POVIJESNI DOGAĐAJ

SNAŽNA EUROPA U SVIJETU PUNOM IZAZOVA Što za Hrvatsku znači šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije?

Autor

Andrea Latinović

Prvoga dana siječnja Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala članicom EU-a. Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja 2020. dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

04.01.2020. u 10:22
Ispiši članak

Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja. Sastanak povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i hrvatske Vlade održat će se 9. siječnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Tako je za potrebe predsjedanja uređen i do sada nedovršeni dio NSK-a, koji će biti središte hrvatskog vođenja EU-a. Pretvoren je u kongresni centar, a na raspolaganju će imati veliku dvoranu od 550 m2, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, centar za novinare i blagovaonica za delegate. Ondje su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta. Predsjedanje je prigoda da se zemlja predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se domaća javnost senzibilizira za europske teme.

"Snažna Europa u svijetu punom izazova"

"Snažna Europa u svijetu punom izazova", slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedanje Vijećem EU-a. Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Predviđeno je da će tijekom hrvatskog predsjedanja biti održano oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima običaj je da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini - travnju, lipnju i listopadu - održavaju ondje.

Sveukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu

U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri u Splitu i jedno u Opatiji. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan njega. Dio događaja planirao se održati i u Slavoniji, međutim zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.

Planiran je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, Europskom socijalnom fondu te prometnoj infrastrukturi. Za potrebe predsjedanja edukaciju je prošlo ukupno 850 ljudi. Izobrazbu u tri ciklusa prošli su i ministri u Vladi - tečaj tajništva Vijeća Europske unije, tečaj javnog govora te tečaj vođenja sastanaka i pregovora.

Vijeće EU-a jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a

Podsjetimo čitatelje; Vijeće Europske unije koje se nekad zvalo Vijeće ministara jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama država članica. Vijeće se sastaje u različitim konfiguracijama ovisno o temi o kojoj se raspravlja i odlučuje, poput Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove itd.

Svim konfiguracijama Vijeća predsjeda resorni ministar iz države predsjedateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Predstavnik države predsjedateljice predsjeda i sastancima radnih i stručnih skupina koje djeluju u Vijeću EU-a. Postoji 200-ak specijaliziranih radnih skupina i odbora koji rade na pripremama sastanaka Vijeća.

Prihvaćanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo je izgubilo na vidljivosti, ali ipak ima svoju težinu jer država predsjedateljica vodi pregovore o usklađivanju zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a.

Najvažnije zadaće pred EU-om sljedećih mjeseci:

Hrvatsko predsjedanje dolazi na samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci jesu dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.

Hrvatska vlada je 27. prosinca donijela detaljan i temeljit program predsjedanja Vijećem Europske unije. Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a. U sklopu prvog prioriteta - Europa koja se razvija, hrvatsko će se predsjedništvo "zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana", stoji u programu. 

U drugom prioritetu Hrvatska će poticati politike usmjerene na infrastrukturno povezivanje Unije i zbližavanje njezinih građana, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport. U EU-u postoje velike razlike u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim te digitalnim mrežama, što sputava njezin napredak i globalnu konkurentnost. Djelovanje hrvatskog predsjedništva u trećem prioritetu bit će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava. To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica i zaštiu od hibridnih i kibernetičkih prijetnji.

Odgovoran odgovoran pristup prema jugoistoku Europe

''Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta'', piše u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritet pod nazivom Utjecajna Europa. Ističe se da su promicanje europskih vrijednosti i obrambene suradnje te provedba ciljeva iz Programa UN-a za održiv razvoj 2030., glavne odrednice vanjskog djelovanja Unije te da se njezina vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava i kroz odgovoran pristup prema susjedstvu, uključujući jugoistok Europe (zapadni Balkan).

Što sve ovo, zapravo, znači realno za Hrvatsku?

Hrvatska, dakle, prvi puta preuzima šestomjesečno predsjedanje Europskim vijećem. Predsjedanje od početka djelovanja Junckerove Europske komisije nema više onakvo značenje kakvo je imalo, zemlje su daleko manje autonomne u predsjedanju, postoji stalni predsjednik Europskoga vijeća - u prošlom je mandatu to bio Donald Tusk, s hrvatskim predsjedanjem na mjestu predsjednika Europskog vijeća uhodava se Charles Michel - a kontinuitet predsjedanja Unijom postiže se i sustavom trojki, odnosno tijesnom suradnjom triju država koje čine jedan europski ciklus.

Hrvatska ne može raditi veliki odmak od onoga što je u svome predsjedanju definirala Finska, a mora pripremiti predsjedanja za svoju nasljednicu Njemačku. Komunikacija ovih triju diplomacija i javnih uprava u idućem će razdoblju biti naročito intenzivna.

Predsjedanje Unijom nije neka posebna čast, jer države ga preuzimaju prema unaprijed definiranom rasporedu i sve članice; i one najveće i one najmanje, i one koje nazivamo novim demokracijama ili  ''Novom Euopom'' i one koje smatramo tradicionalnim konsolidiranim demokracijama, u predsjedanju se izmjenjuju ravnopravno.

Neke od država tradicionalno jako drže do svoje uloge predsjedavajuće. Takva je Njemačka koja uvijek minuciozno pripremi svoje predsjedanje, a neke od država vrlo se ''komforno'' odnose prema predsjedanju i ne smatraju ga bitnim. Prvo predsjedanje za Hrvatsku je važnije nego što će biti i jedno buduće, jednostavno zato što prvim predsjedanjem država pokazuje je li u pravom smislu riječi članica Unije, ili nije, ima li snage nametnuti teme koje mogu biti važne za cijelu Europsku uniju i na taj način predstavljati dodanu vrijednost za EU.

Je li pola godine sposobna potisnuti svoje prioritete u drugi plan i slušati probleme drugih, razvijati europske politike, usuglašavati ih i nalaziti kompromise među suprotstavljenim europskim interesima?

Hrvatska u predstojećih šest mjeseci pred sobom ima upravo takav zadatak. Ključno pitanje kojim se mora baviti je - očuvanje načela kohezije, odnosno ravnomjernog društvenog razvoja, a kompromis koji treba naći, vezano uz načelo kohezije, odnosi se na pitanje višegodišnjeg fiskalnog okvira Unije. Taj dugogodišnji budžet Unije neće biti usvojen u vrijeme hrvatskog predsjedanja, nego će ga finalizirati Njemačka, ali Hrvatska mora svojim znanjem i iskustvima doprinijeti nalaženju kompromisa između prijatelja kohezije, uglavnom novih članica Unije, ali u tom je klubu i Italija s velikim nerazvijenim područjima, i zagovornika preusmjeravanja kohezijskih sredstava za druge Unijine zajedničke potrebe.

Hrvatska mora dokazati da je sposobna biti katalizator europskih ideja i pomiritelj suprotstavljenih stavova. Pritom na šest mjeseci mora zanemariti svoje prioritetne interese, pristupanje Euro zoni i Schengenskom sustavu. Ako bude uspješna predsjedavajuća, njene će interese u narednom razdoblju snažno advocirati naredna predsjedavajuća – Njemačka.

Tema kojom će se Hrvatska morati baviti tijekom predsjedanja je politika prema ilegalnim migracijama, a ta tema jest pitanje i hrvatske nacionalne sigurnosti. Situacija koju je Srbija stvorila, potiskujući migrante sa svog područja u BiH, uz asistenciju srpskog entiteta u BiH, koji ne čini ništa u zaštiti granice prema Srbiji, a migrante potiskuje u Federaciju i to prema hrvatskoj granici, postaje ozbiljna ugroza nacionalne sigurnosti, ali i vanjske granice EU.

U tom pitanju Hrvatska ima šansu osigurati europski iskorak, koji bi dugoročno poboljšao njenu sigurnosnu poziciju.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.