Slažem se s Lošom da postoje hibridni napori za destabilizaciju zemlje

Upozoravajući u intervjuu za Direktno na pokušaje izazivanja kaosa u Hrvatskoj i štetnost slovenske politike prema Hrvatskoj od 1990-ih do danas, admiral Domazet Lošo pokrenuo je lavinu medijskih reakcija, koja je naposljetku završila njegovom smjenom iz Vijeća za domovinsku sigurnost.

Kad smo ga upitali za komentar na slučaj admirala Domazeta Loše, Brzica je rekao kako je on jedan od najistaknutijih pisaca o Domovinskom ratu i općenito o geopolitičkoj situaciji u Hrvatskoj pa uvijek vrijedi razmotriti njegove poglede i teze.

"Imao je više vrlo zanimljivih i točnih analiza. Ne bih izravno komentirao ove zadnje događaje, ali složio bih se s njim da postoje hibridni napori na jugoistoku Europe koji pokušavaju destabilizirati zemlje u regiji", ističe Brzica, navodeći pokušaj državnoga udara u Crnoj Gori i otežan prijenos vlasti nakon demokratskih izbora u Makedoniji kao neke od recentnijih primjera.

U ovim su dvama slučajevima sudjelovale, nastavlja, neke države koje su susjedne Makedoniji i Crnoj Gori, ali i globalni geopolitički akteri.

"Što se tiče Hrvatske", dodaje, "mislim da isto postoje hibridni napori koji rade na destabilizaciji države, međutim tehnike koje se primjenjuju nešto su drugačije".

Pogledamo li kako se hibridni rat manifestirao diljem svijeta, mišljenja je Brzica, tu je uglavnom bila riječ o podrivanju političkog sustava kroz različite manipulacije, ekonomske pritiske i prijetnje nasiljem, čega još nema u Hrvatskoj, što ne znači da se i to ne može dogoditi.

Na konkretan upit tko to 'hibridno ratuje' protiv Hrvatske, Brzica odgovara: "SOA u svojem zadnjem izvješću nije objavila tko stoji iza hibridnih prijetnji na Hrvatsku pa neću ni ja", no dodaje:

"Ali mislim da će svatko tko malo izanalizira činjenice i pogleda tko time može nešto dobiti, lako prepoznati te aktere. Spomenuo sam Makedoniju i Crnu Goru, mislim da je prilično jednostavno iščitati o kome se radi".

Granični sporovi kroz povijest uglavnom bili povod za konvencionalne, a ne hibridne ratove

Na pitanje mogu li se slovensko-hrvatski prijepori oko graničnih pitanja i arbitraže tumačiti u kontekstu hibridnog rata protiv Hrvatske, Brzica navodi kako su granični sporovi kroz povijest uglavnom bili povod za konvencionalne, a ne hibridne ratove.

"Imamo bezbroj primjera, od Drugog svjetskog rata nadalje", dodaje. "Uostalom, mislim da je srpska agresija na Hrvatsku prvenstveno bila pokušaj otimačine teritorija. Zato je to jedno osjetljivo područje, pogotovo Hrvatima, budući da smo tek nedavno stvorili demokratsku i suverenu državu. Mislim da je i to jedna 'poluga' koja se koristi protiv Hrvatske, ali više od toga ne bih komentirao".

Budući da je upravo prošlotjedno SOA-ino izvješće stavilo naglasak na niz kibernetičkih napada na hrvatske institucije, upitali smo Nikolu Brzicu koliko je Hrvatska dobro zaštićena od takvih prijetnji.

"Ja sam prije radio u toj branši i održao sam o tome više izlaganja. Mislim da su hrvatski mediji možda čak i previše pažnje posvetili toj kibernetičkoj tematici, u odnosu na neke druge stvari", odgovorio nam je Brzica, i nastavio:

"SOA se u svojem izvješću dotaknula i ekonomske neovisnosti i to pozdravljam jer je riječ o temi o kojoj se jako malo raspravlja u sigurnosnim krugovima, a mislim da je to, ako ne primarna, jedna od vodećih prijetnji našoj stabilnosti i neovisnosti".

Mogu se složiti da su kibernetička pitanja nešto bitno, nastavlja Brzica, da se svi time bave i da je to neko novo područje s kojim se još nitko nije u potpunosti suočio, ali "ekonomski utjecaj koji neki nepoželjni akteri možda kupuju u Hrvatskoj, iz čega onda proizlazi i politički utjecaj, predstavlja puno veći problem za našu državu".

Na naš upit u kojoj mjeri ono što se događa s Agrokorom možemo povezati s ugrozom ekonomske i samim time političke stabilnosti Hrvatske, Brzica je odgovorio:

"Mislim da je u zadnjih godinu dana najbitniji sigurnosni događaj koji se dogodio u Republici Hrvatskoj izravno vezan za Agrokor".