Skandal u Saboru na Odboru za ustav: Mladena Bajića za ustavnog suca!

Saborski Odbor za Ustav u utorak je odlučio Saboru predložiti da dvoje ustavnih sudaca imenuje između troje kandidata koji su u tajnom glasovanju dobili najveći broj glasova članova Odbora – profesorice ustavnog prava Sanje Barić, sutkinje Ivane Čalić i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Barić je dobila podršku svih članova Odbora na sjednici na koju HDZ-ovi zastupnici nisu došli.

Za Ivanu Čalić glasovalo je osam članova, a protiv jedan, dok je Bajić prošao sa sedam glasova "za" i dva "protiv". Ostalih osam kandidata nije dobilo potrebnu natpolovičnu podršku.

Laburista Dragutina Lesara razljutilo je što je predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) odustao od ranije dogovorene procedure po kojoj bi se svih 11 kandidata bodovalo, a na listu koja bi otišla prema Saboru bi ušli svi kandidati koji dobiju podršku više od polovice članova Odbora.

Kazao je kako zbog toga razmišlja da se povuče iz odlučivanja o ustavnim sucima, ali i odmah dodao kako to neće učiniti samo zato da ga netko ne bi optužio da je kriv za još jedan neuspjeli pokušaj izbora ustavnih sudaca.

Ustavni sud bez kvoruma?

Podsjetio je da će do kraja godine isteći mandat još petorici ustavnih sudaca, zbog čega bi Ustavni sud mogao ostati bez kvoruma.

Lesar napominje da je Ustavni sud bez jednog suca već od 2010., kada se nije uspjela osigurati dvotrećinska potpora za imenovanje nasljednika sutkinje Nevenke Šernhorst.

"Tada je na vlasti bio HDZ, a u oporbi SDP i nismo uspjeli, sada je situacija obrnuta, a HDZ-a nema na Odboru. Vjerojatno će i u Saboru izvesti neki manevar da ne sudjeluju u odlučivanju", rekao je Lesar uvjeren da je i ovoga puta na djelu opstrukcija izbora te da Sabor neće uspjeti imenovati nove suce.

Kazao je kako je, unatoč opstrukciji HDZ-a, "vjerovao da će dvotrećinska većina koja u Saboru postoji biti pametnija".

"Zar Sabor i najviši dužnosnici stranaka koje čine dvije trećine ne mogu osigurati izbor sudaca? Ne amnestiram od odgovornosti Tomislava Karamarka ni Zorana Milanovića, jer je očito da bez njihova dogovora neće biti izbora", dodao je Lesar koji smatra da je Sabor pogriješio kada je propisao dvotrećinsku većinu za izbor ustavnih sudaca.

Vladajući su Lesara pozvali da ostane na sjednici, otuživši HDZ za opstrukciju izbora te za "nasilje nad demokracijom i procedurom".

"Sasvim je jasno da oni ne žele da se izaberu suci i da će na sve načine pokušati da do izbora ne dođe, zbog pretpostavljene nove situacije u kojoj bi oni bili većina", ustvrdio je Marin Jurjević (SDP). HDZ je optužio za "određenu vrstu antidemokratske rabote i nasilje nad demokracijom".

Peđa Grbin poručio je, pak, kako je želja onih koji redovito dolaze na sjednice Odbora da se suci izaberu. "Određena politička grupacija, koja ima trećinu zastupnika u Saboru, može opstruirati izbor i ne pojaviti se na sjednici kako bi iznijela razloge zašto ne želi glasovati za kandidate", rekao je Grbin.

Naglasio je da Sabor ne bira suce SDP-a ili bilo koje druge političke opcije, nego suce koji bi trebali vratiti povjerenje u Ustavni sud.

Vanjski član Odbora i profesor ustavnog prava Branko Smerdel uvjeren je, međutim, da bi stranke trebale prestati inzistirati na pričama o političkoj neovisnosti ustavnih sudaca i pobrinuti se da se kvaliteta kandidata osigura primjerenim procedurama.

"U svakoj državi koja ima Ustavni sud radi se o političkom sudstvu, jedino ovdje bez prekida mistificiramo. Ako hoćete Ustavni sud, morate odustati od laži da su izabrani suci bez političke orjentacije. Pa gdje ćete naći takve ljude", upitao je Smerdel.

Objasnio je da bi svrha procedure izbora ustavnih sudaca trebala biti upravo da pokaže "tko je čiji", umjesto da se vode tajni pregovori koji rezultiraju izborom kandidata kojima nije mjesto u Ustavnom sudu.

Procedura

Tko će od njih postati ustavni sudac, odlučit će Sabor dvotrećinskom većinom. Za dva prazna mjesta na Ustavnom sudu se, dakle, prijavilo se 11 kandidata, s kojima je Odbor razgovarao prije više od mjesec dana. U međuvremenu nisu održane međustranačke konzultacije u kojima bi se vidjelo može li tko od kandidata dobiti potporu 2/3 zastupnika, tj. 101 glas.

U SDP-u neslužbeno objašnjavaju da konzultacija nije bilo jer su iz oporbenih klubova dobili jasnu poruku da ne mogu očekivati potporu za svoje favorite. U najvećoj oporbenoj stranci, HDZ-u, kažu pak da im ne odgovara nitko od ponuđenih kandidata.

Puno je razloga i naslova protiv Bajića, svjedoka, događaja...

'Pokupec i Bajić lažirali statistike o uspjehu Državnog odvjetništva', Oko dvije tisuće kaznenih prijava je protivno Zakonu upisano u upisnik raznih kaznenih predmeta, otkriva odvjetnik u Svjedoku Gordana Malića.

Suđenje Udbi u Münchenu otkriva hobotnicu: Josipović - Perković - Bajić. Predsjednik RH Ivo Josipović bitan je dio dobro razvijene mreže bivših pripadnika jugoslavenskih tajnih službi te je aktivno sudjelovao u iniciranju montiranog sudskog procesa.

Penava: pritiskali me Josip Perković, državni odvjetnik Mladen Bajić i Mičić "Opet su me pokušali diskreditirati tijekom posjeta Ive Josipovića Berlinu pokušavši me optužiti da sam ja poslao eksplozivnu napravu u Veleposlanstvu u Berlinu", rekao je svjedok na muenchenskom  suđenju Udbi Petar Penava.

Bajić spasio Obersnela, Piculu i Mršića od progona, pa mu se SDP odužuje. Dvojica 'zviždača' opisali su kako su zbog prijavljivanja kriminala prisilno završili na psihijatriji. Tamo ih je, po svemu sudeći, 'pospremio' budući ustavni sudac Mladen Bajić.

''Mladen Bajić treba biti suđen za veleizdaju, a ne se kandidirati za suca Ustavnog suda! To govorim već godinama, a pogotovo u zadnje vrijeme. Posve je jasno da je Bajić grobar hrvatskog gospodarstva i napretka Hrvatske, dok je DORH najveće groblje zviždača. Zašto? Zato što je on progonio prijavljivače korupcije. Oni bi uštedjeli milijarde državi, da je radio svoj posao. No, umjesto da progoni kriminalce na koje su ukazivali zviždači, on je progonio zviždače. Hrvatska ne može niže i dublje pasti, nego da Bajić postane ustavni sudac. Ako se to dogodi, bit će to propast države. Jer on je opstruirao istrage u aferi Patrija, štitio je Mesića, Dragičevića, kriminal u INI...., Sve je znao o hrvatskoj naftnoj kompaniji kao i o mojoj sudbini, no svejedno je pustio da INU unište, a s INOM je uništena i hrvatska država. Pustio je i da ja budem četrnaest godina bez posla i bez plaće, iako zna da sam osnovano prijavila kriminal u INI. Zato Bajić mora na doživotnu robiju, a ne u Ustavni sud'', u dahu je desetine rečenica o Bajiću izgovorila Vesna Balenović, predsjednica udruge Zviždač i najpoznatija zviždačica u Hrvatskoj.