Škare Ožbolt otkrila što je Tuđman napisao Ivanu Pavlu II: 'Oni su moralna snaga svijeta'

Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom. Rodio se u dijelu Poljske, koji se zove i "Bijela Hrvatska". Tu su boravili Hrvati, tijekom seobe u današnje krajeve. Aktivno se zalagao za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom i za prestanak ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Vatikan je prvi u svijetu objavio 3. listopada 1991. godine, da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju.

Službeno je priznao Hrvatsku i Sloveniju 13. siječnja 1992. godine. Hrvatskoj je pružao višeslojnu i trajnu političku potporu. Upravo je papin pritisak bio odlučujućim činiteljem kod priznanja Republike Hrvatske, dok je do svoje smrti ostao zagovornikom i prijateljem Republike Hrvatske u svim političkim zavijutcima i društvenim mijenama.

Za portal Direktno o pokojnom papi i njegovom odnosu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom progovorila je bivša ministrica pravosuđa i Tuđmanova savjetnica Vesna Škare-Ožbolt. Na početku je istaknula kako su sastanci pape i predsjednika bili dijelom protokola, a dijelom privatni, pogotovo kada je papa prvi put došao u Zagreb.

FOTO: Tom Dubravec/CROPIX

Imali su prijateljski odnos

"Hrvatska je u tom pogledu imala u neku ruku sreću jer je papa, Ivan Pavao II. bio, rekla bih, Slaven. Jako je dobro pozvao tadašnje prilike u Hrvatskoj i Sveta Stolica je igrala jako aktivnu ulogu u međunarodnom priznanju Lijepe Naše te zaustavljanju Domovinskog rata kao i u svemu onome što je predstavljalo borbu za neovisnost. Svaki dolazak pape u Hrvatsku imao je povijesno značenje", kazala je.

Nadbiskup Nikola Eterović u svojoj knjizi otkriva kako su se papa i Tuđman prvi put susreli 25. svibnja 1991. godine na privatnoj audijenciji u Vatikanu, a Eterović je tom susretu nazočio u svojstvu prevoditelja. "Taj susret je bio izuzetno važan jer je nakon toga Vatikan priznao Hrvatsku", kazala je Škare-Ožbolt.

Zaključeno je tada kako je papa s Tuđmanom izuzetno prijateljski razgovarao. "Da, taj odnos je bio jako prijateljski. Oni nisu samo razgovarali o situaciji u Hrvatskoj već na području cijele Europe kao i o geopolitičkim odnosima. To je bila nekako i Tuđmanova preokupacija. Čini mi se kako je i Sveti Otac u tome bio jako dobar", dodala je bivša savjetnica.

FOTO: Tom Dubravec/CROPIX

Najljepši sastanak u karijeri

Naglasila je kako je papa Ivan Pavao II. izrazito važan za Hrvatsku prvo jer je uspostavio odnose s predsjednikom, a onda i zbog priznanja zemlje. "Katolička crkva je dobila jednu novu dimenziju u hrvatskom društvu, a on je ojačao tu ulogu i taj duhovni element. To je bio rezultat dobrih odnosa. Potvrdio je identitet Hrvatske i njezine povezanosti kao većinske katoličke zemlje", dodala je.

Kazala je i kako je upravo to potvrdilo naše povijesne veze sa zapadom, ali i s Vatikanom. "Sjećam se da smo pisali pismo zahvale papi u ime predsjednika i znam da je Tuđman zahvalio njemu što je otvorio novo razdoblje u hrvatskoj povijesti te stvorio nove bilateralne odnose Svete Stolice i Lijepe Naše. Oni su kao moralna snaga svijeta priznali Hrvatsku i to je bilo jako važno", otkrila je Škare-Ožbolt.

Savjetnik premijera za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić kratko je u razgovoru za portal Direktno rekao kako mu je susret s papom jedan od najljepših trenutaka u karijeri, a Vesna Škare-Ožbolt se slaže s tom tvrdnjom. "Imala sam ga prilike upoznati i djelovao je jako toplo i pristupačno", otkrila je.

FOTO: Tom Dubravec/CROPIX

Proglasio Stepinca blaženim 

Dodala je kako je važnu ulogu u svemu igrao i pokojni hrvatski kardinal Franjo Kuharić. "On je bio spona u izgradnji komunikacije", kazala je. Ivan Pavao II. za Hrvate je ponavljao da su prvi Slaveni koji su prihvatili kršćanstvo, a Škare-Ožbolt naglašava kako su to velike i duboke riječi te da je papa tako pokazao naklonost katoličke Crkve našem narodu.

Na kraju je važno naglasiti kako je pokojni papa blagdan Male Gospe 8. rujna 1991. godine proglasio danom molitve za mir u Hrvatskoj te je održao misu u tu čast. Za vrijeme svog pontifikata proglasio je Leopolda Mandića i Marka Križevčanina svetima. Nikolu Eterovića je postavio za glavnog tajnika Biskupske sinode, a hrvatski svećenik Martin Vidović djelovao je u papinskom Državnom tajništvu. 

Prošlo je 20 godina od smrti najpopularnijeg pape: Poseban odnos imao je prema Hrvatskoj

Posljednji dokument, koji je napisao prije smrti, bio je vezan uz beatifikaciju Ivana Merza. Nije se libio prikazati hrvatski narod i kao žrtvu komunističkog režima te zala fašizma i nacizma, čijim je simbolom smatrao zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca kojeg je i proglasio blaženim. U Selcima na otoku Braču 1997. godine podignut mu je prvi spomenik u Europi u znak zahvalnosti za sve što je učinio za Hrvatsku.