Službeno nitko nije kriv za propuste u provedbi 'Škole za život', ali ministrica Divjak se odrekla najbliže suradnice

Naime, novac za pripremu i provedbu kurikularne reforme trošio se u sklopu EU projekta 'Podrška provedbi cjelovite kurikularne reforme’ (CKR I), vrijednom ukupno 155 milijuna kuna. U Ministarstvu obrazovanja predali su prvi zahtjev za nadoknadu sredstava za razdoblje od 1. ožujka do 31. prosinca 2018. godine u kojem su potraživali 25  milijuna kuna, no zbog nepravilnosti odbijeno im je refundiranje čak četvrtine iznosa! Jasno je da će se to na kraju morati nadoknaditi iz državnog proračuna. 

U tih 6,4 milijuna kuna uračunati su propusti u javnoj nabavi udžbenika, sporni su troškovi metodičnih priručnika i virtualnih učionica, a ne priznaju se ni troškovi koji se odnose na putne troškove i honorare jer iz Ministarstva obrazovanja nisu dostavljene obračunske liste, JOPPD obrasci za putne troškove i honorare te dostavnice za provedene nabave udžbenika. Jednom riječju, učinjen je pravi 'šlamperaj', a s Europskom unijom nema šale, svaka potrošena kuna mora se dobro potkrijepiti i opravdati.

Hoće li biti još neugodnih iznenađenja?

Pritom treba istaknuti kako je ovo bio prvi zahtjev za nadoknadom potrošenih sredstava za potrebe kurikularne reforme te treba vidjeti hoće li biti još neugodnih iznenađenja u vidu financijskih korekcija do kraja spomenutog EU projekta koji je podijeljen na osam projektnih dionica.

Na upit portala Direktno jesu li uspjeli razjasniti činjenice zbog kojih četvrtina troškova u njihovu prvom zahtjevu nije priznata te hoće li zbog toga netko biti sankcioniran i kako uopće misle razriješiti novonastalu situaciju, iz Ministarstva obrazovanja su ponovili kako im je prioritet upravo "razjašnjavanje činjenica" te da od odgovorne osobe za projekt, a riječ je o pomoćnici ministrice Lidiji Kralj,  zatraženo da navedeno i obrazloži te prevenira neprihvatljivost troškova.

Nisu zaboravili naglasiti kako neprihvatljivi troškovi iznose 'svega' četiri posto ukupnog projekta vrijednog 155 milijuna kuna. Dodali su da će, nakon što se napravi analiza i prikupe informacije od osoba uključenih u projekt, u Ministarstvu odlučiti o daljnjim koracima i eventualnoj žalbi. Naime, prema proceduri se na 'financijsku korekciju' ili penale mogu žaliti Upravljačkom tijelu projekta, a to je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.

"Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo sredstva za financiranje aktivnosti koje se ne mogu financirati sredstvima EU fondova naglašavamo da pitanje neprihvatljivosti troškova u svim projektima u kojima su korisnici tijela i ustanove koje se financiraju iz državnog proračuna na razini RH još uvijek nije riješeno i predstavlja problem u efikasnom korištenju EU fondova", odgovaraju dalje iz Ministarstva i ističu da neprihvatljivih troškova ima u svim projektima, a koji se kod primjerice, izgradnje studentskih domova mjere u 'desecima milijuna kuna'.

Podsjećaju da je na tu temu i Rektorski zbor organizirao sjednicu 23. siječnja 2019. godine na kojoj je pozvana tadašnja ministrica Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU) Tomislav Petrica kako bi riješili pitanje financiranja neprihvatljivih troškova. Žalac je tada, navode, istaknula da je razina korekcije na razini Europske unije deset posto u prosjeku od ukupne alokacije, čime valjda žele reći da s dosadašnjih četiri posto, iako ih čeka još sedam projektnih dionica, još imaju prilično prostora za neugodne korekcije. 

Na kraju dodaju kako Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU intenzivno radi na pronalaženju općeg rješenja za ovakve neprihvatljive troškove proračunskih korisnika. A upravo je portal Direktno u svom istraživačkom članku još prije gotovo godinu dana upozorio da su u projektima financiranim EU sredstvima u Hrvatskoj utvrđene nepravilnosti koje premašuju 220 milijuna kuna! Stoga je pitanje koliko se to 'intenzivno' radi na rješavanju tog nemalog problema. 

Nastavak prakse iz doba Borisa Jokića

U svakom slučaju, riječ je o neugodnoj situaciji za ministricu Divjak koja se izgleda okružila nedovoljno stručnim ljudima, ali i nastavila praksu iz doba Borisa Jokića kada se isto, kako tvrde upućeni, u najmanju ruku, nemarno odnosilo prema obračunavanju putnih troškova kao prve stepenice u 'muljanju' sa sredstvima što, kada su u pitanju novci iz EU fondova, ne može proći ispod 'radara'. Tu se trebaju striktno poštivati sva pravila i kompletna procedura, a čemu u Ministarstvu očito nisu previše vični. Jednostavno, nemaju takvu tradiciju.

Sada iz tog Ministarstva upiru prstom u pomoćnicu ministrice Divjak, Lidiju Kralj kao odgovornu osobu za nastalu blamažu što je, moramo priznati, neuobičajeno da se javnosti na pladnju nudi 'žrtveno janje'. Stoga nas nije iznenadilo što je ta učiteljica informatike i matematike iz Velikog Bukovca koja je proglašavana ključnom osobom aktualne reforme, a u javnim istupima se baš nije proslavila, najavila svoj odlazak iz Ministarstva 'iz obiteljskih razloga'.

Naime, kada je 'glava u pitanju' i 'pozicije se tresu' pucaju i dugogodišnja prijateljstva, a Kralj je navodno bila ne samo bliska suradnica nego i bliska prijateljica aktualne ministrice.

Ova će obrazovna reforma izgleda proizvesti puno 'žrtava',  nama je samo žao ako među njima budu i djeca.