Škare Ožbolt razočarana presudom, ali i praćenjem slučaja u Hrvatskoj: 'To je nebo i zemlja u usporedbi s BiH'

Škare Ožbolt: To kako ovaj slučaj pratimo mi i BiH je nebo i zemlja

Čim smo ju nazvali, Vesna Škare Ožbolt istaknula je da je presudu već komentirala za niz bosanskohercegovačkih portala, izražavajući pritom svoje neslaganje s nedovoljnom pažnjom koja je posvećena tom događaju na hrvatskom prostoru.

"Meni je žao se Hrvatska nije više angažirala oko toga. Općenito sam dojma da smo mi to površno pratili, pa i suđenje u srijedu. Kada se usporedi situacija u BiH i kod nas, to je nebo i zemlja. Mi svi kao da smo rekli: 'Što je bilo-bilo je i gotovo'", nezadovoljna je Škare Ožbolt.

Ovime potvrđen UZP

Iako je istaknula da smatra da ova presuda potvrđuje postojanje udruženog zločinačkog pothvata (UZP) na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Škare Ožbolt otkriva nam da nije potpuno zadovoljna presudom. Rezignirana je, kaže nam, dodajući da su Simatović i Stanišić dobili tek "onoliko koliko su sjedili tamo čekajući presudu".

"Ovo je najznačajniji postupak nakon Miloševićeva. Oni su bili najveći obavještajci Srbije i kreatori i provoditelji velikosrpske politike. Bili su naredbodavci i Mladiću i Karadžiću, a dobili su otprilike onoliko koliko su odsjedili", kazuje. "S obzirom na to koliko se dugo vodio postupak, jednostavno nemam osjećaj da će ta odluka izazvati neki pravičan osjećaj kod ljudi koji su stradali", dodala je.

Proglašeni krivima za ubojstvo u Daljskoj Planini

Da podsjetimo, bivši čelnici Službe državne sigurnosti Srbije proglašeni su u Haagu krivima za ubojstvo Marije Senaši u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u lipnju 1992., prema podacima koje je objavilo žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT).

Žalbeno vijeće "prihvaća, djelomično, prvi temelj tužiteljske žalbe i utvrđuje da su Stanišić i Simatović krivi, temeljem članka 1 Statuta i članaka 3, 5 i 7 statuta ICTY-ja za počinjenje, temeljem njihova sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu,... za ubojstvo kao povredu ratnog prava i običaja, kao i za ubojstvo i progon kao zločine protiv čovječnosti za ubojstvo Marije Senaši u Daljskoj Planini u lipnju 1992.", objavio je MICT.

Djelomično prihvaćena žalba

Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Haagu djelomično je prihvatilo žalbu tužiteljstva na prvostupanjsku presudu i utvrdilo je da su bivši čelnici Službe državne sigurnosti Srbije imali zajedničku namjeru ostvariti zajednički zločinački cilj te da su odgovorni kao pripadnici udruženog zločinačkog pothvata za zločine koje su razne srpske snage počinile 1992. u Bosni i Hercegovini - u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu, i za zločine počinjene 1995. u Trnovu i Sanskom Mostu te za ubojstvo počinjeno u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u lipnju 1992.

Vijeće, koje je vodila sutkinja Graciela Gatti Santana, odbacilo je žalbe Stanišića i Simatovića i povećalo im je kazne zatvora na 15 godina za zločine koje su počinile srpske snage.

Tužiteljstvo je u svojoj žalbi tvrdilo da se Stanišiću i Simatoviću mogu pripisati brojni zločini u Hrvatskoj - u Kijevu, Vrliki, Drnišu, Hrvatskoj Kostajnici, Saborskom, Škabrnji, Bruškoj, Marnovićima, Dalju, Erdutu, Vukovaru - jer su ih počinile jedinice koje su bile pod njihovom kontrolom ili kontrolom drugih članova udruženog zločinačkog pothvata, no žalbeno vijeće te osnove žalbe nije prihvatilo. 

MICT završio posao

Suđenje Stanišiću (72)  i Simatoviću (73) jedino je koje je preostalo MICT-u kao nasljeđe rada Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Proces protiv Stanišića i Simatovića počeo je prije 20 godina, kada je haško tužiteljstvo dvojicu pripadnika režima srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića optužilo za ratne zločine na području bivše Jugoslavije početkom '90-ih u Hrvatskoj i BiH te su uhićeni u ožujku 2003. u Srbiji.