Šokantno upozorenje: Izvješća SOA-e ne isključuju teroristički napad i na hrvatskom tlu

Ovaj slučaj dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je u srpnju u središtu Beograda muškarac samostrelom ranio policajca. Policajac je napadača uspio nakon toga ubiti. I tada se govorilo o terorističkim prijetnjama u susjedstvu RH jer je i taj počinitelj identificiran kao vehabija. 

Riječ je o radikalnim islamistima koji rigidno tumače Kuran, a žive nam vrlo blizu, u BiH.

Na tu prijetnju u susjedstvu Hrvatske, kojoj vrlo brzo i mi možemo postati meta, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u svojim javnim izvješćima upozorava već deset godina.

FOTO: Screenshot

Hrvatsku gledaju kao Zapad

Još 2014., kada je objavljeno prvo javno izvješće SOA-e, ukazano je na to da "pristupanjem euroatlantskim integracijama Hrvatska aktivno djeluje u promoviranju i zaštiti zajedničkih vrijednosti te sudjeluje u zajedničkim aktivnostima diljem svijeta. Istodobno, ovime Hrvatska postaje izloženija i sigurnosnim rizicima poput terorizma i djelovanja pojedinih stranih obavještajnih sustava. Zbog toga je međunarodna dimenzija djelovanja SOA-e sve značajnija". 

Iz SOA-e su već tada istaknuli kako suvremeni terorizam nije omeđen nacionalnim granicama, a u uvjetima globalizacije protuterorističke aktivnosti imaju međunarodni karakter i podrazumijevaju dnevnu suradnju sa stranim partnerskim službama. Naveli su i da SOA prati sve vrste ekstremizma, neovisno o njihovoj ideološkoj, političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj pozadini. 

FOTO: Edina Zuko/PIXSELL

Proces radikalizacije

U tom izvješću još nije spominjan islamski radikalizam ni u Hrvatskoj ni u BiH, no već godinu dana poslije, u javnom izvješću za 2015., cijeli dio posvećen je upravo borcima Islamske države. Tada je, naime, zabilježeno da je na teritoriju Islamske države utvrđen boravak šestero hrvatskih državljana.

"Većina njih, uz hrvatsko, ima i državljanstva drugih država. Zajedničko im je to da su se prije radikalizacije odselili iz Republike Hrvatske ili nisu ni živjeli u RH. Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu, odakle su i otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a. Za dvije osobe utvrđeno je da su sudjelovale u borbenim aktivnostima. I u Republici Hrvatskoj zabilježena je pojava da radikalizirane žene odlaze na područje tzv. Islamske države u pratnji supruga 'džihadista' ili ondje zasnivaju obitelji", utvrdila je SOA. 

Zatim je opisan i porast broja stranih boraca u Siriji i Iraku s područja jugoistočnog susjedstva. 

"Najviše ih odlazi iz BiH, Kosova, Srbije (prije svega Sandžaka) i Makedonije. Od 2012. u Siriju i Irak iz država hrvatskog okruženja otišlo je oko 600 'džihadista', od kojih su neki poginuli, a dio se vratio. Borce uglavnom regrutiraju ekstremno orijentirani vjerski 'autoriteti', a na terenu se pridružuju najekstremnijim 'džihadističkim' postrojbama", utvrdili su analitičari SOA-e, dodajući kako je u tom trenutku broj povratnika iz Sirije u države u okruženju još bio relativno mali. No, zaključeno je kako džihadisti povratnici, kao i u ostalim dijelovima Europe, i za Hrvatsku predstavljaju značajnu prijetnju.

Već u ljeto 2015. i Hrvatska je bila meta terorističkog čina jer je u Egiptu bio otet hrvatski državljanin Tomislav Salopek kojega su pogubili. Osim toga, tijekom 2015. izvršeni su teroristički napadi i u BiH. Dogodio se napad na policijsku postaju u Zvorniku u travnju te napad na pripadnike vojske BiH u Sarajevu u studenome te godine. 

Mali troškovi

"Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u RH je mali, nekoliko desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. Radikalizacija u Hrvatskoj nije poprimila šire razmjere, između ostalog i zbog vrlo dobrog ugleda, položaja i integriranosti Islamske zajednice u hrvatskom društvu. Međutim, postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, kao i odlasci džihadista porijeklom iz tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL-a, i dalje zabrinjavaju", priznali su tada SOA-ini analitičari. 

U javnom izvješću objavljenom 2017. godine SOA primjećuje kako terorističke skupine kontinuirano pozivaju svoje simpatizere i članove na izvođenje terorističkih napada na europskom tlu, pri čemu se intenzivno koriste brojnim komunikacijskim kanalima. Posebno se, uočili su analitičari SOA-e, ističu poruke koje ISIL upućuje putem internetskih društvenih mreža, promidžbenih videouradaka te digitalnih časopisa. Tako njihove poruke imaju vrlo velik doseg uz vrlo male troškove.

"U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka", napisali su tada. 

Iako u cijelom izvješću nije poimence spomenuta Bosna i Hercegovina, upozoreno je kako hrvatsko jugoistočno susjedstvo i dalje obilježava nestabilnost: "Obilježja država jugoistočnog susjedstva i dalje su slabe institucije, unutarnja politička previranja, brojna neriješena etnička i nacionalna pitanja, nedovoljan gospodarski rast, korupcija i nezaposlenost. Većina država jugoistočnog susjedstva i dalje je bez zamjetnog napretka u unutarnjoj političkoj konsolidaciji." Upravo će ta politička nestabilnost dovesti do eskalacije islamskog radikalizma koji se očituje i u ovom posljednjem brutalnom napadu u Bosanskoj Krupi. 

FOTO: HINA/Ilustracija

Povratak džihadista

Tako su u travnju 2018. u BiH uhićena dvojica selefija zbog planiranja terorističkog napada, zabilježila je SOA. Paralelno s tim, Hrvatska se našla na meti optužbi za naoružavanje terorista u BiH. SOA potvrđuje da su te optužbe bile lažne. U izvješću koje je objavljeno 2018. naveden je primjer optužbi na račun hrvatskog konzula koji je navodno koordinirao akciju u kojoj su hrvatski obavještajci vrbovali selefije da prenose oružje u BiH.

"Države jugoistočnog susjedstva opterećene su širenjem radikalnih tumačenja islama koja ne priznaju stajališta službenih islamskih zajednica, zakone ni demokratsku vlast države domaćina. Postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, a posebice povratak 'džihadista' iz Sirije u matične države u jugoistočnom susjedstvu, uz sigurnosni rizik koji predstavlja, mogao bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama", novo je upozorenje koje su analitičari SOA-e iznijeli u izvješću iz 2018. Očito je, dakle, da stupanj radikalizacije raste, a povećat će ga migrantski val koji je tada već ozbiljno zahvaćao i BiH i Hrvatsku, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana. 

"Sa sigurnosnog stajališta, nezakonite migracije značajan su izazov u smislu prepoznavanja pojedinaca s terorističkim namjerama. Više terorističkih napada u Europi posljednjih godina izvele su osobe koje su nezakonito pristigle u zapadnoeuropske države (napadi u Francuskoj i Njemačkoj), što pokazuje da terorističke skupine koriste nezakonite migracije za prebacivanje svojih pripadnika ili simpatizera u Europu. Isto tako, ovi teroristički napadi pokazuju da je migrantsku populaciju, često traumatiziranu prilikama u zemlji porijekla i poteškoćama u integraciji u zemlji primateljici, moguće radikalizirati", upozorila je SOA 2021. 

Najduža granica

Ponovili su da su u pojedinim državama zapadnog Balkana i dalje aktivni selefijski džihadistički paradžemati, u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice ni demokratski poredak matične države, a odobrava se terorističko djelovanje i potiče na mržnju i nasilje prema svim nevjernicima, uključujući i neistomišljenike muslimane. Uočavaju i kako bi na dodatnu radikalizaciju mogao utjecati izlazak iz zatvora radikaliziranih selefija i propovjednika koji su zbog terorizma osuđeni na zatvorske kazne.

Razne teorije zavjere koje utječu na stanje sigurnosti pojačala je i pandemija. "Pandemija je potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere o europskom odgovoru na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja. Pandemija je također iskorištena za nove informacijske aktivnosti u geopolitičkom nadmetanju, pa su tako pojedine države koristile medijski prostor za naglašavanje slabosti Zapada u suočavanju s pandemijom, dok su prikrivale vlastite nedostatke", stoji u SOA-inu izvješću iz 2021. 

Državljani BiH nalaze se i na američkim listama najtraženijih terorista

U posljednjem javnom izvješću, onom koje je objavljeno prošle godine, SOA ukazuje na to kako je BiH, koja s RH dijeli međusobno najdužu granicu i u kojoj su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, i dalje opterećena unutarnjom političkom nestabilnošću. "Situacija u BiH privlači pozornost i drugih neeuropskih i nezapadnih državnih aktera", zaključuju analitičari SOA-e.