zapadnog Balkana koji se održava u svibnju 2020. godine.

"Postoje razne ideje što da Europska unija postigne. No, ništa nije jasno doneseno pa ne bih prejudicirao", kaže.

Sokol ističe kako će na summitu 2020. riječ biti i o nepovoljnom položaju Europske unije, kao i njenih članica, što će i Hrvatska staviti na svoj dnevni red.

"Priču proširenja treba jačati jer tako i Hrvatska jača svoj utjecaj", zaključio je Sokol.