Sever: Neodgovorno je što Divjak ne sudjeluje u pregovorima sa sindikatima; Plančić: Ovo je životna škola, a ne škola za život

Štrajk u prosvjeti traje već 25 dana. Sindikati najavljuju nastavak štrajka, a Vlada, potvrdio je to i premijer Andrej Plenković, nakon petka, 15. studenoga, više im neće plaćati dane provedene u štrajku. Unatoč tome, sindikati najavljuju nastavak štrajka za utorak i ne odustaju od svojih zahtjeva.

O kojem se iznosu uopće radi, nitko od nadležnih nije htio iznositi, no mjesečno za plaće zaposlenih u prosvjeti mjesečno izdvaja se više od pola milijarde kuna. 

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak da je Vlada sindikatima u obrazovnom sektoru ponudila vrlo korektne prijedloge i u okviru mogućnosti te im poručio da treba realno valorizirati "kada ti netko podigne plaću 20 posto".

"Mislim da smo s naše strane dali veoma korektne prijedloge, konzistentne, u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika, te pritom nismo zaboravili privatni sektor", poručio je Plenković na sjednici Vlade, osvrnuvši se na bezuspješne pregovore sa sindikatima obrazovanja, koji su i dalje u štrajku.

Kredit za plaćanje štrajka?

Ne plati li Vlada dane provedene u štrajku, sudionici bi u slučaju njegova nastavka mogli ostati bez oko 315 kuna na dan, koliko prema izračunima školskih sindikata iznosi prosječna dnevna zarada učitelja. Tko će onda podmiriti taj trošak ako se nastavi štrajk, ostaje za vidjeti, no teško je za povjerovati kako sindikalne blagajne sadrže te iznose i da će se taj minus uspjeti nadoknaditi iz štrajkaških fondova sindikata.

Ipak, Krešimir Sever smatra i kako je to moguće, a ne misli ni kako je štrajk gotov zbog Vladine najave o neplaćanju istog nakon 15. studenog, rekavši kako ne sudjeluje u ovom štrajku ni organizacijski, niti ikako drugačije, iako su kao nezavisni sindikat solidarni s kolegama i dali su im potporu.

"Ne mora štrajk biti gotov, zbog čega? Ne bi to bio prvi put da poslodavac nije platio dane provedene u štrajku. Sindikati sasvim sigurno imaju neke štrajkaške fondove, a sjećam se primjerice prije dosta godina, kad je bila slična situacija, da je kolega Ihas iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, kada je bio predsjednik, digao čak kredit, pa su ljudima platili upravo te dane provedene u štrajku", rekao je Sever.

Dodao je kako ne zna kakvo je stanje kod njegovih kolega u sindikatu, niti imaju li štrajkaške fondove.

"Vlada kao poslodavac može iskoristiti zakonsko pravo i uopće ne platiti sate i dane provedene u štrajku ili ih može platiti. To je njezino autonomno pravo, ne samo Vlade kao Vlade, već i privatnih poslodavaca ili bilo koga drugog", zaključio je.

Divjak ne sudjeluje u pregovorima sa sindikatima

Na novinarsko pitanje trebaju li sindikati prihvatiti konačnu ponudu Vlade, ministrica Divjak uoči sjednice Vlade izjavila je da nije u potpunosti zadovoljna ponudom Vlade za prestanak štrajka, no da ona sadrži elemente za povećanje plaća. 

Smatra da je ponuda od 6,12 posto povećanja osnovice, koje su prosvjetni sindikati izborili za sve javne službenike, i dodatnih dva posto dodatka na plaću poboljšana u odnosu na prijašnju. Izjasnila se, međutim, da njome nije do kraja zadovoljna, poručivši da je to najbolje što se u ovom trenutku moglo izboriti i napraviti.

Međutim, u najmanju je ruku čudno što resorna ministrica Blaženka Divjak nije sudjelovala u pregovorima sa sindikatima, iako se radi o njezinom resoru.

"Teško mi je prosuđivati jer ja ministricu Divjak prilično površno poznajem, niti sam osobno sudjelovao u ikakvim pregovorima s njom, no ovako kao promatrač sa strane mogu reći da bi bilo logično da resorni ministar sudjeluje u pregovorima u području u kojem je ministar. Meni se to čini logičnim jer to je ministar koji najviše poznaje područje koje pokriva i u kojem se sve skupa događa. E sad, zašto, je li to taktika Vlade ili njezina osobna, to ne znam", rekao je Sever.

Ministrica Divjak se ponaša kao da je krenula u trgovinu bez novca

No bez obzira na to tko će u konačnici platiti štrajk, egzistencijalno pitanje je u fokusu, a reformu školstva i projekt 'Škola za život' više nitko gotovo i ne spominje. Znači li to da je reforma ovim štrajkom u potpunosti propala, za portal Direktno komentirala je Božena Plančić, učiteljica razredne nastave u OŠ Skradin.

"Reforma je počela bez da se pitalo struku. To je prvo i to je bila česta tema u Školskoj zbornici, Facebook grupi koja sada broji više od 15.000 članova. Što se reforme tiče, ona je dokaz da ne treba nikada ići 'grlom u jagode'. Trebalo je bolje pripremiti teren i nakon eksperimentalne faze provesti evaluaciju, pa onda krenuti u samu reformu. To je moje osobno mišljenje", rekla je Plančić, a na pitanje što misli o Vladinoj odluci o daljnjem neplaćanju dana provedenih u štrajku kaže:

"Mislim da Vlada ima pravo poduzeti korake koje smatra zakonitima, a na sindikatima i na mojim kolegama je da se izborimo za ono što tražimo".

Plančić je istaknula kako su u njezinoj školi i u Facebook grupi 'Školska zbornica' imali i redovne ankete na temu nastavka ili prekida štrajka te da su odlučni ustrajati u njegovom nastavku.

"Dostojanstvo nema cijenu", rekla je i dodala:

"Imamo redovito ankete, 99,9 posto kolega se izjašnjava da će nastaviti sa štrajkom, bez obzira na najavu Vlade da od 15. studenoga  neće plaćati dane provedene u štrajku. Smatram da taj potez Vlade nije u redu i ljuta sam na ovakav zahtjev da se izjednače koeficijenti s ostalim djelatnicima u javnim službama, dok je nama povećan opseg poslova. Uvođenjem reforme, bez pretjerivanja za više od 100 posto. To je kao da je naša ministrica krenula u trgovinu bez novca".

Učenici ispaštaju?

Ministrica Divjak nije izravno odgovorila na pitanje trebaju li sindikati prekinuti štrajk, već je nekoliko puta izjavila kako učenici moraju biti prioritet.

"Ako ne razmišljamo kakve štrajk ima posljedice za učenike, onda smo svi gubitnici. Dugo je bila situacija da su pravo na štrajk i pravo na obrazovanje bila dva ravnopravna prava, no mislim da je došlo vrijeme da učenicima damo prednost", kazala je Divjak.

"Kako će se odraziti na učenike? Svaki iole spretniji učitelj, a smatram da smo tu svi koji radimo s djecom takvi, može bez većih problema i bez same nadoknade, nadoknaditi ono što smatra propuštenim, a ako ćemo govoriti o nadoknadi, mogu vam reći da je prošle nastavne godine bilo 110 sati izostanaka po učeniku, što je 20 dana ukupno izostanaka po regularnoj satnici. Radim u razrednoj nastavi, ni u čemu ne kasnimo", rekla je Plančić i zaključila:

"Manje zlo je da djeca izgube dane, nego da prihvate činjenicu da u ovoj državi rad nije plaćen. Ovo je životna škola, a ne škola za život, na žalost".