SEIZMIČKO PODRUČJE SA SREDNJE VISOKIM RIZIKOM

Slovenija o gradnji drugog bloka nuklearke nije obavijestila Hrvatsku! Njihov plan kritiziraju i Italija i Austrija

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Slovenska vlada u ponedjeljak je i službeno dala dozvolu državnoj tvrtki GEN-i, koja upravlja slovenskim udjelom u Nuklearnoj elektrani Krško, za gradnju drugog, novog bloka nuklearke. Hrvatska koja je suvlasnik nuklearke i čijim udjelom upravlja HEP grupa, o tome ništa ne zna, odnosno službena nota o pokretanju inicijative nikada nije stigla na adresu Ministarstva gospodarstva.

21.07.2021. u 12:58
Ispiši članak

Slovensko Ministarstvo infrastrukture izdalo je 19. srpnja energetsku dozvolu za izgradnju drugog bloka u NEK-u - korak je to koji omogućuje započinjanje cijelog niza postupaka izdavanja potrebnih dozvola, a dolazi tjedan dana nakon što je potvrđena Nacionalna klimatska strategija kojom je slovenska vlada nuklearnu energiju postavila kao dugoročnu energetsku opciju. Projektom će upravljati državna firma Gen Energija koja je zahtjev za takvu dozvolu predala 31. siječnja 2020.

Energetska dozvola predviđa gradnju nuklearke treće generacije s tlačnim tipom reaktora na laku vodu, reaktorom snage 1100 megavata te predviđenom godišnjom proizvodnjom struje od  skoro devet tisuća megavat sati.

'Ovo nije konačna odluka već prvi važan korak'

Predviđeni životni vijek nuklearke takvog tipa je 60 godina, ima najviši sigurnosni standard i fleksibilni način rada jer joj se kapacitet i prilagođava potrebama elektroenergetskog sistema, istaknuli su slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec i direktor GEN-ija  Martin Novšak.

"Ovo još nije konačna odluka o toj investiciji nego važan prvi korak", kazao je Vrtovec.

Ovime je u Sloveniji, ustvrdio je, otvorena široka javna rasprava o tome može li se za nastavak korištenja nuklearne energije u proizvodnji struje u Sloveniji dobiti šira suglasnost", kazao je Vrtovec, ne isključujući da bi se to pitanje na kraju dugog procesa mogla naći i na referendumu.

Tek nakon postizanja širokog društvenog konsenzusa započet će postupci poput postavljanja mjesta, ishođenja građevinske dozvole, odabira izvođača i same gradnje, rečeno je na konferenciji za medije. Pojedinosti o projektu, poput procijenjene cijene, vremenskog okvira ili odabira tehnologije, još nisu utvrđene, kao ni precizno mjesto.

Vrtovec je rekao da će energetska dozvola poslužiti kao osnova za provjeru okolišnih, prostornih, tehničkih i ekonomskih parametara u obliku nacionalnog prostornog plana, procjene utjecaja na okoliš, procjene prekograničnog utjecaja, stjecanja građevinske dozvole, odabira dobavljača i financiranja.

A susjedne zemlje?

Na temelju dobrog iskustva s izvornom elektranom, nastavio je Vrtovec, očekuje se da će ljudi podržati projekt. Što se tiče susjednih zemalja - Austrija je odlučni protivnik nuklearne energije, a neki dionici u Italiji izrazili su zabrinutost - Vrtovec je rekao da su njihovi stavovi jasni, ali "svaka zemlja osigurava vlastiti energetski miks". Hrvatsku nije spominjao.

Slovenija planira napustiti ugljen do 2033. godine, a Vrtovec je stava da se energetska neovisnost ne može postići samo alternativnim izvorima energije, odnosno potrebna je nuklearna energija. Trenutna slovenska nuklearna instalacija, pokrenuta u Krškom 1983. godine, ima dozvolu za rad do 2023. godine, ali već je zatraženo produljenje od 20 godina i sada je predmet različitih postupaka procjene.

Općenito se procjenjuje da bi novo postrojenje koštalo oko pet milijardi eura, a Gen Energija financirala bi ga vlastitim prihodom od prodaje električne energije, kao i zajmovima i obveznicama, ali mogućnost da drugi partneri sudjeluju u projektu nije isključeno.

Italija problematizira lokaciju Krškog

U Italiji se već duže vremena problematizira činjenica da je nuklearka smještena na seizmološkom području sa srednje visokim rizikom, a iako se nikakva havarija nije dogodila u nijednom od čak dva potresa koji su pogodili Hrvatsku u razmaku od devet mjeseci, ovakvi događaji dodatno su pojačali sumnje u izbor lokacije na kojoj se sada najavljuje gradnja novog bloka s vijekom trajanja od šest desetljeća.

Zabrinutost zbog najave projekta izrazio je vijećnik za okoliš, energiju i održivog razvoja regije Furlanije-Julijske krajine Fabio Scoccimarra, a gradonačelnik Gorizije Rodolfo Ziberna na Facebooku je najavio slanje pisma premijeru Mariju Draghiju i ministru ekološke tranzicije Robertu Cingolaniju, tražeći da se "provedu odgovarajuće istrage i provjere" o projektu koji je "vjerujem pun nepoznanica".

"Slovenija ima pravo odabrati svoje izvore energetske zalihe, ali smatram da je to svačiji interes i pravo na očuvanje zdravlja njenih građana. Zbog toga smatram da je presudna mogućnost da talijanska znanstvena tijela nadziru donošenje odluka", napisao je Ziberna.

Kako ističu talijanski mediji, tijekom proteklih godina nije nedostajalo incidenata u Krškom u vidu privremenih isključena elektrane, a kako ističu, slovenska strana nije pojašnjavala karakteristike kvarova i moguće opsege nastale štete. Mnogi se sjećaju da se jedan od zahtjeva nametnutih Sloveniji prilikom pristupanja Europskoj uniji odnosio upravo na nuklearnu energiju: poštivanje međunarodnog zakonodavstva, rješenje odlaganja nuklearnog otpada i osiguravanje neovisnog statusa Uprave za nuklearnu sigurnost. 

Čini se da se, barem za privremeno skladištenje istrošenog nuklearnog goriva, priprema projekt koji je, međutim, već naišao na snažno protivljenje. Riječ je o inicijativi da se privremeno skladište radioaktivnog otpada smjesti tik uz rijeku Savu, a kako piše Il Manifesto, Hrvatska isti planira graditi nekoliko kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom, što je naišlo i na formalni prosvjed tamošnje vlade, ali i ekoloških aktivista.

Austrija po pitanju Krškog još oštrija

Što se tiče Austrije koja je protivnik nuklearne energije, njihova reakcija je bila trenutačna iskoristivši mogućnost da kao susjedna država bude uključena u studije utjecaja na okoliš koje Slovenija tek treba izvesti, zatraživši ujedno od slovenske vlade da joj dostavi sve tehničke podatke i izvješća. Talijanski Il Manifesto još je u lipnju problematizirao slovenske najave o gradnji drugog bloka te napisao da je rok prijave za sudjelovanje u procjenama utjecaja na okoliš istekao 25. lipnja!

Austrijsko Ministarstvo za zaštitu klime uputilo je oštru notu Sloveniji, a ministrica Leonore Gewessler tada je naglasila da nuklearna energija proždire "apsurdne iznose novca koji bi se mnogo primjerenije potrošili na širenje obnovljive energije".

Slovenija zaobišla Hrvatsku?

U hrvatskom Ministarstvu gospodarstva tvrde da oni "kao kontakt točka za Espoo konvenciju, nisu zaprimili notifikaciju za izgradnju NE Krško 2 od Republike Slovenije"!

Kako su nam kazali, za izgradnju NE Krško 2 Republika Slovenija u ranoj fazi projekta u obvezi je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Naime, u skladu s odredbama Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija) Republika Slovenija o započinjanju postupka mora obavijestiti susjedne države na koje bi navedena aktivnost mogla imati utjecaj.

"Sukladno odredbama Espoo konvencije, Republika Hrvatska će imati mogućnost sudjelovati u postupku, odnosno sva dokumentacija (studija utjecaja na okoliš i relevantne informacije) će biti dostupna i hrvatskim nadležnim tijelima i hrvatskoj javnosti", odgovorili su na naš upit iz Ministarstva.

Tek na temelju provedenih postupaka Republika Hrvatska će donijeti odluku o projektu, stoji u odgovoru Ministarstva.

Cijeli proces u srijedu je kometnirao i ministar Tomislav Ćorić:

"Izgradnja nuklearne elektrane, ukoliko ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.".

Talijanski seizmolozi: Krško je izgrađeno bez ispitivanja seizmičnosti područja

Međutim, za sada ostaje nejasno koji će biti potezi i stajališta službenog Rima po ovom pitanju. Tamošnja javnost je podijeljena, iako su vrlo glasni neki seizmolozi koji nisu zadovoljni ni načinom na koji je sagrađena "stara" nuklearka.

"Sredinom sedamdesetih, jugoslavenske vlasti odabrale su to mjesto za izgradnju elektrane ne znajući seizmičnost područja. U to vrijeme, u stvari, u Jugoslaviji nisu provedene studije o opasnosti nalazišta", objašnjava geolog-seizmolog Livio Sirovich, koji je bio savjetnik prve slovenske vlade, radeći na tome da se zatvori pogon. "Projektni radovi temeljili su se na američkom zakonodavstvu tog vremena, koje je podcjenjivalo problem".

Tek godinama nakon što je postrojenje pušteno u rad, tvrdi Sirovich, napokon je provedena studija o opasnosti područja. Shvatilo se da su, nažalost, konstrukcije proračunate da podnose premale potrese, podvlači Sirovich koji kritizira dvosmislenost u komunikaciji slovenske strane koja tvrdi da je sve rađeno po propisima i nema nikakvih opasnosti po sigurnost okoliša i ljudi, dok u pojedinim kuloarima izlazi na vidjelo da se određene strukture pa čak i znanstvene ne slažu u potpunosti s tom procjenom. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.