Škare-Ožbolt upozorila na velike probleme u BiH: 'Ovo bi i nama trebalo biti u interesu'

"Najveći problemi Ustava BiH, sadržanog u Aneksu IV Daytonskog mirovnog sporazuma, leži u činjenici da je riječ o mirovnom, a ne funkcionalnom ustavu. On je koncipiran da zaustavi rat, a ne da dugoročno osigura stabilan, demokratski i efikasan politički sustav. Kao takav, Ustav institucionalizira etničke podjele, formalizira disfunkcionalnost i onemogućuje razvoj moderne građanske države. Uloga visokog predstavnika, iako u početku opravdana potrebom stabilizacije postkonfliktnog društva, vremenom se transformirala u problem legitimiteta i suvereniteta", rekla je za portal Direktno.

"Bonske ovlasti koje mu omogućuju da nameće zakone i smjenjuje izabrane dužnosnike nisu demokratski mandatirane ni od građana BiH ni od legitimnih političkih predstavnika. Time Visoki predstavnik predstavlja simbol tzv. 'nametnutog suvereniteta' – svojevrsni protektorat, gdje demokratski razvoj države ostaje zakinut zbog vanjskog tutorstva. Njegova uloga danas često izaziva više političke polarizacije nego konstruktivnog dijaloga. Najveći problem je da, prema dokumentima koji određuju njegov mandat, Visoki predstavnik doslovno ima ulogu policajca, sudca, porotnika i izvršitelja. On zapovijeda policijom i vojskom, može mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine i otkazivati izbore. Njegove odluke ne podliježu sudskoj kontroli", rekla nam je.

Upitali smo ju je li vrijeme za reviziju Daytonskog sporazuma? "Ja mislim da jeste i to više nego ikada. Daytonski sporazum je 1995. godine zaustavio rat u BiH, i to je njegova velika zasluga. Ali taj sporazum nije napravljen da bi dugoročno uredio normalno funkcioniranje države. Bio je hitna mjera – 'prva pomoć' za zemlju koja je krvarila. Problem je što BiH i danas, 30 godina kasnije, živi po tom istom 'privremenom' ustavu. Dayton je stvorio složen politički sustav – tri naroda, dva entiteta, deset kantona, tri člana Predsjedništva, deseci ministara i različiti zakoni u svakom dijelu zemlje", kazala je.

FOTO: Antonio Balic / CROPIX

'Ovo bi i nama trebalo biti u interesu'

"Takav sustav je neefikasan, skup i stalno u blokadi jer sve mora biti dogovoreno između sva tri naroda – i to često ne uspije. Krajnji cilj Daytona i OHR trebao bi biti osposobljavanje BiH da funkcionira kao normalna suverena država, u okviru svog Ustava, zakona i institucija. 30 godina kasnije takav cilj nije postignut, pa očito nešto ne štima. Pritom, važno je naglasiti da su danas ovlasti Visokog predstavnika znatno veće i šire od onoga kako su bile predviđene Daytonom, i to ponajviše zahvaljujući Bonskim ovlastima", poručila nam je. Upitali smo Škare-Ožbolt, nadalje, zašto je međunarodna zajednica protiv izmjena Daytona.

"Međunarodna zajednica, pogotovo velike sile kao što su SAD, Rusija, zemlje EU i Turska, često ne žele da se mijenja Dayton jer se boje da bi to moglo izazvati nove sukobe ili nestabilnost. Oni gledaju na BiH kao na 'problem koji je pod kontrolom' i ne žele riskirati da sve ponovno izmakne nadzoru. Također, mnogi još uvijek vide Dayton kao svoj diplomatski uspjeh iz 90-ih i ne žele priznati da to rješenje više ne funkcionira kao prije. A kad se svi ti međunarodni interesi sudare, najčešće se dogodi – ništa. BiH ostaje zaglavljena jer nema zajedničke volje da se krene u promjene. Sve to vodi do frustracija i još većeg nepovjerenja među narodima u BiH. U priči oko izmjena Daytona veliku ulogu ima i Republika Hrvatska, i to iz dva razloga", rekla je pa nastavila.

"Prvenstveno, Republika Hrvatska je jamac Daytonskog sporazuma, a drugi je razlog taj što jedan od tri naroda BiH čine upravo Hrvati. Dakle, nama bi trebalo biti u interesu da se uredi položaj Hrvata u BiH kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda, što i jesu, pa ako to zahtjeva izmjene Daytona ili vraćanje Daytona na tvorničke postavke, u tom smjeru moramo djelovati", kazala nam je. Postavlja se pitanje kako se mogu riješiti problemi zakona i ustava ako se tri strane ne mogu dogovoriti. "Onaj tko Vam odgovori na to pitanje našao je zlatno rješenje. Naime, ovo je jedno od najtežih pitanja u BiH, jer se mnoge ključne odluke mogu donijeti samo ako se dogovore sve tri strane – Bošnjaci, Hrvati i Srbi. A u praksi, to često znači da se ništa ne dogovori jer svatko ima svoj interes i koristi pravo veta kao sredstvo pritiska. Primjer je izbor članova Predsjedništva. Hrvati godinama upozoravaju da im bošnjačka većina bira člana Predsjedništva, što je apsolutno nepravedno i protivno samom Daytonskom sporazumu", rekla je.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

'Ovo predstavlja prijetnju stabilnosti cijele BiH'

"Rješenja postoje, ali traže kompromis i dobru volju. Moguće je dogovoriti izborni model koji će osigurati da svaki narod ima svog predstavnika, a da se ne krše prava ostalih građana. Osim toga treba jačati institucije koje štite prava svih, a ne samo tri naroda. Civilno društvo i obični građani moraju se više uključiti u raspravu – nije rješenje da političari sve odlučuju iza zatvorenih vrata. I međunarodna zajednica mora pomoći – ne tako da nameće rješenja, nego da jasno kaže što su europski standardi i da uvjetuje napredak prema EU konkretnim reformama. Apsurdno je da BiH ima, istovremeno, status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, a nema vlastitu autonomiju i na neki način je posljednji protektorat Europe", kazala je. Istaknula je da BiH neće krenuti naprijed ako se sve odlučuje isključivo kroz nacionalne podjele. Potrebna je politika koja traži zajednički interes, a ne stalne sukobe.

Hrvatski novinar odgovorio Izetbegoviću: 'Neću dopustiti ovaj pokušaj ušutkivanja'

Postavlja se, nadalje, pitanje kako osigurati mir u trenutnoj krizi u vezi s promjenama zakona i ustava u RS. "Trenutna kriza u Republici Srpskoj, povezana za situaciju s Miloradom Dodikom, predstavlja prijetnju stabilnosti cijele BiH. Kada se osporavaju odluke Ustavnog suda BiH, ne priznaje autoritet Visokog predstavnika i donose zakoni koji pokušavaju povući nadležnosti s državne na entitetsku razinu – to nije samo politika, to je pokušaj razgradnje države. Međutim, preširoke ovlasti Visokog predstavnika i uplitanje u zakonodavni sustav jednostranim odlukama u današnjim okolnostima isto se mogu shvatiti kao pokušaj razgradnje države. Mir se neće održati sam od sebe – treba ga graditi kroz institucije, povjerenje, pravdu i jasna pravila igre. A to znači da svi, pa i entiteti, moraju poštovati Ustav države u kojoj žive", rekla je.