Selak Raspudić pitala Benčić menstruiraju li žene ili osobe: 'To netko nešto izmisli...'

Nije dugo trebalo da ideološke razlike po ovim pitanjima isplivaju na površinu, a prvo pitanje na koje se voditelj osvrnuo bilo vezano za slučaj Dalibora Matanića koji je prošli tjedan šokirao javnost nakon optužbi za seksualno uznemiravanje. "Naravno da smo svi zatečeni, još uvijek vidimo da postoji jako puno  straha i šutnja, a to možemo primijetiti po tome što nema prijava", kazala je mostovka dodajući da žrtve, naravno, to ne moraju učiniti, ali da to govori o tome da mnogi misle da će to utjecati na dodatnu viktimizaciju i njihove karijere. "Ne treba biti licemjerje u društvu, seksualno zlostavljanje postoji u svim sferama u društvu, i lijevima i desnima, pogotovo onim koji dolaze s pozicije moći", kazala je Selak Raspudić.  

Zatim je podsjetila da je u prošlom sazivu Sabora bila predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova gdje su se jasno sa stručnjacima založili za to da se posebno o tom pitanju osvještava studente na studijima. "Mene je iznenadilo da su ljudi iznenađeni samo zato što se radi o nekoj poznatoj osobi. Cijelo vrijeme govorim da upravo često pozitivne predrasude prema nekim osobama zbog njihovog ugleda dovode do sekundarne viktimizacije žena kada one prijavljuju nasilje, a to je često slučaj u bračnim sporovima kada se radi o razvodu i pitanju skrbništva. Imamo bezbroj presuda, mišljenja centara za socijalnu skrb gdje se zbog toga što je netko 'ugledan' u svojoj profesiji, žrtvi ne vjeruje. Ovo je slučaj koji to ocrtava u svim oblicima", kazala je Benčić. 

Istaknula je da u slučaju Matanić jasno proizlazi da je riječ o nasilju s pozicije moći, a tu "bez promjene patrijarhalnog obrasca razmišljanja i djelovanja mi nećemo smanjiti nasilje nad ženama" jer ono proizlazi iz "ukorijenjene ideje da je žena manje vrijedna i da mora neki dio nasilja otrpjeti", kazala je Benčić i dodala. "Borba protiv patrijarhata je ključni dio borbe protiv nasilja nad ženama".

Foto: HINA/Edvard Šušak

Selak Raspudić: To su sile progresivne ljevice

Kontrirala joj je Selak Raspudić: "Nije ovo sve ovo samo borba protiv patrijarhata, s druge strane su to sile progresivne ljevice. Ovaj primjer je pokazao nešto drugo. Ne tiče se patrijarhata već licemjerja progresivne ljevice. Ono što je iznenadilo kod Matanića nije činjenica da je on kvalitetni filmaš koji je uznemiravao žene nego činjenica da je on stajao u prvom redu boreći se protiv nasilja nad ženama, a onda je na kraju ispalo da je i sam uznemiravao žene". 

Zatim je razgovor krenuo oko Istanbulske konvencije: "To ne smije biti rasprava o tome da je netko za ili protiv zlostavljanja žena, što se često pokušava činiti. 'Vi biste da se žene i dalje zlostavlja', govorio se ako ste protiv Istanbulske konvencije. Ono što je sporno da se jedna vrlo važna tema o kojoj postoji društveni konsenzus da suzbijemo nasilje nad ženama proširila i izašla tog okvira u neke sfere ideologije, posebno se tu osvrćem na čl. 14 koji se može interpretirati kao liberalna intervencija u obrazovni sustav", kazala je Selak Raspudić. 

Mjere koje se u smislu borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj trebaju provesti, kaže, trebaju se odnositi na sudsku praksu, istaknuvši da višegodišnjem trudu nad suzbijanjem nasilja nad ženama nitko nije napravio veću štetu od HDZ-a "koji je svezao borbu protiv nasilja nad ženama sakrivanjem svoje korupcije". "Osnažit ćemo borbu protiv nasilja nad ženama ako nam dozvolite da sakrijemo korupciju". Selak kaže da moramo više društvenih aspekata uzeti u obzir u ovoj borbi, a posebno ovisnost. 

Jokić: Rodna ideologija je posljednjih godina postala crna krpa desnici

Benčić se još jednom osvrnula na slučaj Matanić: "Kada pogledate komentare na društvenim mrežama pa i komentare nekih poznatih osoba tada vidite da upravo jest taj patrijarhalni obrazac problem jer način na koji se govori o žrtvama je krajnje ponižavajući za žene. To je ono protiv čega se trebamo boriti", nadodala je Benčić pa se osvrnula na Istanbulsku konvenciju. "To je Konvencija protiv svih oblika rodno uvjetovanih nasilja, dakle i nasilja nad ženama, ali i nasilja nad rodnim i seksualnim manjinama, i u tom smislu ona se uopće ne provodi niti u desetini djela u Hrvatskoj. Istaknula je da se u mnogim predrasudama dodatno retraumatiziraju žrtve i opisuje način na koji je pojedina žrtva doprinijela nasilju poput "kako je izgledala, da je imala minicu, da je auto stopirala itd.".

Zatim se u raspravu uključio psiholog Boris Jokić istaknuvši dio "koji je posljednjih godina postao crna krpa, naročito desnici", a to je rodna ideologija u obrazovanju. "Stavak 14. u Istanbulskoj konvenciji ni po čemu ne uvodi rodnu ideologiju. On govori da će zemlje poduzeti, kada je primjereno, potrebne korake za uvođenje nastavnih materijala po pitanjima ravnopravnosti žena i muškaraca, to valjda nikome nije ovdje sporno, nestereotipnim rodnim ulogama, uzajamnom poštovanju, nenasilnom rješavanju sukoba u osobnim odnosima, rodno utemeljenom nasilju nad ženama i pravu nad osobni integritet. Sve to, dakle, prilagođeno je razvojnim sposobnostima učenika i da će to biti uključeno u nastavni plan i program na svim razinama. Ako je to rodna ideologija, ako je to nešto čega se ljudi trebaju bojati u RH, ja ne znam što je to rodna ideologija. Most se bori protiv toga, pa pitanje Mariji, gdje je tu rodna ideologija i to woke ludilo?".

"Čovjek često čuje i više od onoga što je rečeno, a poglavito čuje ono što želi čuti. Ti si možda Borise pravi primjer za to ovdje, ja uopće nisam govorila o rodnoj ideologiji, ti si postavio pitanje rodne ideologije, ja sam rekla sljedeće: Može se protumačiti kao liberalna intervencija u obrazovnom sustavu. Dobro ti je poznato da ja čitam dokumente pa sam pročitala i Istanbulsku konvenciju. Radi se o nestereotipnim rodnim ulogama. To se može tumačiti na razne načine, što je, a što nije stereotip i na koji način će se djecu o tome učiti i tko o tome uopće mora odlučiti. Što se tiče woke, ne woke ideologije, postoje prijepori u društvu i oko tih stvari se mi ne slažemo. Ja primjerice smatram da postoje mama i tata i da to tako treba biti. Neki ovdje smatraju da postoje roditelj 1 i roditelj 2. Isto tako smatram da menstruiraju žene, dok imamo pripadnike stranke Možemo koji su izjašnjavali o tome da menstruiraju osobe. To jesu razlike u ideologiji", odgovorila je mostovka. 

Foto: HINA/Lana Slivar Dominić

Benčić: Transrodne osobe pate

Zatim je govorila možemovka: "Ove priče roditelj 1 i roditelj 2, tko menstruira, tko ne menstruira, to netko nešto izmisli, pusti, pa to postane kao bitno pitanje nekakvih prijepora kao da se radi o...", a onda ju je prekinula Selak: Izmislili? Pa to je Danijela Dolenec rekla, imate to u Zelenoj akciji. Je li po vama menstruiraju osobe ili žene", pitala je Benčić. "Dopustite, ja vas nisam prekidala. Mi imamo vrlo jasan stav da je pitanje udomiteljstva i posvojenja mora biti jednako za sve građane  RH bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju. Ako neki par želi posvojiti dijete, bilo da je gay par ili heteroseksualan, da se procjenjuje po kriterijima po kojima se procjenjuju njihove  sposobnosti da djetetu osiguraju topao i sretan doma. To je ono što se treba propitkivati, a ne seksualna orijentacija.

Zatim je rekla da se Možemo zalaže za ravnopravnost svih građana i građanka RH, pa tako i transrodne osobe "koje trebaju imati pristup svim uslugama da bi mogli u potpunosti ostvariti svoja prava i da bi im omogućili da usklade svoj biološki i rodni profil i da ne pate jer to su ljudi koji pate cijeli život od neusklađenosti onoga što je njihov biološki spol i onoga kako se osjećaju". Zatim je istaknula da ti ljudi imaju najniži očekivani životni vijek, a da zbog neprihvaćenosti u društvu pate od ozbiljne depresije i skloni su suicidu. "Tu se radi o potrebama ne o željama, apeliram da se o njima govori obazrivo".

ŠTO JE OVO? Tomašević u programu za mlade umjesto žena spominje 'osobe koje menstruiraju'!?

Podsjetimo na izjavu Dolenec iz svibnja 2022. godine: "Ta formulacija odnosi se na djevojčice, žene i na transrodne osobe koje su izrazito ugrožena i marginalizirana skupina. Nije nam se činilo sporno da ih obuhvatimo ovom mjerom koja je usmjerena prema menstrualnom siromaštvu", istaknula je Dolenec komentirajući kritike zagrebačke oporbe na izraz na Program za mlade, u kojem je zamijenjen pojam "žena" sintagmom "osobe koja menstruira".