STIŽU REAKCIJE

Sin ratnog zločinca direktor je tvrtke koja upravlja dvjema televizijama u Hrvatskoj

Autor

bkk

Posljednjih dana mediji su se raspisali o Dušku Martiću, direktoru u tvrtki United media, koja je vlasnik N1 televizije i Nove TV. Detalj koji je mnoge zgranuo je da je riječ o sinu ratnog zločinca Mile Martića.

22.02.2024. u 17:11
Ispiši članak

Braniteljski portal objavio je da je Duško Martić sin čovjeka koji je na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđen na 35 godina zatvora. Milan Martić zaista ima sina Duška koji je u vrijeme njegova bijega nakon završene gimnazije studirao pravo, no mediji koji su se počeli baviti ovom temom tvrde da je direktor tvrtke United media upravo taj Duško. Poznati hrvatski novinar Denis Latin na svom je Facebook profilu objavio nekoliko postova.

U svojim objavama podijelio je linkove medija koji su ovih dana pisali o ovoj šokantnoj spoznaji. Ujedno je u objavama osvijestio javnost kako je Duško Martić sudjelovao na prošlogodišnjem Weekend media festivalu u Rovinju. Naime, Martić je rukovoditelj sektora zaštite intelektualnih prava u United Media i vodi sve aktivnosti zaštite sadržaja i borbe protiv krađe intelektualnog vlasništva, u Rovinju je sudjelovao na panelu o cyber sigurnosti.

Granić: 'Hrvatskim medijima upravljaju obitelji srpskih ratnih zločinaca'

Kako su prošle godine objavili iz Hrvatske udruge poslodavaca, Martić je član Ekspertske grupe pravnika Opservatorije Ureda za intelektualno vlasništvo Europske unije (EUIPO) i predstavlja United Media u Audiovisual Anti-Piracy Alliance (AAPA), Alliance for Creativity and Entertainment (ACE) i Association of Commercial Televisions and Video on Demand Services (ACT). Respektabilan član poslovne zajednice, dalo bi se zaključiti iz navedenog.

O svemu se na društvenim mrežama oglasio i politički analitičar Ivica Granić. "Duško službeno vodi sve aktivnosti zaštite sadržaja i borbe protiv piratstva. A što on i njegovi 'neslužbeno vode' vidimo skoro svakoga dana. Krasnu smo državu stvorili, kako se čovjek ne bi dobro osjećao kada zna da hrvatskim medijima upravljaju obitelji srpskih ratnih zločinaca. Ma 'ko to more platit. P.s. zna li se ima li Veljko Ražnatović ikakvih aspiracija na neko radno mjesto u Hrvatskoj?", zapitao se Granić pa nastavio:

"S obzirom na to da skoro svaku pobjedu posveti pokojnom ocu možda ga uguraju za predsjednika Hrvatskog boksačkog saveza. Na primjer, tu može proći u kvoti HDZ-ovog koalicijskog partnera SDSS-a", napisao je Granić. Svoj komentar na ove navode dao je i vukovarski branitelj Predrag Mišić-Peđa: "Čitao sam o tome… Ukoliko se to ispostavi točnim, bit će jasno da se i na višim državnim razinama događaju ovakve stvari. Nema tu domoljublja, novac je sve".

Mišić-Peđa: Sve ono za što smo se borili moglo bi pasti u vodu

"Svašta smo si dozvolili, a da toga nismo niti svjesni. Tko zna tko nam je sve na vodećim mjestima i u državnim tvrtkama, mi to jednostavno ne možemo znati. Ponavljam, novac je pokretač svega i sve ono za što smo se borili moglo bi pasti u vodu", kazao je za dnevno.hr. Martić je, podsjetimo, srpski ratni zločinac, nekadašnji ministar unutarnjih poslova i treći predsjednik nepriznate tzv. Republike Srpske Krajine. Na Međunarodnom sudu za razne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, 2007. godine osuđen je na 35 godina zatvora.

Proglašen je krivim po 16 točaka optužnice za djela koja uključuju progone, ubojstva, mučenje, deportaciju, napade na civile, bezobzirno razaranje civilnih područja i druge zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnih zakona i običaja. Bio je jedan od glavnih vođa pobune dijela Srba u Hrvatskoj i antagonista u Domovinskom ratu te stariji pobunjenički zapovjednik srpskih snaga u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskoga rata. Kada je 1990., nakon prvih demokratskih izbora na vlast došao HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom, bio je načelnik kninske milicije.

Martić postaje zapovjednikom svim policijskim postajama koje su otkazale poslušnost hrvatskoj vlasti. U ljeto iste godine tadašnja vlada RH je donijela zapovijed o razoružanju rezervnog sastava milicije na tlu Hrvatske. Kninska milicija na čelu s Martićem oglušila se na taj poziv, odmetnula od Vlade RH i u suradnji s tadašnjim načelnikom općine Knin i Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like Milanom Babićem proglasila ratno stanje i postavila barikade na svim cestama oko Knina.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Odgovoran za raketiranje Zagreba, Karlovca i Jastrebarskog

Barikade su čuvali pobunjenički ekstremisti koje je sama milicija naoružala, te su tako ta područja postala izvan dosega legitimne novoizabrane hrvatske vlasti. Taj je događaj poznat kao Balvan revolucija. Sa svojim pristašama Martić je formirao kninsku policiju koja je naoružavala srpske pobunjenike, sudjelovala u terorističkim napadima na hrvatske redarstvenike (posebno na Uskrs 1991.) i koja je postala temelj za osnivanje tzv. Srpske vojske Krajine.

Surađivao je i s još jednim ratnim zločincem, Ratkom Mladićem. Nakon oslobađanja zapadne Slavonije za odmazdu je naredio raketiranje Zagreba, u kojem je poginulo sedam civila, i time se osobno pohvalio pred kamerama Radiotelevizije Srbije što je kasnije poslužilo kao glavni dokaz tužiteljstva za ratni zločin. Osim Zagreba, odgovoran je i za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog. Milan Martić svoju dugogodišnju kaznu izdržava u estonskom zatvoru iz kojeg se konstantno žali na uvjete.

Kaže kako mu ne daju da radi, da ne može zaraditi ni deset dolara mjesečno za brisanje hodnika, a mora plaćati struju, hranu, kao i higijenske potrepštine. Ne prima, kaže, novine, ne dopuštaju mu ni čitanje knjiga na srpskom, potpuno je izoliran i izopćen. Martić zahtjeva bolji odnos prema njemu jer je svjestan da, s obzirom na visinu kazne, iz estonskog zatvora neće izaći živ. Martić je i po prvi put u intervjuu za Večernji list 2019. godine progovorio o raketiranju Zagreba.

Foto: Screenshot

Martić: Bio sam prva žrtva pojave neofašizma u svijetu

"Uvjetno se može reći, bio sam prva žrtva pojave neofašizma u svijetu. Dogodila se akcija Bljesak, kada su ustaše 1. i 2. svibnja 1990. bukvalno pregazile Zapadnu Slavoniju, a pomoći nam nije bilo niotkuda. Naređenje da se gađa Zagreb kao upozorenje doneseno je iz očaja, kada sam dobio informaciju o stotinama pobijenih Srba, među kojima je bilo 57 žena i devetero djece", ispričao je Martić tom prigodom.

AEM o legalnosti poslovanja televizije koju je prozvao Plenković: 'Ne plaćaju naknadu'

"Udar na Zagreb, bio je jedini način da bar pokušam upozoriti Hrvate da ćemo se osvetiti onim što imamo. Ali već 3. svibnja, dok su srpske kuće u Zapadnoj Slavoniji još gorjele, javio mi se jedan moćni zapadni diplomat i rekao da sam se 'upisao', da idem u Haag zbog ratnih zločina", dodao je, a više o njegovim izjavama možete pročitati ovdje.

Inače, vlasnik Nove TV i njen jedini dioničar je tvrtka Slovenia Broadband S.Á R.L., sa sjedištem u Luksemburgu, na adresi Rue Edward Steichen 2., Luksemburg. U Nadzornom odboru Nove TV sjede Viktorija Boklag Željko Batistić iz Milana te Aleksandra Subotić iz Beograda. Ista tvrtka vlasnik je i news portala Dnevnik.hr, a pravi vlasnici Nove TV  kriju se iza tvrtke United Group registrirane u Amsterdamu, a njeni suvlasnici su srpski poduzetnik Dragan Šolak i britanski investicijski fond BC partners, o čemu smo već pisali u nekoliko navrata.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.