Sjećate li se što se dogodilo 17. travnja? Datum je prilično bitan za hrvatsku povijest

Naime, 17. travnja 1941. godine vojska Kraljevine Jugoslavije potpisala je bezuvjetnu kapitulaciju pred snagama Trojnog pakta. Time je Njemačka osvojila Jugoslaviju i to nakon samo 11 dana ratovanja. Naime, iako je na početku invazije 6. travnja vrh jugoslavenske vojske tvrdio da se može suprostaviti neprijatelju to se od početka pokazalo iluzornim. Već u prvim danima rata pokazalo se da Vrhovna komanda, na čelu s generalom Dušanom Simovićem, ne kontrolira stanje u vosci koja se ubrzano raspadala po nacionalnom ključu. Novi šok uslijedio je 10. travnja kada je proglašena Nezvisna Država Hrvatska te su uslijedila mnogobrojna dezerterstva i predaje cijelih vojnih postrojbi.

Da bi spriječio potpuno rasulo, ne samo vojsci, već i u vladi, Simović izjavljuje da ima puno povjerenje u moralnu snagu vojske i naroda i da vjeruje u prijateljstvo sa Sovjetskim Savezom (iako SSSR još nije bio u ratu). Samo dan nakon te izjave, 13. travnja, njemačke snage probile su posljednju liniju obrane kod Konjanika i ušli u Beograd koji su u zadnji tren napustili članovi vlade sklonivši se u Nikšić. Ondje ih je zatekao novi šok kada su saznali da je kralj Petar II. Karađorđević već odletio za Grčku. Na jugoslavenskoj strani počela su međusobna optuživanja tko je kriv za tako munjeviti slom. Neki ministri za sve su optuživali Hrvate prozivajući ih za izdaju, tj. zabijanje noža u leđa. Vladu su već prije naputili hrvatski članovi, osim Ivana Šubašića, te muslimanski predstavnik Džafer Kulenović.

Na posljednjoj sjednici vlade, 15. travnja, odlučeno je da Krljevina Jugoslavija neće kapitulirati kao država već će se samo vojska predati dok će ministri otići u egzil da se pridruže kralju i osnuju vladu u izbjeglištvu. Nakon toga se okrnjena vlada, zajedno s generalom Simovićem, zaputila u Grčku ponijevši sa sobom zlatne rezerve. Dva dana kasnije opomućenik Kraljevine Jugoslavije general Danilo Kalafatović u Beogradu je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju kojom je prihvaćeno da čitava jugoslavenska vojska bude odvedena u zarobljeništvo. Među zarobljenim vojnicima se pričalo o izdaji, a pristalice Kraljevine govorile su: "Ni kraćeg rata, ni veće sramote".

1941. kralj Petar II. Karađorđević i Vlada Kraljevine Jugoslavije bježe pred nacistima sa zlatnim pričuvama Narodne banke Jugoslavije.

— Na današnji dan (@danasnji_dan) April 13, 2022

Jugoslavija šaptom pala

Zanimljivo je proučiti gdje se Adolf Hitler osobno nalazio u doba napada na Jugoslaviju. On se 10. travnja  1941., upravo na dan proglašenja NDH, uputio iz Berlina specijalnim vlakom (Sonderzug) u smjeru Jugoslavije. Prošao je kroz München i kroz veći dio Austrije te se na kraju zaustavio na željezničkoj pruzi nadomak Štajerske, svega 50-tak kilometara od Jugoslavije. Radilo se o malom mjestu imena Mönichkirchen.

Hitlerov su vlak postavili na izlazu iz željezničkog tunela kod Mönichkirchena. Ondje je bila i lokalna željeznička postaja, a u blizini i hotel imena Mönichkirchnerhof. Cijela ta lokacija poslužila je Hitleru kao sjedište stožera i ondje je ostao čak 14 dana. Za to vrijeme, upravo 17. travnja 1941., kapitulirala je Jugoslavija. Hitlerov tamošnji stožer imao je čak i službeni naziv "Führerhauptquartier Südost" (Führerov glavni stožer Jugoistok).

Milanović odredio datum izbora: Neće biti u nedjelju, već usred tjedna

Dijelove Jugoslavije anektirala je Mađarska od Srbije (Bačka i Baranja tada u sastavu Srbije), Mađarska anektirala slovensko Prekomurje i hrvatsko Međimurje, Bugarska od Srbije (od Srbije okupirani dijelovi Makedonije i jugoistočna Srbija), Italija (anektirala dijelove Slovenije i Hrvatske). Zatim, Albanija od Srbije (anektirala Kosovo i zapadnu Makedoniju), Njemačka anektirala dijelove Slovenije koje nisu Italija i Mađarska. Od ostalog dijela teritorija formirane su države Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i Crna Gora.