Škare-Ožbolt: Hrvatska ne smije biti nezainteresirana za rad Haškog suda, jer tamo još traju suđenja Stanišiću i Simatoviću

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Theodor Meron u četvrtak je bio u Hrvatskoj. S premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem sastao se u Banskim dvorima te su razgovarali o radu Mehanizma kao i o ulozi, ocjeni i nasljeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Jedna od tema bila je i inicijativa za osnivanje informacijskih centara, sukladno Rezoluciji 1966 (2010) Vijeća sigurnosti UN-a, koji bi omogućili dostupnost javnih podataka i arhiva MKSJ-a i MRMKS-a  Hrvatskoj i drugim zemljama bivše Jugoslavije.

"Mislim kako Hrvatska ne može i ne smije biti nezainteresirana za postupke na Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za kaznene sudove u Haagu (nekadašnji sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu) zato što se još uvijek vode postupci koji su izravno vezani za događaje u Hrvatskoj. Tu posebno mislim na postupke protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića. Naravno tu su i postupci protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića", rekla je Škare-Ožbolt i dodala kako su postupci protiv Simatovića i Stanišića za Hrvatsku ipak važniji. 

"Ta suđenja su po meni najvažnija suđenja iza onog Slobodanu Miloševiću, jer bi mogla razjasniti genezu svih ratova koje je vodila Srbija na području svih zemalja bivše Jugoslavije. Njih dvojica kao šefovi civilne i vojne obavještajne službe Srbije izravno su provodili i organizirali sve ratne događaje. Moram priznati kako Hrvatska onako ispod radara gleda, a na taj postupak doista treba paziti, iako je već dosta toga, po mom mišljenju propušteno učiniti", rekla je bivša ministrica pravosuđa za Direktno. 

Dodala je i kako smatra da je prava tema razgovora i razlog zbog kojeg je vjerojatno Theodore Meron i došao ogromna arhiva suda za bivšu Jugoslaviju. "Bilo je i prije razgovora o tome kako će se ti arhivi spremiti. Jedan od prijedloga je bio da odu nazad zemljama iz kojih su došli, pa se je jedno vrijeme vrtjela i ideja da cijeli arhiv bude na jednom mjestu u Zagrebu ili Sarajevu međutim nije se mogao postići dogovor oko toga", prisjetila se naša sugovornica.

Dodala je kako je ta arhivska građa jako vrijedna i tiče se svega što je prikupljeno iz vremena Domovinskog rata u Hrvatskoj, kako događaja koji se tiču 'Vukovarske trojke' ili Oluje tako i svih drugih događanja koje je prikupljao Haški sud. Nju bi se trebalo sada prenijeti i staviti na jedno mjesto kako bi omogućili arhivsku građu mnogim strukama na proučavanje, ne samo pravnicima već i povjesničarima, demografima, sociolozima i drugima. 

Na pitanje hoće li možda isplivati neka nova saznanja ili u javnost izaći svjedočenja zaštićenih svjedoka naša sugovornica je rekla kako će se vjerojatno raditi kao o strogo povjerljivim podacima. "Dakle bit će dio arhiva koji će biti svima dostupni odmah, do onih koji će vjerojatno biti dostupni nakon nekog određenog broja godina", rekla je Vesna Škare-Ožbolt i dodala kako je ona još kao ministrica htjela arhivsku građu koja je jako bitna i vrijedna donijeti u Hrvatsku. 

"Međutim nije bilo prostornih i stručnih kapaciteta da se ta građa preuzme, smjesti i proučava na kvalitetan način, a s druge strane produžavao se i rad suda. Mislim kako Hrvatska još nije našla prostor da bi se smjestili ti arhivi, a smatram kako su oni izuzetno važni. Jesmo li mi spremni suočiti se kao zemlja s onim što su pojedinci izrekli pred sudom je jedna stvar, no ne treba dvojiti da će neka svjedočenja koja su izrekli zaštićeni svjedoci ostati nedostupna javnosti veći broj godina", rekla je Vesna Škare-Ožbolt za portal Direktno.