PETI DAN

Selak: Židovi samo i pričaju o svojoj prošlosti i svi pričaju o njihovoj prošlosti, to je način izgradnje identiteta

Autor

dd

Emisija 'Peti dan' u petak navečer, u kojoj ovoga puta nije bilo Nine Raspudića (u svakoj emisiji izostaje jedan od komentatora), očekivano, bavila se ponajviše zaključkom Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.  

 

02.03.2018. u 22:34
Ispiši članak

Raspravu je započeo Aleksandar Musić koji je istaknuo da se ne trebamo maknuti od povijesnih tema jer je 'revizija nužan i poželjan potez čišćenja svakog društva'.

"Organski ne podnosim mantre kako iza sebe trebamo ostaviti ustaše i partizane te se okrenuti budućnosti i ekonomiji", priznao je Musić i rekao da o njima itekako trebamo pričati, ali na upućen način i bez demonske nakane i 'fige u džepu'.

Glede samog zaključka Vijeća, Musić smatra da je ono donijelo solomunsko rješenje.

Ipak, naglasio je kako je jedan totalitarizam  danas ipak prisutniji u hrvatskom društvu, a to je ustaški, jer "nitko s petokrakama ne provocira i ne odlazi na grobove komunističkih zločina, dok se s ustaškim znakovljem to radi".  

Ta je tvrdnja pomalo isprovocirala Mariju Selak, kao i  tvrdnja da se sve točno i precizno zna; pod kojim je režimom koliko i gdje zločina učinjeno, počevši od Jasenovca i Bleiburga.

Selak je upozorila kako to nije istina, jer u Hrvatskoj ne postoji konsenzus u osudi totalitarnih  režima; i komunizma i fašizma te da petokraka ima veću simboliku za hrvatsku državu od ustaškog znakovlja i pozdrava jer je pod tim komunističkim simbolom napadana Hrvatska u Domovinskom ratu.

Boris Jokić je istaknuo kako cijeni trud Vijeća jer se radi o vrijednom i hrabrom pokušaju, ali i da bi trebalo napraviti ilustrirani Ustav RH kao za djecu od tri godine i pokloniti ga političarima jer ga oni očito ne znaju niti ga se pridržavaju, a u njemu 'sve lijepo piše'.    

Petar Mitrikeski se pak našalio kako nije etnički Hrvat pa se valjda ne mora ispričavati za ustaštvo, kao što se Hrvati cijelo vrijeme moraju još iz komunističkog vremena, kao i da je dokument koje je donijelo Vijeće, omogućilo da se rasprava prvi put s emocionalnog spusti na činjeničnu.

"Zato ga pozdravljam, kao i hrabrost i premijera i ljudi koji su radili u tom Vijeću", rekao je.

Uključivši se ponovno u raspravu, Jokić je istaknuo kako bi trebali osnovati i povjerenstvo za suočavanje s budućnošću zbog niza problema koji nas tište kao što su siromaštvo, iseljavanje mladih, zdravstveni sustav, obrazovni....Temama iz prošlosti, uvjeren je, samo se skreće fokus s naše budućnosti, poručio je.

Na to je vrlo emotivno reagirala Selak rekavši kako je to naš malograđanski kompleks da se ne smijemo baviti prošlošću.

"Pa Židovi samo i pričaju o svojoj prošlosti i svi pričaju o njihovoj prošlosti i to je dobro jer je to način izgradnje identiteta. Zašto se onda mi moramo opravdavati", upitala je.

Druga tema emisije bila je odluka britanske vlade o osnivanju ministarstva za usamljenost, na što su se svi složili kako je usamljenost goruće pitanje sadašnjice i bit će još više u budućnosti.

Treća tema bila je predstava 'Famozna' , redatelja Krešimira Dolenčića, a koja se temelji na istinitoj priči o astronomskom uspjehu najgore operne pjevačice na svijetu, premijerno prikazanoj u Histrionskom domu. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.