ISPRIČALA CRTICU O ĐELETOVCIMA

Škare-Ožbolt za Direktno: Mirnom reintegracijom napravljeno je čudo, ali ostalo je mnogo neriješenih pitanja

Autor

Marijan Opačak

Na današnji dan, 15. siječnja, prije 25 godina hrvatsku su neovisnost zajedno priznale tadašnje članice Europske zajednice, a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Republikom Hrvatskom.

15.01.2019. u 15:58
Ispiši članak

Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih postrojba. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.

Te večeri, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana".  Svojim je suradnicima rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države".

Na današnji dan obilježava se i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji takozvani UNTAES.  Službeno, proces mirne reintegracije završio je 15. siječnja 1998. 

Nekadašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja Vesna Škare-Ožbolt za Direktno je rekla da je proces mirne reintegracije najuspješnija mirovna misija UN-a kojom su spašeni mnogi životi, ali kako je još mnogo neriješenih problema koji opterećuju život ljudi.

"Taj prostor smo vratili na miran način i to je velika stvar. Iz te perspektive, napravilo se čudo iako sam očekivala da će pomaci ići puno brže", ocijenila je Vesna Škare-Ožbolt i prisjetila se trenutka kada joj je pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman dao u zadatak mirenje Hrvata i Srba i kako je to smatrala nemogućom misijom. 

Podsjetila je da, iako je bio napravljen i vojni plan vraćanja hrvatskog Podunavlja, predsjednik Tuđman ipak je odlučio krenuti u pregovore. Taj dio okupiranog područja, zbog svog geografskog položaja, bio je gotovo integriran s ondašnjom Jugoslavijom. Bio je to najtvrđi dio u koji su se sklonili dijelovi vojske Srpske Krajine i koji je imao i militarizirano stanovništvo.

"I blizina Novosadskog korpusa koje je imalo jako topništvo moglo je napraviti brojne vojne, ali i civilne žrtve. Predsjednik Tuđman nije htio više žrtava pa se krenulo u pregovore. Iskreno misiju koju sam od njega dobila, pomirenja Hrvata i Srba, tada sam smatrala nemogućom. Ali cijelim putem tih pregovora, oko kojih je predsjednik bio dobro upućen, dapače svaku večer je čekao izvješće, davao mi je potporu i uspijevao gurati mir i mirne pregovore dalje usprkos svim nedaćama", prisjetila se tih dana Vesna Škare-Ožbolt. 

Dodala je jednu manju crticu iz tih dana koja opisuje koliko su pregovori sporo i teško išli.

"Od Jacquesa Paula Kleina, američkog generala i tadašnjeg šefa Prijelazne uprave UNTAES-a, predsjednik Tuđman zatražio je vraćanje Đeletovaca s kojih su arkanovci još uvijek crpili naftu pod hrvatsku kontrolu. Naravno, naša vojska tad nije smjela to napraviti jer je sve bilo pod kontrolom UN-a. Međutim, Klein je tek nakon nekog vremena, upravo na Tuđmanov rođendan, to uspio napraviti. Sjećam se kako mu je tad čestitao rođendan i rekao da će prepuštanje Đeletovaca Hrvatskoj biti Tuđmanov dar", rekla nam je Vesna Škare-Ožbolt. 

Naša sugovornica smatra da, iako je u Podunavlju s obzirom na cijelu tadašnju situaciju oko mirne reintegracije, ipak napravljeno čudo. "Ali ostalo je mnogo neriješenih pitanja. Obnova je zaostala, gospodarstvo je uništeno i tek se sad dijelom obnavlja, tako da je dosta ljudi ostalo zbog te sporosti uskraćeno za normalan život. Zakašnjele presude za Ovčaru, ali i neprocesuiranje i nekažnjavanje mnogih koji su činili zlodjela koja se mogu okarakterizirati kao zločini protiv čovječnosti i ratni zločini, poput odvođenja ljudi iz bolnice, strijeljanja i drugo, pitanje nestalih jedan su od bitnih stvari koje treba riješiti kako bi se pokrenuo život u Podunavlju. Ne suživot već samo život", naglašava ugledna odvjetnica.

'Ne mogu se poistovjetiti s Penavinim izjavama'

Našu sugovornicu smo upitali i da komentira izjavu vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave koji je u ponedjeljak, uoči 21. obljetnice završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, da postoji kontinuitet velikosrpske politike u Hrvatskoj, a Vukovar "epicentar kontinuirane velikosrpske puzajuće agresije".

"Ne bih rekla da je to tako. Vukovarsko-srijemska županija ima hrvatskog župana, Vukovar ima hrvatskog gradonačelnika, većina stanovništva su Hrvati, u Podunavlju je uspostavljena prijeratna nacionalna struktura, bar što se Hrvata tiče. Ne znam o kakvoj puzajućoj agresiji Penava govori, ali s ovakvim izjavama ne mogu se poistovjetiti. Puno toga treba napraviti kako bi se uspostavio život u tom dijelu Hrvatske, ali ovakve izjave ne dijelim", rekla je Vesna Škare-Ožbolt za Direktno. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.