dan neovisnosti

Šeks za Direktno: Dio SDP-ovaca doista je napustio sabornicu, a zlokobna četnička ideologija proteže se do danas

Autor

mjš

Dan neovisnosti Republike Hrvatske obilježen je odlukom Hrvatskog sabora kojom su prekinute sve državnopravne sveze s Jugoslavijom, a koju je sastavio i u podrumu INA-e pročitao Vladimir Šeks, s kojim smo i razgovarali o tim, sada već davnim danima.

08.10.2017. u 08:46
Ispiši članak

 Na pitanje kakav je bio osjećaj sudjelovati u ključnoj sjednici Hrvatskog sabora, na tada tajnoj lokaciji, zbog rizika od ponavljanja napada poput onoga koji se dogodio dan ranije u Banskim dvorima, Šeks nam je rekao:

"Trebamo se kratko vratiti u prošlost, nekoliko mjeseci prije toga 8. listopada. Naime, u lipnju ‘91. godine Hrvatski je sabor donio odluku kojom, ako do 15. lipnja ne bude postignut novi dogovor o preustroju Jugoslavije, Hrvatska kreće putem samostalnosti i suverenosti".

Do 15. lipnja nije postignut nikakav dogovor, nastavlja Šeks, jer ga je Srbija sabotirala, ustrajući na ideji koja nije podrazumijevala preustroj Jugoslavije u savez suverenih republika i država, već je tražila snažnu federaciju utemeljenu na načelu 'jedan čovjek, jedan glas', čime bi ostvarila potpunu prevagu nad svim nesrpskim narodima.

"Srpski narod bi tako, kao najbrojniji u Jugoslaviji, imao potpunu dominaciju. No budući da nije došlo do toga povijesnog dogovora, predsjednik Tuđman me imenovao za predsjednika stručne radne skupine koja je trebala pripremiti sve odluke vezane za punu samostalnost i suverenost hrvatske države", prisjeća se Šeks.

Ja sam izradio nacrt ustavne odluke o proglašenju Hrvatske suverenom i samostalnom državom, nastavlja, i 25. lipnja ta je odluka i donesena.

Kako je SDP napustio sabornicu

"Tog su 25. lipnja zastupnici SDP-a, koji se tada još zvao Stranka demokratskih promjena, predvođeni Ivicom Račanom, zatražili da se u treću točku te ustavne odluke kojoj sam ja autor unese amandman po kojemu Hrvatska, nakon što pokrene postupak razdruživanja s ostalim republikama i pokrajinama Jugoslavije, istovremeno pokrene i postupak udruživanja u novi savez jugoslavenskih republika", ističe naš sugovornik.

U Saboru su se tada članovi HDZ-a tome "žestoko usprotivili", dodaje Šeks, i rekli da "Sabor nema mandat da bi ponovno pokretao postupak za pridruživanje Hrvatske nekom novom jugoslavenskom savezu, i da nećemo više ni pod Peštu, ni pod Rim, ni pod Beč, pa nećemo ponovno ići ni pod Beograd".

"Nakon što je moja ustavna komisija i radna skupina otklonila taj Račanov prijedlog, on je izjavio da SDP neće glasovati za tu ustavnu promjenu", govori nam Šeks. "I doista, jedan dio njihovih zastupnika je napustio sabornicu, a ostali su glasovali protiv te ustavne odluke".

To je bilo 25. lipnja, a 7. srpnja je na Brijunima Europska zajednica izvršila snažni pritisak na Hrvatsku i Sloveniju i došlo je do tromjesečnog moratorija u kojem su suspendirane odluke Hrvatskog sabora o suverenosti i samostalnosti, nastavlja naš sugovornik. "Europska zajednica je nastojala dati još jednu šansu da dođe do još jednog jugoslavenskog dogovora, da se Jugoslavija održi".

"U tom roku od tri mjeseca nije bilo nikakvih političkih pomaka, nego se jedino pojačala oružana agresija na Hrvatsku, kako od strane Srbije, tako i od JNA. Oružana pobuna velikog dijela srpskog pučanstva počela se širiti, Hrvatska je bila u plamenu, i žrtve su se gomilale; Vukovar, Osijek, Vinkovci, Dubrovnik i drugi gradovi bili su napadani i bombardirani", rekao nam je Šeks.

Raketiranje Banskih dvora - pokušaj obezglavljivanja Hrvatske

"I tada sam ja dobio zadaću da pripremim odluku o konačnom raskidu s Jugoslavijom", dodaje. "Pripremio sam nacrt te odluke, i to je odobrio predsjednik Tuđman. I tada se dogodilo da su 7. listopada, na dan kada je istjecao brijunski moratorij, JNA i Milošević pokušali likvidirati cjelokupno državno vodstvo Hrvatske na čelu s Tuđmanom; bio je to pokušaj obezglavljivanja Hrvatske, to nije uspjelo i mi smo još istu večer odlučili da se aktivira ustavna odluka od 25. lipnja i da se Hrvatska definitivno proglasi nezavisnom i suverenom državom".

"Ja sam 8. listopada sastavio nacrte odluke i nakon rasprave sam preuzeo vođenje sjednice Sabora, jer je Domljan pozvao Tuđmana na jedan sastanak užeg tijela Vrhovnoga državnog vijeća, pa sam preuzeo predsjedanje sjednicom, pročitao sam odluku koju sam sastavio i ona je usvojena", zaključuje Šeks.

Kao zanimljivost u tom povijesnom trenutku Šeks ističe kako je odluka o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s republikama i pokrajinama koje su tvorile Jugoslaviju napisana po uzoru na odlukukoju je Hrvatski sabor donio 29. listopada 1918., o raskidu sveza Hrvatske s Austro-Ugarskom.

"Istovremeno su", dodaje Šeks, "predloženi i zaključci da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija od strane Srbije i JNA, koja je proglašena okupatorskom vojskom. Dakle, tu se ne radi ni o kakvome građanskom ratu, nego o oružanoj agresiji koja je slomljena u Domovinskom ratu".

Zlokobna četnička ideologija traje i danas

Na pitanje čini li mu se da postupci današnje vlasti Republike Srbije predstavljaju kontinuitet s onim idejama iz 1990-ih, Šeks odgovara: "To je ista linija".

"Srbi su 1990. i 1991. razvijali tezu o ugroženosti srpskog naroda u drugim dijelovima Jugoslavije", nastavlja. "Srpski narod je po njima stalno bio ugrožen od genocidnog i zločinačkog hrvatskog naroda u Hrvatskoj, a i u Bosni i Hercegovini, i zbog toga su stalno propagirali tezu da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi".

Tu se, dodaje naš sugovornik, "stvorila i zlokobna četnička ideologija koja se proteže do dan-danas", a koju je 1995. godine zagovarao i današnji srpski predsjednik Aleksandar Vučić, "na tragu one četničke ideologije da se Srbija treba protezati na granici Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag". 

"Srbi su stalno podgrijavali tezu da su oni žrtve ustaškoga režima u Hrvatskoj i na tom su tragu u velikoj mjeri ostali i danas", ističe Šeks.

Hrvatska država se zato sada, misli naš sugovornik, treba "čvrsto i odlučno postaviti prema svim tim pokušajima koji predstavljaju reviziju novije povijesti svih država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije",  a "srpska službena politika nastoji krivotvoriti povijest tvrdnjom da je '91. u Jugoslaviji izbio građanski rat, čime nastoji izbjeći povijesnu odgovornost i činjenicu da je Srbija bila agresor na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

"Kada Aleksandar Vulin iznosi tezu da je u Hrvatskoj bio građanski rat, to je očito jedna suluda tvrdnja, jer iz Srbije su dolazile i četničke jedinice, arkanovci, šešeljevci, beli orlovi, dragovoljci JNA koja je već bila potpuno srpska", nabraja Šeks. "Oni su napadali Hrvatsku i činili zlodjela, razarali; to nije bio građanski rat".

Za raketiranje Banskih dvora najodgovorniji je bio ministar i savezni sekretar za obranu Veljko Kadijević, koji je to učinio u dosluhu s Miloševićem, kaže Šeks.

"I danas imamo 8. listopada, koji je doista jedan od najznačajnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti. Tako ga je 1991. označio i kardinal Kuharić, rekavši da smo skinuli mlinski kamen koji nas je 70 godina vukao u ponor. Pod time je mislio na boravak Hrvatske u jednoj i drugoj Jugoslaviji", zaključio je Vladimir Šeks.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.