Slovio je za reprizu pariškog sporazuma, sada ništa od toga: 'Dogovor je da se dogovore'

Globalni pravno obvezujući ugovor trebao je biti postignut u Busanu u Južnoj Koreji, gdje je 25. studenog sastalo se 3300 delegata, uključujući članove koji predstavljaju više od 170 nacija i promatrače iz više od 440 organizacija. Fokus je bio na suzbijanju onečišćenja plastikom, međutim, unatoč tome što je više od 100 zemalja bilo suglasno s ograničavanjem proizvodnje plastike, konsenzus nije postignut. Tek je nekolicina proizvođača nafte pristajala da se ugovorom cilja tek na plastični otpad, bez utjecaja na proizvodnju plastike.

Naime, kako smo već pisali, prije dvije godine na zasjedanju Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš usvojena je povijesna rezolucija "Zaustavljanje onečišćenja plastikom: prema međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu (UNEA 5/14)" s jasnim priznanjem da  "visoke i brzo rastuće razine plastičnog onečišćenja predstavljaju ozbiljan ekološki problem na globalnoj razini, koji negativno utječe na ekološku, društvenu i ekonomsku dimenziju održivog razvoja".

Tada je pokrenut Međunarodni pregovarački odbor (INC) s ciljem razvoja i usvajanja pravno obvezujućeg instrumenta o plastičnom onečišćenju, a koji se je trebao baviti cijelim životnim ciklusom plastike, od njezinog nastajanja pa do zbrinjavanja kao otpada, odnosno potencijalne sirovine za proizvodnju sekundarnog, tercijarnog i tako dalje proizvoda, ono nešto poznato pod nazivom cirkularna ekonomija i gospodarenje otpadom. Ovaj ugovor imao bi težinu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, s rokom realizacije do kraja 2024. godine, iako ovaj neuspjeh i nije toliko iznenađenje, jer je već i na temelju sastanka Odbora na proljeće ove godine bilo jasno da bi mogao doživjeti neuspjeh.

FOTO:  UNEP/Duncan Moore

'Prilika koju ne smijemo propustiti'

"Svjetska predanost zaustavljanju plastičnog onečišćenja jasna je i neporeciva. Ovdje u Busanu, razgovori su nas približili dogovoru o globalnom pravno obvezujućem sporazumu koji će zaštititi naše zdravlje, naš okoliš i našu budućnost od napada plastičnog onečišćenja", rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UN-ovog Programa za okoliš (UNEP ). "Ovotjednim sastankom postignut je dobar napredak prema osiguravanju dogovora koji svijet zahtijeva. Pregovorima u Busanu pregovarači su postigli veći stupanj približavanja strukture i elemenata teksta ugovora, kao i bolje razumijevanje stajališta zemalja i zajedničkih izazova. No, jasno je da i dalje postoje razlike u kritičnim područjima i potrebno je više vremena da se ta područja riješe", dodala je.

"Na UNEA 5.2, svijet je obećao da će se uhvatiti u koštac s plastičnim onečišćenjem. Sada, u sljedećoj rundi pregovora, svijet će imati priliku da to konačno postane stvarnost. Prilika koju ne smijemo propustiti", kazala je. Sada se očekuje da će Odbor službeno zatražiti od izvršnog direktora UNEP-a da obavijesti izaslanstva o mjestu održavanja nastavka pete sjednice.Najveće podjele na petom sastanku izazvala su pitanja ograničenja proizvodnje plastike, upravljanje plastičnim proizvodima i opasnim kemikalijama te financiranje pomoći zemljama u razvoju u provedbi sporazuma. Prijedlog Paname, koju je podržalo više od 100 zemalja, i smanjenju proizvodnje plastike ipak nije usvoje, s obzirom na to da su istom protivile zemlje petrokemijskih proizvođača poput Saudijske Arabije koje se nisu složile s idejom proizvodnje plastike.

Ovo ne čudi s obzirom na to da se tradicionalna plastika obično proizvodi od fosilnih goriva i stoga pridonosi aktualnoj klimatskoj krizi. Prema izvješću Programa UN-a za okoliš (UNEP), samo plastika na bazi fosilnih goriva godišnje emitira 15 posto svjetske količine ugljika. Kina, Sjedinjene Države, Indija, Južna Koreja i Saudijska Arabija bile su prvih pet proizvođača polimera u 2023. godini, prema institutu Eunomia. Kada je riječ o plastici, godišnje se proizvede 400 milijuna tona nove plastike,. a više od osam milijuna tona završi u morima svake godine. Pa iako se procjenjuje koliko točno životinja umire na godišnjoj razini zbog negativnog utjecaja plastike, sve se više u javnosti govori o njezinom pogubnom utjecaju na čovjeka u čijem organizmu završava u obliku mikroplastike kroz kontaminiranu vodu i hranu.

FOTO: Pixabay

Proizvod kojeg je sve više, a teško se reciklira

S obzirom na globalizacijske procese i ambalažu koja se proizvodi diljem svijeta i pronalazi svoja tržišta također u svim kutovima kugle zemaljske, jasno je da promjenama u legislativi što se tiče načina proizvodnje plastike, količine plastike i njezine oporabe treba prethoditi globalni dogovor među državama. S druge strane jasno je da industrijski lobi neće tako olako odustati od svojih interesa i prijeći na ekološki prihvatljivije rješenje jer je za očekivati da će ovome prethoditi ne samo promjena paradigme proizvodnje, već i upumpavanje državnog novca u vidu različitih poticaja i subvencija.

Politički oci nikako se ne mogu dogovoriti oko jednog: 'Svijet gori, a države gube vrijeme'

Kao što smo u nekoliko navrata već pisali, plastika je složen proizvod koji se teško reciklira, ali činjenica je da dok čekamo dogovor političkih otaca, svaka pojedina država mogla bi usvojiti poneke korake u smjeru njezina smanjivanja, što bi bio dodatan poticaj i samom globalnom dogovoru. 

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.