Slavenka Drakulić: Kolinda Grabar-Kitarović bila je predsjednica, a njezina baka nije imala pravo glasa do '45.

Najavio je i kako će tema razgovora biti "što danas Drakulić misli o Europi 2021. nakon Brexita, izbjeglica, Orbana i Poljaka". Književnica i bivša novinarka, Slavenka Drakulić nakon 17 godina gostovala je u spomenutoj emisiji i govorila za HRT.

Na početku je istaknula kako je dobila bubreg od anonimnog donora te da je napisala nekoliko knjiga, a posebno novu 'Ponovno u kavani Europa'. 

"Moja veze s novinarstvom mi je bila neizmjerno važna u životu za spisateljski rad", istaknula je na početku i čestitala mladoj spisateljici Ivani Bodrožić na nagradi Meša Selimović.

Otkrila je i svoje iskustvo s koronom.

"Zatekla me korona u Švedskoj koncem travnja prošle godine gdje sam mjesec i pol bila u bolnici, od toga tjedan dana na respiratoru. Dva puta dnevno zvali su doma i obavještavali moju obitelj o svemu, ali ja se toga ne sjećam, sjećam se samo buđenja. Najstrašniji osjećaj je taj osjećaj nemoći. To stanje je trajalo dosta dugo, dok sam uspjela sjesti na krevet, trajalo to je sve sigurno dva tjedna. Iskustvo krajnje nemoći i upitnost koliko ću se oporaviti, to ne bih nikome poželjela", ojasnila je Drakulić.

"To je bilo jedno dramatično iskustvo, a za moju obitelj još i gore", dodala je.

Stanković je istaknuo da se 50 posto ljudi u Hrvatskoj još uvijek nije cijepilo, 80 posto Bugara, a samo 20 posto Šveđana.

"To je zanimljiv fenomen. On je višestruk. Prva stvar je nedostatak solidarnosti, čini se da on dolazi iz činjenice da mi dolazimo iz političkog sistema gdje je javno dobro bilo u domeni države."

Osvrnula se i na znanost i cijepljenje.

"Nedostatak nepovjerenja u znanost su socijalni mediji i tehnologija. Algoritmi su napravljeni tako da favoriziraju negativne emocije, a socijalni mediji su takvi da vi tamo možete napisati bilo što, ali ne morate ništa dokazivati niti argumentirati. Prije 20-30 godina, takvo nešto nismo mogli napisati u novinama. Fascinantno je da ljudi u to vjeruju, a po mom mišljenju, oni vjeruju u to iz straha. Jer vi danas ne znate kud biste posegnuli za nekom istinom koja nije fake news", objasnila je svoje mišljenje.

"Imam sad rješenje, ali zakašnjelo pa nije rješenje. Da sam ja bila netko i nešto na tom području ja bih bila uvela plaćanje za cjepivo. Jer je kod nas sve stvar prestiža. Onda bi se ljudi cijepili, ali kad dolazi besplatno, od države...".

"Kako idete prema istoku i bivšim socijalističkim zemljama tako broj cijepljenih opada", istaknula je.

Pojava kapitalizma

Govorila je i o položaju Hrvatske u Europi, Victoru Orbanu i Angeli Merkel. Rekla je da lijepo živi svugdje, i u Stockholmu i Beču, Zagrebu, ali ipak najljepše u Istri.

"Nismo shvatili ni što se dogodilo '89. To se nije odmah prepoznalo, ne može biti da se jedan politički sustav sruši, a da se ništa ne promijeni. Ne možemo iskočiti iz socijalzma u demokraciju. Dobili smo vođe, Viktor Orban je najbolji primjer za to, koji vladaju jednakim autoritarnim obrascem. Mentalitet se ne može preko noći promijeniti, to je kultura koja je trajala jako dugo.

Prvo smo imali temu idealizacije. Onda smo počeli imitirati Europu, a to nam nekako ne ide, a onda dolazimo do 3. faze kada ljudi shvaćaju da smo mi građani drugog reda. 

Usporedila je situaciju s Istočnom i Zapadnom Njemačkom. "Svi šefovi su bili sa zapada, a nisu bili ni jednako plaćeni na istoku i zapadu", objasnila je.

"Orban je jedan lukavi političar koji je rekao EU: 'evo mi ćemo se sada vama suprotstaviti mi imamo svoju povijest i ponos'. On je to napravio za svoju korist, ali on je povećao taj otpor kako bi uvećao svoju sliku. On je uzeo pod svoje i medije i sudstvo... To je čovjek koji vlada autokratski iako je to demokratska zemlja. On se ne da zastrašiti. On je jedan od onih koji 'gura granice' i gleda dokle što može zahtijevati u Europskoj uniji, a to sada rade i Poljaci. Postoji jedna vrsta opravdanog revolta među ljudima, a zatim postoji i manipulacija time na političkom nivou". 

Istaknula je da joj se sviđa što rade gradonačelnici Budimpešte, Varšave, a da su se pozitivne promjene dogodile i u Zagrebu.

Osvrnula se i na njemačku kancelarku Angelu Merkel.

Istaknula je da možemo prepoznati dva tipa politike uspoređujući Merkel i Orbana. "Merkel jako inzistira na toj  svojoj 'običnosti', izgleda obično, odijeva se obično. To je njen imidž. Ima imidž istočnoeuropske gospođe određenih godina koja se ni po čemu ne ističe. Ima taj jedan majčinski štih, zato se Nijemci zvali 'Mutti'. S njom se lako identificirati i vjerovati joj. A to je nešto što je u našoj politici poprilično novo", objasnila je te usporedila kako je primjerica izgledala Hillary Clinton ili bilo tko na takvom položaju.

Istaknula je da Merkel svojim izgledom odašilje poruku: 'Ja ću se sad baviti samo važnim stvarima'. Jedna od tih stvari je imigracija, i na tom pitanju je, po mom mišljenju, puno izgubila. Na neki način joj se to obilo o glavu.

"Nitko nije siguran zašto je Angela Merkel dopustila toliki ulazak migranata u EU. To je jedna od najvažnijih stvari koje se događaju zadnjih 10 godina", rekla je i usporedila je situaciju sa Švedskom. Istaknula je da je Švedska i ranije primala izbjeglice. Spomenula je i 'Faruka' koji je doselio '90-ih u Švedsku i kojemu smetaju novi imigranti. Objasnila je da su 'naše' izbjeglice u Švedskoj cijenjene jer se asimiliraju i uspješni su u društvu. Istaknula je kako je možda najviše njih za vrijeme rata došlo iz Bosne i Hercegovine.

"S 'našim' izbjeglicama situacija je takva da se oni u Švedskoj smatraju najuspješnijima. Oni su potpuno integrirani. Postali uspješni na razinama od političara, umjetnosti, a imamo novi val, koji je donio drugi val izbjeglica koji je bio puno veći. I tu nije u pitanju europska kultura. Sad su se ta naselja promijenila, oni su sada getoizirana. Tu su nekada živjeli primjerice Bosanci i Šveđani to je bila jedna zajednica. Sada su došli ljudi potpuno drugačije kulture i sad je taj kulturološki sukob neka vrsta unutarnjeg sukoba. A glavni problem u Švedskoj je rast desnice u strahu od migranata. S vremenom je došlo do toga da su statistike pokazale da su novi migrati na njih odlazi 65 posto socijalnih fondova. Svako treće dijete u Švedskoj je ili rođeno vani ili ima jednog ili oba roditelja koji nisu etnički Šveđani. Dakle, 33 posto djece nisu etnički ŠveđaniJedan švedski stručnjak je napisao da je do 60. godine preko 50 posto stanovnika bit će imigrantskog porijekla", istaknula je Drakulić.

Problem je počeo u onom trenutku kada se vidjelo da velika većina tih socijalnih fondova odlazi na njih.

Pandemija pokazala ružno lice EU

Istaknula je kako je u pandemiji došlo do izražaja najružnije lice Europe. Postoji puno stvari koje bi se mogle napraviti da bi EU bila više povezana. 

Osvrnula se i na borbu za ženska prava, spomenuvši Poljsku. 

Upitana da komentira svoj citat iz knjige: "Ženska prava nisu nešto vječno zapisana, mogu to sada reći, što već sutra ne može biti većini žena uskraćeno", rekla je da nije pesimist, već da je samo oprezna.

"Čini mi se mlade žene ne prepoznaju opasnosti da ne gledaju i ne paze na takve stvari jer su rođene u sistemu u kojem smo naslijedili sva ta ženska prava koja smo dobili u prošlom sistemu. I mladim curama se čini da je to tako, to se valjda neće promijeniti, to je civilizacijsko dostignuće. A nije. Najbolji primjer za to je Poljska", rekla je.

"Oprezna sam zato što mi se čini da žene ne prepoznaju opasnosti jer su rođeni u sistemu kojem smo naslijedili stečena prava koja smo dobili ranije i mladima se čini da je to tako. Prva vlada nakon '89. godine odmah je stavila zabranu pobačaja. Žensko tijelo nije samo žensko".

Spomenula je i bivšu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.

Voditelj ju je pitao što je mislila rečenicom da je Grabar-Kitarović dobar primjer onog što je socijalizam donio ženama.

"Ona je predsjednica, a njezina baka nije imala prava do '45", pojasnila je svoju rečenicu.