SLUČAJ KOMŠIĆ 'Ponovni izbor bio bi katastrofa za BiH, bez izmjene Izbornog zakona Hrvati bi imali konstitutivnost samo na papiru'

Mediji su se raspisali o posljednjem intervjuu "hrvatskog" člana Predsjedništva BiH  Željka Komšića, koji je prema pisanju portala Dnevnik.ba rekao u intervjuu kako vjeruje da će ponovno pobijediti Dragana Čovića na izborima ako se kandidira 2022. godine. Izrazio je i sumnju da će izbora biti, jer vjeruje da će ih Čović i Dodik blokirati. Iznio je i niz drugih konstatacija poput toga da je Čović miljenik Johanna Sattlera, šefa Izaslanstva EU te da je današnja kršćanska desnica u Europi agresivna i s elementima fašističkih ideologija.

Portal Direktno već je pisao o problemima BiH, Daytonu i što za Hrvate u toj zemlji znači promjena Izbornoga zakona, a na cjelokupnu situaciju za portal Direktno osvrt je dao Božo Ljubić, predsjednik Glavnoga vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.

Odmah na početku razgovora rekao je na naše upite povodom intervjua Željka Komšića rekao je da njegove izjave u medijima odavno ne prati. Ljubić smatra da je potrebno hrvatskoj javnosti pojasniti da "Komšić nije nikakav politički subjekt od kojega nešto ovisi u BiH iako je kao instrument velikobošnjačke politike nanio štetu i Bosni i Hercegovini i Hrvatima".

"Političkoj i svekolikoj javnosti u Hrvatskoj bi trebalo biti jasno da je Komšić potpuno irelevantna figura za  bilo kakva rješenja u Bosni i Hercegovini. On je zapravo bio, i još uvijek jest, instrument velikobošnjačke, ako hoćete i antihrvatske politike, dva puta izabran u režiji nominalno socijaldemokratskog SDP-a a treći puta u režiji bošnjačke nacionalne stranke SDA. Stoga se on nema pravo titulirati hrvatskim članom Predsjedništva čak niti pod navodnicima, on je zapravo antihrvatski uljez u Predsjedništvu BiH. Tako se legitimira svakom svojom izjavom i potezom, bilo da su usmjereni protiv Hrvata u BiH (smjene svih hrvatskih diplomata), bilo protiv Republike Hrvatske (stalno tužakanje)", rekao je Ljubić i dodao da je stoga gubitak vremena baviti se onim što on govori ili predlaže.

Podsjetio na stravične prijetnje upućene Grabar-Kitarović i Čoviću

"Ono čime bi se Republika Hrvatska trebala početi baviti je antihrvatsko djelovanje i prijetnje koje se upućuju iz Bosne i Hercegovine, kako Republici Hrvatskoj tako i hrvatskom narodu u BiH pa čak i iz Ureda Željka Komšića u Predsjedništvu. Vjerojatno su svima poznate prijetnje  slanja vehabija na Jadran u jeku turističke sezone, upućene od strane glasnogovornika Komšićevog ureda Nihata Hebibovića ili prijetnje silovanjem, tada aktualnoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, a Draganu Čoviću predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora BiH nabijanjem na kolac, s velikog transparenta uz samu binu na centralnom predizbornom skupu Željka Komšića u Tuzli", podsjetio je Ljubić i nastavio:

"Ne sjećam se da je netko u Hrvatskoj pokrenuo proceduru zabrane ulaska dotičnom u Republiku Hrvatsku. Isto je i sa stotinama drugih, čak nositeljima hrvatskog državljanstva i putovnice, koji su je, ne znam kako, dobili posljednjih 30 godina. Naročito u vrijeme kada se s bh putovnicom  nije moglo nigdje u Europu, a koji sustavno rade na dekonstituiranju hrvatskog naroda u BiH i rade protiv interesa Republike Hrvatske", upozorio je.

Značaj Izbornog zakona

Zamoli smo našeg sugovornika za osvrt na to je li se Komšić na neki način ''okomio'' na Dragana Čovića te za komentar o izjavi koju prenose iznad spomenuti mediji "da je današnja kršćanska desnica u Europi agresivna s elementima fašizma".

Hrvatski prijedlozi za izmjenu Izbornog zakona su već sada prepoznati kao doprinos stabilnosti i funkcionalnosti BiH, posebice u međunarodnoj zajednici.  Hrvatski 'non paper' šest zemalja EU, mahom susjeda koji najbolje i poznaju prilike u BiH. Nekoliko rezolucija Europskog parlamenta u kojima se traži ustroj BiH 'na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja…'.

Podsjetili smo na Komšićeve stavove prenesene u bh medijima: "Što se Izbornog zakona tiče – ovo kako je zamislio Sattler, Nelson, kvinta oko Izbornog zakona, gdje razgovaraju s HDZ-om, SNSD-om i SDA – može dovesti samo do toga da to propadne", jedna je od izjava. 

Ljubić je na to prvo spomenuo pismo državnog tajnika SAD-a Antonyja Blinkena kojim daje podršku izmjene Izbornog zakona u skladu s odlukama Ustavnog suda.

Blinken je tada pojasnio očekivanja Washingtona u odnosu na BiH i istaknuo da je potrebno provesti ograničene izmjene ustava kako bi se reformirao izborni sustav i uskladio sa zahtjevima koji proistječu iz (pretpostavki) članstva u EU i odluka Europskog suda.

"Podrška izmjene Izbornog zakona od strane veleposlanika SAD u Sarajevu Erica Nelsona i šefa delegacije EU u BiH Johana Sattlera, upravo na način da se omogući legitimno političko zastupanje i njihovo svjedočenje Mostarskom sporazumu koji su u ime SDA i HDZ BiH potpisali  Dragan Čović i Bakir Izetbegović, čini Komšića (i slične) nervoznima. On osjeća da je došao kraj uživanju lukrativnih državnih pozicija temeljem hrvatskog etničkog porijekla njegova oca, osjeća se napuštenim i otuda ova nervoza i paušalno dijeljenje demokršćanskoj Europi etikete fašizma, a on sam je načelu DF koji nije ništa drugo nego fašistoidna falanga", oštro je poručio naš sugovornik.

Objasnio nam je i što bi promjena Izbornog zakona značila za Hrvate u BiH.

"Kratko rečeno to bi značilo vraćanje dijela oduzetih prava hrvatskom narodu, slijedom nametnutih izmjena ustava i Izbornog zakona nakon 2001., od strane visokog predstavnika OHR-a, austrijanca Wolfganga Petritscha i tadašnjeg  šefa OSCE-a američkog diplomata Roberta Baryja. To bi značilo vraćanje na 'tvorničke postavke' Mirovnog sporazuma iz Daytona, čiji je potpisnik i Republika Hrvatska. Također, to bi značilo provedbu odluke Ustavnog suda BiH, U-23/14 (predmet Ljubić) u kojoj: 'Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora viti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa' i to 'na svim administrativno političkim razinama'", rekao je i dodao:

"To u prvom redu uključuje Predsjedništvo BiH i Dom naroda Federacije BiH i PS BiH, što  znači da 'slučaj Komšić' više ne bio moguć. To bi značilo i provedbu Odluke Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga (predmet Sejdić i Finci), što bi omogućilo i onima koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici jednog od tri konstitutivna  naroda da se kandidiraju za Predsjedništvo BiH. To bi onda omogućilo da legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda, a to je više 98 posto građana BiH, nastave razgovore kako Bosnu i Hercegovinu učini funkcionalnom i samoodrživom", objasnio je predsjednik Glavnoga vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH. 

'Hrvatsko pitanje'

Zanimalo nas je i što bi ponovni izbor Komšića kao ''predstavnika Hrvata'' zapravo značio za Hrvate u BiH?

"Tvrdim da se to neće dogoditi. Međutim, kada bi se to u nekom hipotetičnom scenariju i dogodilo, to bi bila katastrofa za Bosnu u i Hercegovinu, a onda naravno za sve njezine narode i građane pa prema tome, naravno, i za Hrvate BiH, jer bi značilo da nema izmjene Izbornog zakona. Toga su svjesni i jamci i potpisnici Mirovnog sporazuma iz Daytona i otuda njihov zahtjev za izmjenu Izbornog zakona", objasnio je naš sugovornik.

Jesu li Hrvati u toj zemlji konstitutivni samo 'na papiru'?

"Sama promjena Izbornog zakona ne rješava niti hrvatsko pitanje niti pitanje održivosti Bosne i Hercegovine. I dalje imamo BiH sastavljenu od dva entiteta. Jednoga s apsolutnom srpskom i drugog s apsolutnom bošnjačkom većinom", odgovorio je Ljubić i pojasnio političku sliku BiH.

"I dalje imamo entitetsku Vladu RS u Banjoj Luci sa 17 članova od čega devet Srba koji mogu donijeti svaku odluku bez pet ministara Bošnjaka i tri ministra Hrvata, čak kada bi bili, a nisu, legitimni predstavnici svojih naroda. I dalje imamo entitetsku vladu FBiH u Sarajevu sa 17 članova, od čega je devet Bošnjaka, koji mogu donijeti svaku odluku samostalno čak i pod uvjetom kada bi svih pet ministara Hrvata bili legitimno izabrani".

"Znamo da je u dva navrata bošnjačka većina formirala vlast u Federaciji bez legitimno izabranih predstavnika Hrvata. Smatram da je osnovni problem nefunkcionalnosti BiH ontogenetske odnosno koncepcijske naravi  zato što, zbog različitih interesa sponzora Daytona, temeljna načela  Ustava BiH, o državi tri konstitutivna naroda, nisu dosljedno operacionalizirani kroz ostatak Ustava samom činjenicom da su tri konstitutivna naroda 'ugurani' u dva entiteta. Izborni zakon (do njegove nasilne izmjene) je omogućavao  malobrojnijem  konstitutivnom narodu, (a to su Hrvati u oba entiteta), izabrati barem legitimne političke predstavnike u institucije vlasti Ustavom za to predviđene (Predsjedništvo i Dom naroda). Sada se, nažalost, borimo da to ponovno vratimo. Nadam se da ćemo uspjeti. Temeljem toga mogao bih se složiti da bez odgovarajuće izmjene Izbornog zakona Hrvati u BiH bi imali samo 'papirnu konstitutivnost'", zaključio je Ljubić za Direktno.