ZATIRANJE NACIONALNOG IDENTITETA

Sjevernoj Makedoniji mjesto je u EU, usprkos svim njenim unutarnjim problemima

Autor

Ivan Brodić

U četvrtak su otvoreni europarlamentarni izbori otvaranjem birališta u Nizozemskoj i Britaniji, a trajat će do nedjelje, kada na birališta izlaze Hrvati birajući jedanaest zastupnika te uvjetnog dvanaestog za slučaj Brexita. Od četvrtka do nedjelje, više od 400 milijuna birača u 28 članica Europske unije bira 751 zastupnika, u jednim od najmasovnijih demokratskih izbora na svijetu, a predviđa se veliki rast euroskeptične opcije.

23.05.2019. u 19:34
Ispiši članak

U hrvatskoj smo u kampanji vidjeli svega, vožnje na bageru, traktoru, spuštanja na žici iznad kanjona Čikole, kupusa, nutelle, pokušaja naplate iseljenja, kampanje s motikom u ruci, komunikacije protiv unutarnji hrvatskih prodavača magle, uglavnom svega samo ne europskih tema.

Poentirala je u tom smislu u četvrtak na N1 televiziji Marijana Petir, političarka koja se u svom mandatu europarlamentarke bavila europskim politikama zaštite kršćana u islamskim zemljama, otvaranjem utjecaja različitih religijskih grupa na europske politike putem sustava molitvenih doručaka u Bruxellesu, pokušajima donošenja sveeuropskih politika o pitanju plaćanja žena u poljoprivredi ili pitanjem obeshrabrenja rada nedjeljom.

No u ovoj kampanji, izuzev Dejana Jovića, koji je kampanju utemeljio na privlačenju glasova hrvatskih državljana koji žive u Srbiji i tzv. Republici Srpskoj, posjete Angele Merkel skupu HDZ-a te medijski slabo popraćene komunikacije Matije Posavca o euru, što je za svaku pohvalu, jer euro je jedna od najznačajnijih tema za ovu članicu EU, svjedoči to nova knjiga Velimira Šonje ''Euro u Hrvatskoj, za i protiv'', nije bilo tema vezanih uz proširenje Europske unije.

A trebalo ih je biti. U prvom redu zato što je proširenje Europske unije na Bosnu i Hercegovinu jedan od najučinkovitijih načina zaštite majoriziranih Hrvata u toj zemlji.

Takve su se poruke, umjesto komunikacije (ne)uspjeha ove vlasti očekivale od desnoga suverenističkog spektra, umjesto promašenih poruka usredotočenih na one koji od 1998. godine nisu glavni problem hrvatskih politika – Srbe i Srbijance. Ali očekivalo se to od Karla Reslera, inače ozbiljnog, konzervativnog i vrlo obrazovanog političara, čija kampanja komuniciranja hrvatskih tema više, metodom. nalikuje na kampanju Živog zida. Uostalom, mogli smo se zabuniti, jer zaboravljanje predavanja financijskog izvješća, dvije godine za redom, više nalikuje pripadnosti listi Živoga zida, nego li ozbiljnoj stožernoj stranci u Hrvata, no to je druga tema.

Hrvate u BIH tek je sramežljivo komunicirao Dragan Čović prilikom posjete Angele Merkel Zagrebu.

I inače, osim eura, jedna od najvažnijih europskih tema jest proširenje. Za Hrvatsku je to pitanje važno iz zbog toga što bi proširenjem Hrvatska prestala biti vanjska granica EU. Važno je to zbog europskih vrijednosti.

Naime, na jugu Balkanskog poluotoka nalazi se zemlja koja je prije Hrvatske bila spremna za ulazak u EU, no radi blokade južnog susjeda nije dobila datum za pregovore. Nije ga dobila niti nakon nezapamćenog oktroiranja nove vlasti, nije ga dobila niti nakon nezapamćenog nasilja u kojem je, ta zemlja, bez svoje izravne krivnje, a protivno referendumskoj volji svoga političkog naroda, promijenila ime. Nije pomoglo niti to što se nova vlast odrekla dijela nacionalnog identiteta.

U tom, za europsku povijest, nezapamćenom nasilju međunarodne zajednice, predvođene američkom administracijom, službenim predstavnicima Europske komisije, ali i hrvatskom vanjskom politikom (podržala je to čak i Kolinda Grabar - Kitarović), malo se političara u Europi tome usprotivilo. Jedna od rijetkih uvažena je zastupnica Marijana Petir. (Sjevernoj) Makedoniji (da, tako joj je sada ime) mjesto je u Europskoj uniji, usprkos svim njenim unutarnjim problemima, među kojima je najistaknutiji pravosuđe, međutim europske vrijednosti ne uključuju zatiranje identiteta jedne nacije te kažnjavanje za blokadu europskih integracija zemlje koja za blokadu ni u čemu nije kriva, govorila je tada zastupnica Petir.

Kad smo kod (Sjeverne) Makedonije, vidio sam kako je u srijedu premijer (Sjeverne) Makedonije Zoran Zaev podržao Ranka Ostojića i SDP na europskim izborima. To nije niti malo čudno jer su SDSM i SDP srodne stranke.

No Zaev je, vrijedi to ponoviti, osobito poznat po konstituiranju parlamenta uz intoniranje albanske himne, neintoniranje makedonske himne prilikom posjeta grčkog premijera Ciprasa Skopju, dolasku na vlast uništavanjem private i javne imovine, te izglasavanjem povjerenja svojoj vladi bez parlamentarnog kvoruma.

Umjesto konkluzije, za hrvatske državljane makedonskog podrijetla, željne proširenja Unije na tu zemlju, postoji između dviju europskih vrijednosti. Onih koji uključuju tvoj identitet i suštinu Europe u Uniju te onih koji podržavaju zatiranje nacionalnog identiteta i institucionalno nasilje, koje sve do kraja prošle godine niti jedna europska politika ne bi podržala.


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.