Sigurnosni rizik za Hrvatsku: Migranti počeli koristiti teroristima omiljeni model slanja novca

Kako je samo u 2023. godini Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo oko 172.500 novih radnih dozvola, procjenjuje se kako u Hrvatskoj već sada ima gotovo 300 tisuća stranih radnika ili tek nešto manje od deset posto stanovništva. O strukturi stranih radnika portal Direktno također je pisao u nekoliko navrata, te je vidljivo kako sve više stranih radnika dolazi iz azijskih zemalja, a u siječnju 2024. i službeno Nepal je postao prva zemlja po broju izdanih novih radnih dozvola.

Prema podacima MUP-a u prvom mjesecu 2024. godine  najviše stranih radnika u Hrvatsku je došlo iz Nepala, njih 3204. Na drugom mjestu je BiH, iz koje je zaposleno 2616 osoba, a na trećem mjestu je Indija iz koje je došlo njih 1515. Na četvrtom mjestu su Filipini , s 1342 nova radnika, a na peto mjesto je pala Srbija, s njih 1321. Dalje slijede: Bangladeš (1026), Sjeverna Makedonija (552), Kosovo (441), Turska (390) te Egipat i Uzbekistan s po 378 novih stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj.

Prema podacima Hrvatske narodne banke u prošloj godini najviše novca iz Hrvatske uplaćeno je građanima Bosne i Hercegovine (218,7 milijuna eura), zatim u Njemačku (102 milijuna eura) i Srbiju - gotovo 99 milijuna eura. Zanimljivo je da je odljev novca u Nepal skočio s 13 milijuna eura u 2021. na 46 milijuna u prva tri tromjesečja prošle godine, pa je tako po 46 milijuna eura poslano u Nepal i u Sjevernu Makedoniju. Nadalje, radnici iz Hrvatske poslali su 42,8 milijuna eura u Sloveniju, više od 40 milijuna u Italiju, gotovo 34 milijuna eura na Kosovo i 32 milijuna eura u Austriju.

FOTO:  Armin DurgutPIXSELL

Sve značajnije doznake u azijske zemlje

Iz Hrvatske u Indiju je u 2023. godini poslano više od 30 milijuna eura, na Filipine gotovo 29 milijuna eura, u Kinu gotovo 20 milijuna eura. U Ukrajini je poslano više od 32 milijuna eura, a u Rusiju više od osam milijuna eura.

U protekle tri godine, također, iz Hrvatske najviše je novca poslano u Bosnu i Hercegovinu (660 milijuna eura), Njemačku (334 milijuna eura) i Srbiju (gotovo 260 milijuna eura). Od 2021. do kraja rujna 2023. godine strani radnici iz Hrvatske službenim kanalima poslali su ukupno u Sloveniju 142 milijuna eura, u Italiju 136 milijuna eura, u Sjevernu Makedoniju i Austriju po 108 milijuna kuna, na Kosovo 103 milijuna kuna, u Albaniju više od 47 milijuna eura.

FOTO: Boris Ščitar/PIXSELL

Proces spajanja obitelji stranih radnika u Hrvatskoj već je počeo

Strani radnici iz Hrvatske u Nepal su poslali u tri godine čak 91 milijun eura, u Indiju 59 milijuna eura, na Filipine 54 milijuna eura. Iz Hrvatske u Ukrajinu je poslano gotovo 78 milijuna eura, a u Rusiju otprilike četiri puta manje - 22 milijuna eura. U Mađarsku više od 26 milijuna eura, a u Kinu 63 milijuna eura.

Ravnateljica Inistuta za istraživanje migracija Marina Perić Keselj nedavno je u razgovoru za jedan hrvatski dnevni list upozorila na činjenicu kako u Hrvatskoj službeno ima oko 300 tisuća migranata, a očekuje se do pola milijuna. Govorila je o brojnim nepravilnostima te ukazala na manjak nadzora rada agencija za uvoz radnika.

Mnogim migrantima Hrvatska je samo prolazna stanica

"Nepalske agencije, ako treba deset radnika, šalju 100 i kažu birajte! Kao da je riječ o robovima na tržnici!", upozorava. "Nedostaje međuresorska suradnja... Puno je problema. Tu su nezakoniti ulasci, terorističke skupine, a informacije saznajemo iz neformalnih krugova.

Gdje je nestalo 50 posto Pakistanaca?

Iako najviše useljenika imamo iz regije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, dosta ih dolazi iz Nepala, Indije, Pakistana i Filipina. Nepal i Filipini jako su pozitivni, ali kako saznajemo, iz neformalnih krugova, od onih koji dolaze iz Pakistana , čak 50 posto ih nije zaposleno. Gdje su ti ljudi? Ako nemaju sredstava za život čime se bave? Kako se zapošljavaju? Već su u drugim zemljama Europske unije? Imamo siuacije kad radni imigranti kao vozači teretnih kamiona dođu do njemačke ili norveške granice, ostave kamione i robu i odu dalje prema Europi. Propada i roba, gubici za poduzetnike su veliki...", upozorava ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.

Ona dodaje i i kako se od ratom raseljenih Ukrajinca očekivalo više. "Mislim da ih je u Hrvatskoj ostalo svega oko tisuću. Europa je mislila da će demografski i radno ojačati. Srbija jest, tamo je puno Rusa. Kod nas su pak došli bogatiji Ukrajinci, a ne radna snaga. Vrlo ih je malo i dobro su integrirani", zaključuje Perić Kaselj.

Prema službenim podacima  MUP-a najviše tražitelja azila u Hrvatskoj dolazi iz Afganistana (oko 20 tisuća osoba).

Među tražiteljima azila velik je pak broj iz ratom razorene Sirije, Afganistana, pa čak i Venezuele. Kako neslužbeno doznajemo, a to potvrđuju i sve češći čak i oružani incidenti na granicama, upravo ti migranti iz ratom pogođenih zemalja - Sirije, Afganistana i Iraka - najčešće dolaze naoružani, agresivni, s vojnim znanjima i/ili kriminalnom prošlošču o kojoj hrvatske (i europske) vlasti najčešće ne znaju ništa.

Usporedbom statistike prijavljenih stranih radnika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i podacima o izdanim dozvolama Ministarstva unutarnjih poslova nedostaje već gotovo 30 tisuća uvezenih radnika ili samo rade na sivo, odnosno poslodavci za njih ne plaćaju nikakve doprinose.

I dok, kako neslužbeno doznajemo, hrvatske obavještajne službe procjenjuje kako je "u Hrvatskoj već nestalo oko 30 tisuća uvezenih stranih radnika", odnosno bijegom u zapadne zemlje im se izgubio trag, pojavljuje se i novi problem s kojim su se prvo suočile američke vlasti rastom islamskog terorizma prije 20-ak godina.

I dok hrvatske monetarne i financijske vlasti izvještavaju javnost o službenim statistikama glede broja izdanih dozvola, novčanih transfera i sl. vrlo se malo govori o crnoj strani cijele priče. Europski mediji značajnije izvještavaju i o prikrivenom financiranju migranata i kriminalnih (ali i terorističkih) krugova s njima povezanih.

Dobar dio novca migrantima pristiže, ali i odlazi iz europskih zemalja upravo u azijske zemlje iz kojih i u Hrvatsku sve češće pristižu migranti putem ozloglašenog i neformalnog sustava slanja novca Hawala koji je osmišljen u Indiji, a izuzetno značajno se koristi u Pakistanu, Afganistanu, Somaliji i drugim brojnim afričkim i azijskim zemljama.

Od islamskog terorizma do pranja novca

Hawala sustav neformalni je, brz (često unutar 24 sata) i jeftin način prijenosa novca iz jedne regije u drugu bez stvarnog kretanja novca i bez upotrebe banaka. Djeluje na šifre i kontakte, te nije potrebna nikakva papirologija već samo šifre ili kodovi i osobe od povjerenja u raznim zemljama (subjekti koji primaju, odnosno daju novac) te međusobnom prijeboju potraživanja. U značajnoj mjeri koristile su ga terorističke skupine Al-Qaida i potom Islamska država (ISIS/DAESH), a posljednjih godina koriste ga značajno kriminalne skupine koje se bave i krijumčarenjem migranata te drugim nelegalnim aktivnostima (narkoticima primjerice).

FOTO: Screenshot

Posljednjih godina otkrivene su krijumčarske rute ljudi koje su šverc migrantima naplaćivale upravo na taj način, a krijumčarske rute kretale su se od Grčke i Turske, preko Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske do zapadnoeuropskih zemalja.

Mađarske vlasti nedavno su uhitile sirijske državljane, te od Švedske tražile izručenje još jednog sirijskog državljanina koji je upravljao hawala sustavom naplate krijumčarenja ljudi preko srpsko-mađarske granice. Novac su ilegalni migranti davali u Srbiji, a isplaćivao se u Mađarskoj ili u Austriji (cca 3000 eura za prolaz preko Mađarske).

Migranti, ali i 'hawaladari' (osobe od povjerenja) su komunicirale najčešće mobitelima putem whatsapp poruka te na taj način i razmjenjivali kodove za plaćanja.

Komunikacija i putem zatvorenih grupa na društvenim mrežama 

I na društvenim mrežama bez puno problema može se pronaći kanal za slanje novca iz Hrvatske tzv. Hawala sustavom, u što smo se i sami uvjerili.

Sve češće stoga Europol, Interpol i američke sigurnosne službe obučavaju europske, pa i hrvatske, za otkrivanje sličnih transfera.

Pitali smo službeno hrvatske vlasti imaju li saznanja o sustava Hawala transakcija među migrantima u Hrvatskoj, odnosno imaju li saznanja o otkrivenim slučajevima ilegalnih novčanih transakcija - tzv. Hawala transakcija u Hrvatskoj koje su karakterične upravo za financiranje krijumčara, migranata i terorističkih aktivnosti vezanih uz azijske zemlje, osobito Afganistan, Pakistan, Indiju., na što već upozoravaju brojne obavještajne službe.

Središnja banka nam je odgovorila da o svemu ne zna ništa, dok Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i Ured za sprječavanje pranja novca nisu demantirali da takvih sumnjivih transakcija ima i u Hrvatskoj, već su naglasili kako  detalje o svom postupanju ne smiju iznositi javno.

HNB ne zna ništa

"Hrvatska narodna banka nema službenih saznanja o tome. Ističemo pritom kako Hrvatska narodna banka u sustavu sprječavanja pranja novca i  financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj sudjeluje primarno u svojstvu nadzornika kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet te institucija za elektronički novac, nadzirući primjenu preventivnih mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane navedenih institucija", odgovorili su iz središnje banke portalu Direktno.

FOTO: Marko Lukunič/PIXSELL

SOA ne može javno komentirati svoja postupanja

"Sigurnosno-obavještajna agencija, iz zakonskih i sigurnosnih razloga, ne komentira sigurnosno-obavještajna postupanja i saznanja iz područja svoje nadležnosti", odgovorili su iz hrvatske SOA-e na upit portala Direktno.

"Sukladno odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i međunarodnim standardima, Ured za sprječavanje pranja novca je hrvatska financijsko-obavještajna jedinica.

Primarna funkcija Ureda je preventivno djelovanje u cilju sprječavanja korištenja financijskog i nefinancijskog sustava RH za pranje novca i financiranje terorizma, odnosno zaprimanje i analiza informacija, podataka i dokumentacije koje mu obveznici (banke i dr.), nadležna državna tijela i inozemne financijsko-obavještajne jedinice dostave u vezi sa sumnjom na pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo ili financiranje terorizma.

Zbog tajnosti Ured za sprječavanje pranja novca ne može javno iznositi detalje

Nakon analitičko-obavještajne obrade, kada Ured u individualnom slučaju u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima utvrdi postojanje razloga za sumnju na pranje novca, povezana predikatna kaznena djela i/ili financiranje terorizma u zemlji i/ili inozemstvu, Ured predmetne slučajeve dostavlja nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje (provođenje izvida i kriminalističkih obrada, financijskih istraga i kaznenih postupaka) u cilju pokretanja kaznenog postupka.

Što možemo naučiti od iskustava drugih europskih zemalja

Napominjemo da Ured aktivno surađuje s policijom u slučajevima u kojima postoji sumnja na kriminalitet krijumčarenja migranata, međutim radi tajnosti postupanja, Ured nije ovlašten javno iznositi detalje predmetnih slučajeva", stoji u odgovoru Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija.