Sindikat umirovljenika o nacionalnoj mirovini od 800 kuna: Premalo je 20 godina prebivališta u Hrvatskoj

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ubrzano radi na donošenju novog zakona o nacionalnoj mirovini, o čemu bi se ovaj tjedan trebala izjasniti i radna skupina sastavljena od stručnjaka, socijalnih partnera i umirovljeničkih udruga, navodi dnevnik. HDZ je tijekom prošle kampanje za parlamentarne izbore obećao da će uvesti nacionalnu mirovinu, a prema informacijama državne tajnice Majde Burić, prijedlog zakona koji će se donositi u redovitom postupku trebao bi se već u siječnju ili veljači naći u Vladinoj proceduri.

"To se ne bi smjelo odnositi samo na ljude koji nemaju mirovinu, nego na sve ljude koji imaju uvjete, a to znači da bi i onih 92.651 osoba koji imaju mirovine niže od 500 kuna, kao i oni koji imaju između 500 i 1000 kn mirovine, ako spadaju pod taj kriterij manje od 800 kuna, trebali dobiti razliku. Prosjek za tu grupaciju je 766 kuna. Znači još 70.354 umirovljenika", rekla nam je Jasna Petrović.

Samo za one koji imaju najmanje 20 godina prebivalište u Hrvatskoj

Hoće li se novo pravo za starije od 65 godina koji nemaju uvjete za redovnu mirovinu zvati nacionalna mirovina ili nekako drugačije, odlučit će radna skupina pred koju resorno ministarstvo izlazi s tri moguće varijante. Prema svakoj od njih, nacionalne će se mirovine (ili državne naknade za starije, socijalne mirovine, zaštitni dodatak za starije) uvesti od početka 2021., a pravo na njih imat će hrvatski državljani koji imaju najmanje 20 godina neprekidnog prebivanja u Hrvatskoj.

Petrović  je rekla i kako Sindikat umirovljenika Hrvatske upravo danas planira postaviti pitanja, kao što je zbog čega se za nacionalnu mirovinu uzima 20 godina s prebivalištem u Hrvatskoj."

"Želi li se time pokriti i doseljenike iz BiH koji su nakon i tijekom rata doselili? Mi držimo da bi se trebalo raditi o 30 godina prebivališta u Hrvatskoj. Uglavnom, imamo dosta pitanja i držimo da je to jedno paušalno rješenje te da se svakako treba bolje promisliti o zajamčenoj minimalnoj naknadi koja već postoji te napraviti prilagodbe u tom sustavu jer ovo naprosto ne djeluje suvislo", zaključuje Petrović.

Dakle, da bi se sa 65 godina steklo pravo na hrvatsku nacionalnu mirovinu, građani u zemlji moraju živjeti od svoje 45. godine. Nacionalna bi mirovina iznosila 800 kuna mjesečno, a ovisno o kriterijima, na nju bi moglo računati između 8000 i 22.000 građana koji nemaju drugih prihoda.

"Mislimo da je uvjet od 20 godina života u Hrvatskoj malo zato jer je to za stanovnike koji imaju više od 65 godina. Pa bilo bi logično da su barem pola svog vijeka prebivali u Hrvatskoj, barem 30 godina", jasna je Petrović.

'Bilo bi dovoljno kada bi se 800 kn računalo kao nulti stup'

U Ministarstvu rada objašnjavaju da buduća mirovina ne bi smjela demotivirati građane da svoj materijalni status u starosti pokušaju popraviti stjecanjem redovne mirovine, koja za minimalnih 15 godina staža iznosi oko 1020 kuna.

Stoga se i predlaže manji iznos od te minimalne mirovine proizašle iz radnog odnosa. Osim toga, u Hrvatskoj se isplaćuje i zajamčena minimalna naknada koju prima oko 72.000 građana, među kojima je oko 8000 osoba starijih od 65 godina. Zajamčena minimalna naknada za radno nesposobnog samca iznosi 920 kuna, a na osobe koje je primaju primjenjuje se i imovinski cenzus, donosi Večernji list.

"Naravno da 800 kuna nije dovoljno nikome, bilo bi dovoljno barem donekle kada bi se 800 kuna računalo kao nulta kategorija, nulti stup, a to znači da se dodaje baš svima na njihovu postojeću mirovinu. I onima koji je nemaju, naravno. No Hrvatska nije spremna na jedan takav zahvat", zaključila je Jasna Petrović.