SJEDNICA VLADE Plenković: Bit će prigode da hrvatske građevinske kompanije budu podizvođači u izgradnji Pelješkog mosta

Rejting agencija Fitch u petak je podigla rejting Hrvatske s 'BB' na 'BB+' uz stabilne izglede, zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija, a to je prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

"Ta poruka je ohrabrujuća. Vjerujem da će i druge rejting agencije na jednak način valorizirati sva postignuća Vlade, a to su prije svega odgovorna politika vođenja javnih financija i financijska konsolidacija", istaknuo je Plenković na početku sjednice Vlade, dodavši kako je takva politika rezultirala suficitom opće države i kontinuiranom politikom smanjenja javnog duga.

Podsjetio je da u programu Vlade i cilj da se Hrvatska vrati na razinu investicijskog rejtinga.

Takvo postignuće imalo bi za posljedicu smanjenje kamata na zaduživanje države na međunarodnim tržištima, a to bi se reflektiralo i na kamate za građane u hrvatskim bankama, kazao je premijer.

Osvrnuo se i na odabir izvođača radova za Pelješki most. Hrvatske ceste, naime, u prošli petak su objavile da će kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation izvoditi prvu fazu izgradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama.

Od tri pristigle ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja - China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering, s cijenom ponude u iznosu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.

"To je jedan od strateških europskih projekata, sigurno projekt koji će biti najvidljiviji u ovoj financijskoj perspektivi", naveo je Plenković, dodavši sada očekuje svu proceduru koja slijedi, prije svega eventualne žalbene postupke, odluku o odabiru tvrtke za nadzor radova i potpisivanje ugovora.

Plenković smatra da će biti prigode da hrvatske građevinske kompanije budu podizvođači.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju 2017.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova s tim da će most imati četiri prometna traka.

Predlažu se izmjene zakona o žigu i patentu

Vlada predlaže izmjene zakona o patentu, žigu, industrijskom dizajnu, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, kao i Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda.   

Kako je objasnila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, predloženim izmjenama tih zakona mijenjaju se odredbe, i to tako da se usklađuju s nastalom situacijom ukidanja tih žalbenih vijeća, kao drugostupanjskih tijela koje odlučuje o žalbama na odluke DZIV-a o priznavanju prava industrijskog vlasništva. 

"Ukidanje tih odluka ima za cilj osiguravanje sigurnosti na način da se uspostavlja primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka DZIV-a u upravnim predmetima za priznavanje prava industrijskog vlasništva usklađen sa zakonodavnim okvirom RH, te se na taj način osigurava pravovremenost i neovisnost donošenja odluka u tim postupcima. U tom kontekstu propisuje se pravo podnošenja tužbe Upravnom sudu u Zagrebu na prvostupanjske odluke DZIV-a u upravnim predmetima", rekla je ministrica Divjak. 

Inače, institut žalbe na odluke DZIV-a u prvostupanjskim postupcima priznanja prava industrijskog vlasništva uveden je 2008. godine. Rad Žalbenih vijeća u prvim godinama odvijao se redovno, da bi od 2011. bio ometan tijekom duljih razdoblja zbog niza problema kako formalnih tako i financijskih.  

Neki od najistaknutijih problema bili su upitnost ovlaštenja Žalbenih vijeća za donošenje odluka u kontekstu njihovog formalnog statusa, nemogućnost imenovanja predsjednika, zamjenika predsjednika i članova kod izmjene mandata zbog nedovoljnog broja i interesa stručnjaka u ovom području kao i  mogući neizravni sukob interesa imenovanih članova, odnosno nedostatak njihove potpune neovisnosti.

Problem je bio i u određivanju primjerene visine naknada za rad Žalbenih vijeća, kao i alociranja odgovarajućih proračunskih sredstava za njihovo financiranje.

Predloženim izmjenama zakona uspostavit će se primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka DZIV-a u upravnim predmetima za priznanje prava industrijskog vlasništva, usklađen sa Zakonom o općem upravnom postupku i Zakonom o sustavu državne uprave. 

Novim se izmjenama propisuje i mjesna nadležnost upravnog suda prema sjedištu tuženika, odnosno javnopravnog tijela koje je donijelo odluku u prvom stupnju to jest DZIV-a, što je Upravni sud u Zagrebu, čime se osigurava mogućnost ekonomične i učinkovite specijalizacije sudaca, ponajviše u izrazito složenim i specifičnim predmetima kao i  ujednačenost sudske prakse.

Predloženim izmjenama zakona predviđen je nastavak mandata Žalbenih vijeća, a sadašnjem sazivu imenovanom 2015. mandat istječe 2020. godine, dok svi upravni postupci ne budu pravomoćno riješeni, te se propisuje mogućnost i način imenovanja predsjednika i članova Žalbenih vijeća u slučaju potrebe rješavanja započetih, a ne završenih postupaka.

Za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijale i vatrogastva potrebno je 2,3 mlrd kn

Vlada je, naime, prihvatila uredbu o načinu izračuna financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za te funkcije jedinica lokalne i područne samouprave za 2018. godinu te donijela odluke o minimalnim financijskim standardima za te funkcije.

Ukupni iznos sredstava potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija za ovu godinu predviđen je u visini od 2,3 milijarde kuna i uvećan je za 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

Naime, decentralizirane funkcije se financiraju iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (po stopi od 6 posto) i sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić.

Sredstvima pomoći izravnanja financira se razlika između prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i bilančnih prava utvrđenih odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima.

Marić je pojasnio da se sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, koja su se do sada osiguravala iz 16 posto prihoda od poreza na dohodak, odnosno udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u prihodima od poreza na dohodak, od ove godine osiguravaju iz drugih izvora financiranja državnog proračuna, a na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova.

U ovoj godini za tu namjenu planirano je gotovo 1,65 milijardi kuna, od ukupno potrebnih 2,3 milijarde.

Vladinom odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva, županije, gradovi i Grad Zagreb u ovoj godini imaju pravo na iznos od gotovo 885 milijuna kuna, što je za 4 posto više u odnosu na 2017. godinu.

Za javne potrebe srednjih škola i učeničkih domova previđen je iznos od 438 milijuna kuna, također 4 posto više nego lani.

Za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove ukupni iznos planiranih sredstava za ovu godinu utvrđen je u visini od 387,9 milijuna kuna ili 4 posto više nego lani.

U tu odluku uključena su o nova kreditna zaduženja, sukladno prijedlozima Zagrebačke županije za dio kreditnog zaduženja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan - za razvojni projekt "Naftalan 2 s unutarnjim i vanjskim bazenima", Istarske županije za dio kreditnog zaduženja za izgradnju nove Opće bolnice u Puli te Grada Zagreba za kreditno zaduženje Kliničke bolnice Sveti Duh za obnavljanje medicinske opreme.

Odlukom, pak, o minimalnim financijskim standarima centara za socijalnu skrb i troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2018. utvrđen je iznos od 96,13 milijuna kuna ili 1,01 posto više nego u 2017.

Za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne utvrđen je iznos od 164,5 milijuna kuna ili 7,42 posto više nego u 2017., a za decentralizirano financiranje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi gotovo 315 milijuna kuna ili 4 posto više.

Predstoji intenzivan rad koji treba rezultirati nagodbom vjerovnika Agrokora

Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku – Agrokor d.d. za razdoblje do 10. siječnja 2018. godine.           

Plenković je istaknuo kako je u proteklih desetak mjeseci posvećen velik angažman tome da kriza u najvećoj kompaniji ne prouzroči negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav.

"Mislim da smo u tome uspjeli i ono što je najbitnije je da sada predstoji intenzivan rad, koji u konačnici treba rezultirati nagodbom i onim što je najvažnije, daljnjim generiranjem prihoda svih kompanija te zadržavanjem radnih mjesta, a sve bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna", proučio je Plenković.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da Izvješće odražava napore Vlade u regulatornom i zakonodavnom smislu, isto kao i izvanredne uprave, koji su pridonijeli očuvanju velikog broja radnih mjesta, normalnih uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, za odvijanje turističke sezone te za očekivano funkcioniranje javnih financija, a što je rezultiralo nedavnim povećanjem kreditnog rejtinga.

"Poslovanje u sustavu Agrokor d.d. očuvano je i stabilizirano na način koji osigurava da se ostvaruje pozitivna zarada prije poreza, kamata, i amortizacije, kako na razini sustava tako i na razini najvećeg broja operativnih kompanija", kazala je Dalić, dodajući da je to postignuto zahvaljujući novom financiranju u lipnju prošle godine od strane financijskih vjerovnika, i naporima izvanredne uprave.

Iz tog financiranja, kako je rekla, 150 milijuna eura namijenjeno je i do sada utrošeno u najvećoj mjeri za isplatu dugova dobavljačima, koji su stvoreni prije pokretanja postupka izvanredne uprave, tj. prije 10. travnja prošle godine.

Dobavljači su tijekom samog postupka izvanredne uprave isplaćeni u prosjeku oko 50 posto, pri čemu su do sada mali dobavljači isplaćeni u cijelosti, a postupak isplate srednjih i velikih je u tijeku, kazala je Dalić.

"Dosadašnji rezultati izvanredne Uprave, a i sposobnost vjerovnika da postignu međusobni dogovor na korist očuvanja poslovanja, temelj je na kojem se ulazi u nagodbu", istaknula je.

Nacrt nagodbe, kako je rekla, predviđa nagodbu koja se odnosi na cijeli sustav, a Dalić vjeruje da postoje dobri temelji u svim dosadašnjim rezultatima da se ona dovrši i postigne u zakonskim rokovima.

"Vjerujem da će se nagodba postići u rokovima i kada to bude, bit će to jedan jedinstveni proces restrukturiranja i po svojim osobinama i po tome da je postignut u kratkim rokovima i bez troška za porezne obveznike", istaknula je.

Prema posljednjem izvješću izvanredne uprave, za razdoblje od 11. prosinca 2017. do 10. siječnja 2018. godine, poslovne grupe prehrana i poljoprivreda u prvih jedanaest mjeseci prošle godine nastavile s realizacijom solidnih poslovnih rezultata i ostvaruju pozitivan operativan rezultat, dok maloprodaja i veleprodaja, u kojima je nastavljeno troškovno restrukturiranje, i dalje bilježe negativnu EBITDA-u.

Maloprodaja i veleprodaja, koji uključuju rezultate Konzuma u Hrvatskoj i BiH, Tiska i Velpro-centra, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine imali su prihod od 13,42 milijarde kuna, dok je  EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) bila negativna, 149 milijuna kuna.

Poslovna grupa prehrana, u kojoj je ukupno devet tvrtki, ostvarila je u jedanaest mjeseci 7,57 milijardi kuna prihoda i EBITDA od 1,04 milijarde kuna.

Poslovna grupa poljoprivreda, u kojoj su Belje, PIK Vinkovci, Vupik i Agrokor trgovina, u prvih jedanaest mjeseci ostvarila je kumulativni prihod od 2,54 milijarde kuna i operativnu dobit od 283 milijuna kuna.

Inače, početkom tjedna Trgovački sud u Zagrebu donio rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama vjerovnika Agrokor d.d., koje je objavljeno na e-oglasnoj ploči suda te su sukladno tome počeli teći rokovi za žalbe i za pokretanje parničnih postupaka. 

U rješenju suda navodi se da su, uz tražbine koje je ispitao i priznao izvanredni povjerenik u iznosu od 41,45 milijardi kuna te osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna, vjerovnici međusobno osporili tražbine u iznosu višem od 10,4 milijardi kuna. Osporena jamstva i sudužništva od strane drugih vjerovnika iznose više od 101 milijarde kuna. Ukupan zbroj utvrđenih glavnih tražbina za sada, prije okončanja parničnih postupaka, tako iznosi 31,04 milijarde kuna.

Rješenjem se utvrđuje koje su tražbine utvrđene, a koje osporene od strane izvanrednog povjerenika i drugih vjerovnika te su stranke od strane Trgovačkog suda upućene u parnicu radi utvrđivanja odnosno osporavanja osporenih tražbina. 

Žalba protiv rješenja Trgovačkog suda može se podnijeti u roku od 8 dana, a pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u pogledu njegove prijavljene tražbine odnosno tražbine koju je osporio izvanredni povjerenik. O toj žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Osoba koja je upućena u parnični postupak mora u roku 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnični postupak pokrenuti postupak, inače će se smatrati da je odustala od prava na vođenje postupka. Ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnični postupak u roku od 8 dana, smatrat će se da je osporavanje otklonjeno.

Prihvaćena uredba o izdavanju energetskih suglasnosti

Vlada je prihvatila i prijedlog uredbe o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, kojom se kupcima pojednostavljuje postupak.

Kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg, tom uredbom propisuju se postupci izdavanja energetskih suglasnosti kojima se utvrđuju pojedinačni uvjeti priključka na elektroenergetsku mrežu te ugovorni odnosi korisnika mreže i nadležnog energetskog subjekta u pogledu uvjeta i rokova priključenja.

Naglasio je da je u odnosu na dosadašnje rješenje postupak pojednostavljen i to na način da kada zatraži priključak od operatera distribucijskog sustava, kupac dobiva elektroenergetsku suglasnost i ponudu o priključenju na elektroenergetsku mrežu koja je ujedno i ugovor, tako da nije potrebno dodatno ugovaranje. 

Naime, dosadašnji postupak je uključivao i dobivanje prethodne elektroenergetske suglasnosti, koja tako više nije potrebna čime se smanjuje broj administrativnih postupaka. 

Kako navodi Šiljeg, prijedlog ove uredbe također omogućuje da se dio postupaka vezanih na priključenje provodi paralelno s postupcima dobivanja građevinske dozvole, čime se također skraćuje postupak dobivanja priključka.

Nadalje, prijedlogom uredbe definirana je i posebna kategorija za priključak - kućanstvo s vlastitom proizvodnjom - čime se želi potaknuti kućanstva u da priključuju vlastito proizvodno postrojenje na postojeću električnu instalaciju unutar svoje postojeće priključne snage. 

Pomoć Hrvatima u Latinskoj Americi

Svrha memoranduma i sporazuma je uspostava i jačanje jezične, obrazovne i kulturne suradnje između Hrvatske i Čile te Argentine s namjerom poticanja učenja i studiranja hrvatskog jezika i književnosti u cilju jačanja jezične, obrazovne i kulturne suradnje.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja će lektoru osigurati mjesečnu plaću i potrebnu literaturu za lektorat, a čileanska i argentinska strana naknadu troškova smještaja te prostor za održavanje nastave i ured za lektora, izvijestila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

"To su jako dobri sporazumi za promociju hrvatskog jezika i književnosti", rekao je premijer Andrej Plenković.

Prihvaćeno izvješće o radu UV Hine za 2016.

Vlada je prihvatila izvješće o radu Upravnog vijeća Hine za 2016. godinu.

Hina već treću godinu zaredom pozitivno posluje te je u 2016. godini imala dobit nešto veću od 800 tisuća kuna, a sukladno Zakonu o Hini taj je novac uložen u daljnji tehnološki razvoj i nabavku informatičke, novinarske, foto i video opreme, izvijestila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

"Osim toga, prema mišljenu UV-a, Hina i u ostalim svojim zadaćama ispunjava odredbe Zakona", dodala je ministrica obrazloživši Vladin prijedlog Saboru da prihvati izvješće.

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad proslavom svečane 50. obljetnice izvođenja predstave "Stilske vježbe", kazališta "PlanetArt", kao i nad 15. državnim stručnim skupom "Poučavanje i učenje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti" koji će se održati u Dubrovniku od 29. siječnja do 1. veljače.

"Iako nije uobičajeno da Vlada daje pokroviteljstvo za pojedinačne kazališne predstave ovdje se ipak radi o jednom svjetskom fenomenu", istaknula je Obuljen Koržinek činjenicu da se "Stilske vježbe" kontinuirano izvode 50 godina.

"Ovo je zaista velika obljetnica", kazala je ministrica posebno istaknuvši aktere, proslavljene glumce, Lelu Margetić i Peru Kvrgića.

Svečana izvedba "Stilskih vježbi" bit će u zagrebačkom HNK ispred svečanog Bukovčevog zastora, 28. siječnja.

Premijer Andrej Plenković također ističe da je riječ o svjetskom fenomenu i predstavi za Guinnessovu knjigu rekorda.

"Vjerojatno nema nikog tko nije barem u nekoj fazi života odgledao 'Stilske vježbe' i sa zadovoljstvom donosimo odluku o pokroviteljstvu", dodao je.

Na dnevnom redu je, uz ostalo, Izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku - Agrokor d.d. za razdoblje do 10. siječnja 2018., prijedlog uredbe o izdavanju energetske suglasnosti  i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, te prijedlozi izmjena Zakona o patentu, Zakona o žigu i Zakona o industrijskom dizajnu.