Skriven razlog Milanovićeve šok kandidature: 'U trenutku je stvorena hladnoratovska atmosfera'

Predsjednik je odredio srijedu, 17. travnja za datum kada će građani reći koju političku opciju vide na vlasti idućih četiri godine, a nakon što se je 10 političkih stranaka ljevice i centra udobno smjestilo u koalicijukontra HDZ-u, tada se dogodio šok. Milanović je izjavio da ulazi u političku arenu kao kandidat SDP-a za predsjednika Vlade, pod prijetnjom da će "rijeke pravde" poteći na proljeće te stvoriti Treću republiku u kojoj će onda uslijediti obračuni sa svime onime što nije valjalo u onoj prethodnoj.

Ustavni sud je naknadno zaključio da je Milanović tri dana od objave kandidature pa do obračanja Suda kršio Ustav i zaključio sjednicu "upozorenjem" da predsjednik RH Zoran Milanović, dok obavlja tu dužnost, ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima ni jedne političke stranke. "Ustavni sud dužan je pravodobno upozoriti sva tijela koja na bilo koji način djeluju u izbornom procesu kao i sve sudionike da odluke moraju biti u skladu s temeljim vrednotama RH", kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u ponedjeljak.

Pozvao se u svojoj izjavi na članak 96. Ustava koji propisuje da predsjednik ne može obavljati bilo koju drugu javnu ili profesionalnu dužnost te da nakon izbora podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci. "Dok obavlja tu dužnost, ne smije sudjelovati u aktivnostima bilo koje stranke što isključuje mogućnost da predsjednik bude kandidat", poručio je Šeparović. Milanović je jasno dao do znanja da ga mišljenje Suda ne zanima, a u vrlo kratkom roku SDP-ova koalicija se počela rasipati, a svi ostali kandidati za mogućeg mandatara buduće vlade pali su u drugi plan.

Foto: HINA/Admir Buljubašić

Milardović: Predsjednik Ustavnog suda je član HDZ-a

Politički analitičar Anđelko Milardović u razgovoru za portal Direktno govorio je o nekoliko razina u svojoj analizi aktualnih događaja. S jedne strane kritizirao je potez Ustavnog suda, govorio o terminu "zarobljene države", o kojem uostalom često možemo čuti iz usta oporbenih stranaka, te konačno, o simulaciji demokracije koju proživljavamo, ne samo na razini Hrvatske, već na svjetskoj razini.

"Ustavni sud se poziva na čl. 86., da predsjednik ne može raditi ništa drugo nego biti predsjednik. Postavlja se pitanje što sada on radi? Obavlja li predsjedničke poslove? Da. On se deklarirao kao premijerski kandidat, pa i ja sam se. Ustavni sud bi onda svakom kandidatu političkom i meta političkom trebao izdati upozorenje. Za to ne postoji zakonsko uporište i to je protuustavno. To je politički marketing. To što je on pomrsio račune drugim akterima, to je druga priča. Ti drugi akteri imaju polugu preko Ustavnog suda kojemu se mogu obratiti i možda će zaista procjena na kraju biti takva da idemo poništiti izbore", kazao je Milardović te dodao da bi to bi bio najlošiji potez Ustavnog suda. 

Ustavni sud je pristran, kazao je, a sam njegov predsjednik Šeparović član HDZ-a: "Kompletan Ustavni sud je partijski sud jer se sastoji od rashodovanih članova HDZ-a i SDP-a, samo je ovdje poremećena ravnoteža u korist frakcije HDZ-a. Čast mlađem dijelu tog tijela koje nije svrstano, jer u ovoj stvari nitko ne bi trebao biti pristran. Treba stvoriti ustavno-pravne okvire za natjecanje i razlikovati kada predsjednik nastupa kao predsjednik, a kada je po njihovog procjeni u kampanji. Ako ćemo baš tako, on je od prvog dana u kampanji, kako će to razlikovati? Zadatak je suda i svih nas braniti Republiku Hrvatsku. Iznad toga i ispod toga ne postoji ništa".

Foto: HINA/Mario Strmotić

Hoće li se situacija oteti kontroli?

Milardović smatra da je u ovakvoj situaciji potrebno zagovarati "silnu racionalnost, stišavanje strasti i obranu članka 1. Ustava RH" (koji kaže da je RH jedinstvena, nedjeljiva, unitarna, nedjeljiva i socijalna država), a ne promišljati o poništavanju izbora: "Ako bude takav ishod da vladajući izgube i druga ili treća strana pobijedi, hoće li imati toliko hrabrosti i proglasiti izbore nevažećima? Zar ćemo imati istu stvar kao u Beogradu?".

"Stvari se mogu radikalizirati, oteti kontroli. Proces mora biti maksimalno izvorni proces, maksimalno nekontaminiran, pa onda u natjecanju tko pobijedi neka bude bolji. Toliko je situacija naelektrizirana da dođe li do ovog scenarija, pitanje je tko će to kontrolirati. Hoćemo li imati masu na ulici? Hrvatska po modelu vladanja postaje nalik Vučićevoj autokraciji. Trebaju se izbjeći konflikti i nasilje, da se procedura maksimalno poštuje", mišljenja je Milardović.

Milanović je, krčeći si put prema ulasku u bojno polje političke arene, kazao da je slučaj Turudić u njemu izazvao revolt, iako je drugačiju priču pričao netom po preuzimanju predsjedničke dužnosti kada čak nije glasao na prošlim parlamentarnim izborima tvrdeći da ne želi utjecati svojim istupima na političku klimu u zemlji. Milardović kaže da je jasno da je predsjednik u svojim izjavama nekonzistentan, ali da, što se tiče njegove kandidature, to ne znači da će on i preuzeti premijersku dužnost: "Ja to doživljavam kao i kod ostalih premijerskih kandidata, to je politički marketing".

Foto: HINA/Edvard Šušak

'PR agencije vode državu'

Naime, govoreći o parlamentarnim izborima, Milardović je mišljenja da živimo u simuliranoj demokraciji u kojoj je sadržaj zamijenio formu, pa tako smatra da ćemo i tijekom kampanje slušati i gledati formu, a ne sadržaj: "Političari su sebe deponirali PR agencijama. PR agencije vode ovu državu, nema politike već je sve komunikacija. Politika je kao vještina i kao umjetnost naprosto nestala, sadržaj je nestao. Samo zovu komunikacijske stručnjake, što će nam oni reći, kako se netko namjestio, kako nekome stoji kravata, kako drži mikrofon, je li raširio noge... To nema veze s politikom".

"Mi imamo cijelu simulaciju demokracije s tim rejtinzima. Demokracija se simulira, a izbori su tehnika te simulacije. To nije posebnost Hrvatske, ta inverzija politike prema komunikaciji je na globalnoj razini. Pogledajte samo jake političke osobe u 20. stoljeću, tko je imao iza sebe PR stručnjake? Imali su mozgove. Ovo sve sad je deponirano u krilo PR bojne koja vodi državu", oštar je naš sugovornik.

Izjave Milanovića o tzv. Trećoj republici i obračunu za koji prijeti da će se dogoditi nakon što dođe na vlasti, kaže da su prejake riječi: "Mene kao politologa zanima supstancija, a to je da smo zarobljena država, zatvorena, zacementirana, zahvaljujući interesima partikularnih interesa i dominantne stranke. Pod kontrolom HDZ-a su i Ustavni sud i DORH. Jurišali su na Vrhovni sud pa juriš nije uspio. Korupcija - koliko je ministara ovih godina otišlo? Korupcija je podignuta na najvišu razinu gdje se sada javna sredstva troše na korumpiranje različitih društvenih slojeva ne bi li oni u znak zahvalnosti dali glasove vladajućoj stranci, a ista stvar se događa i s medijima i kupovinom oglasnog prostora".

Foto: HINA/Daniel Sponza

Interna, hladnoratovska atmosfera

Mi smo već u demografskom slomu, ističe, a postojeće javne politike na dugi rok nisu strukturirane tako da bi se mogao napraviti zaokrez. Iseljava nam se stanovništvo, a nedostatak radne snage kompenzira se uvozom iz azijskih zemalja i to nekontrolirano: "Hrvatska nije ni svjesna da je otvorila Pandorinu kutiju što se tiče promjene identiteta. Hrvatska je već sada u početnoj fazi transformacije kulturnog, nacionalnog identiteta. On više neće biti europski nego euroazijski. S populacijom od 3,8 milijuna ljudi to se vidi na svakom koraku. To je već nekoliko markera zarobljene države. Još jedan mandat i spuštaj rolete to je kraj".

Veliki je problem i ekonomska politika u zemlji: "To je loto ekonomija koja se bazira na žicanju eurospkih novaca, na doznakama i varijabilnom turizmu. A što ako ne bude sunca, klimatske promjene, a što ako Putin krene na Europu, poplave, požari, financijske krize... To je neodrživ model na drugi rok, to je katastrofičan ekonomski model", kaže Milardović koji ističe da ovim temama nema mjesta u javnom prostoru, o njima se ne govori u kampanji.

Analitičar iznio najcrnji scenarij s izbora: 'Moramo se bojati mogućnosti da Milanović izgubi'

Umjesto toga imamo "zaokretanje zbilje", "proizvodnju pseudo događaja", bez fokusiranje na sadržaje koji se tiču svih nas. Tek kada bi se to obrnulo, kaže, mogli bismo govoriti o zaokretu u političkoj kulturi, koji se za sada ne nazire. S onim čije se ime ne spominje postavljenim na čelo, kako se čini, glavnog oporbenog oponenta HDZ-u, "promijenio se odnos i u trenutku je stvorena bipolarna situacija u Hrvatskoj, interna hladnoratovska, blokovska atmosfera, a ostatak političkih stanaka i strančica ima samo dvije opcije; da se priključi jednom ili drugom bloku ili da pokušaju na brzinu sklepati treći blok s jasnim i razgovjetnim programom i da u fokus stave jasne politike".