VELIKA ANALIZA

Seizmolog Sović objasnio zašto Turopolje i Zaprešić jače osjete potrese u petrinjskom području od ostalih dijelova; upozorava: 'možemo očekivati i potrese jače od 5,0 po Richteru'

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

"U Zagrebu ste imali potres magnitude 5,5, u Petrinji potres magnitude 6,2. To je bitno jači potres. Nakon potresa 5,5 imate naknadne potrese od kojih najjači imaju magnitutu negdje između 4,5 i 4,7. Najjači naknadni potresi nakon petrinjskog potresa trebaju biti negdje oko 5", kazao je seizmolog Ivica Sović u razgovoru za portal Direktno na upit da usporedi zagrebački potres u ožujku s onim u prosincu u Petrinji, oba razorna koji su s razmakom od sedam mjeseci pogodili Hrvatsku.

09.01.2021. u 17:23
Ispiši članak

Tlo ne miruje, a naknadne potrese možemo očekivati još narednih godinu dana, složni su seizmolozi. 

U 18.01 sati seizmografi Seizmološke službe u srijedu su zabilježili jak potres magnitude 5,0 po Richteru s epicentrom kod Petrinje. Stalna opasnost od urušavanja postojećih ruševina noćna je mora stanovnicima Sisačko-moslavačke županije, ali i svih onih koji rade na sanaciji štete.

Sam ministar hrvatskih branitelja i glavni čovjek Stožera civilne zaštite Tomo Medved u petak je istaknuo da sve službe obilaze ljude s obzirom na to da svako podrhtavanje donosi nova oštećenja te stvara poteškoće u aktivnostima statičara, koji moraju ponavljati svoje procjene o oštećenju objekata.

Možemo očekivati i potrese jače od 5,0 po Richteru

"Nakon ovako jakih potresa, da, možemo očekivati da će se tlo tresti još oko godinu dana", potvrdio je i Sović. Kaže da možemo očekivati i potrese jače od 5,0 po Richteru, "ali ne znamo kada i ne znamo točno gdje".

Na pitanje možemo li očekivati i potres jači od 6,2 koji je 29. prosinca razorio šire podruje Sisačko-moslavačke županije, ali i dijelove Zagrebačke i Karlovačke, odgovara s "To ne znam".

Ljudi često krivo tumače karte povratničkog perioda potresa te misle da ako potres nije udario nekoliko stotina godina, sigurni smo ponovo u narednih isto toliko. "To nema veze s nekakvom repetitivnošću potresa", ističe i dodaje da se nešto mora promijeniti u svijesti ljudi.

Kako se potresi ne mogu predviđati niti se može ocijeniti jačina kojom će udariti, jedino što možemo napraviti jest da gradimo kuće "koje nas neće ubiti".

"Mi smo svi svjesni da smo na trusnom području i cijela Hrvatska je što se toga tiče u opasnosti i jedino što možemo napraviti je preventiva. Ne možemo prognozirati potres, ali se može reći ljudima da se nalaze na području koje je ugroženo potresima, da mogu očekivati takve i takve akceleracije i kad grade kuću, da paze da bude tako napravljena da može izdržati takvo opterećenje.

I naš je posao u stvari taj. Mi evidentiramo potrese i na temelju toga izrađujemo seizmički hazard, radimo karte seizmičkog hazarda iz čega se računa seizmički rizik odnosno, to služi građevinarima za projektiranje", rekao je Sović.

Potres se jače osjeti u Turopolju i Zaprešiću

Napominje da postoje razlike između potresa koji se osjete u epicentru, kao i istog potresa koji će se osjetiti u udaljenijim područjima.

"Kada ste vrlo blizu epicentru potresa onda vam svi valovi koji krenu iz žarišta krenu relativno istovremeno i onda vam se potres učini kao jedan kratkotrajni događaj, nekakva eksplozija, udarac, koji zanjiše jednom, dvaput i gotovo. Kada ste dalje od izvora, onda vam razni valovi putuju različitim brzinama. Prvo vam dođe longitudinalni val pa vam dođe transverzalni val pa vam dođe površinski val i  to kratko- periodički, površinski. 

Onda vam je na primjer tlo Turopolja pogodno za razvoj tih površinskih valova pa imate te površinske valove koji se osjete i cijeli signal dulje traje i ljudi to drugačije doživljavaju. Dakako, onda nastaju štete drugog tipa. Štete na građevinama vam ovise o vlastitoj frekvenciji građevine i frekvenciji valova koji vam dolaze. Ako se to dvoje poklopi onda imate rezonantni prijenos energije s tla na zgradu i onda vam se zgrada i drugačije ošteti", pojašnjava naš sugovornik.

Potvrdio je da se potresi epicentra na području Sisačko-moslavačke županije znatno više osjete i na zaprešićkom području.

"Problem je taj ako imate tlo koje je nezgodno, znači ima određene karakteristike, određene brzine valova i određenu debljinu tla između osnovne stijene koje je brzina veća od 800 metara u sekundi transverzalnih valova i površine, dakle ako je debljina takva da odgovora nekakvim stojnim valovima onda vam to tlo može pojačati djelovanje potresa. Radi kao pojačalo, radi amplifikaciju.

Ako još pored toga imate loše zgrade kakve sam vidio u Zaprešiću, onda vam se dogodi ovo što se dogodilo u Zaprešiću. Oni su radili četverokatnice od pune cigle bez ikakvih armiranobetonskih stupova. Takve kuće od pune cigle se rade kao prizemnice i eventualno jedan kat, ništa više od toga", rekao je i podsjetio nas na bolnu činjenicu da su ratom razrušene kuće na potresom pogođenim mjestima obnavljane bez poštivanja adekvatnih protupotresnih mjera. 

A primjer u Zaprešiću postavlja pitanje koliko zapravo Hrvatska ima građevina izgrađenih prije 1963. koje nikada nisu rađene tako da izdrže jače potrese ili građevina prilikom čije gradnje nikada nisu ispoštovana pravila gradnje.

O predznakovima potresa: 'Lako je biti general poslije bitke'

Odbacio je mogućnost da se potres u Petrinji mogao na bilo koji način predvidjeti. Naime, turski seizmolog je za jedan hrvatski dnevnik komentirao predznakove koji su prethodili potresu, ali kako kaže Sović, "lako je biti general poslije bitke".

"Taj problem su ljudi pokušavali riješiti na razne načine, ali ti predznaci su nekonzistentni, što će reći jednom to je, drugi put nije, odnosno, nekad se nešto dogodi prije potresa, drugi put se ne dogodi".

Sovića smo zatražili da nam komentira tzv. "urušne vrtače" koje su se pojavile u mjestu Mečenčani.

"To se pojavilo nakon potresa, to je likvefakcija. To vam je pojava kada potresni val dođe do tla u kojem se nalazi sloj pijeska koji je natopljen vodom. Kada imate pijesak koji je miran i na kojem stoji kuća ili imate i sloj zemlje pa na tome stoji kuća, onda taj pijesak može nositi taj teret, ali kad naiđe val, pijesak i voda se pretvore u tekućinu i onda izgubi nosivost i jednostavno propadne dolje. Kada se to dogodi na većoj dubini, onda vam se uruši komad zemlje i onda imate to što sada gledamo, rupe u zemlji. Ta pojava se može manifestirati i tako da vam taj pijesak izbije na površinu. Toga je bilo dosta uz Kupu i Savu, od Bresta nadalje, pijesak koji je došao na površinu s dubine od osam metara", objašnjava naš sugovornik iz Seizmološke službe.

Navodi da u Hrvatskoj ne postoje "gejziri", kako su pojedini mediji izvještavali, već da je i tu riječ o likvefakciji, izbojima pijeska i mulja na površinu.

Potres ne može izazvati drugi potres na rasjedu koje nije spremno za 'pucanje'

U javnosti se dosta raspravljao o "triggeringu", odnosno mogućnosti da potres jačine kakav je bio na petrinjskom području uzrokuje potres na drugoj lokaciji.

"Ne možete izazvati potres tamo gdje već rasjed nije spreman da napravi potres. Ovi potresi koji se događaju na zagrebačkom području su normalni potresi koji se događaju nakon potresa koji je bio magnitude 5,5 u ožujku u Zagrebu. Ako i je došlo do nekakvog 'triggeringa', to ne možete baš tako lako dokazati i pokazati. Postoje teorije o tome da 'triggering' postoji i da funkcionira, ali funkcionira samo u tim uvjetima ako imate spreman rasjed za pucanje; onda ga vi samo malo pogurnete. U svakom slučaju, to okidanje je korisna stvar jer vam natjera rasjed da oslobodi potres koji ima manje energije nego potres koji bi se dogodio 'sam od sebe", ocijenio je Sović.

Potres i činjenicu da živimo u području pogodnom za potrese treba racionalizirati i shvatiti da je sigurna gradnja jedino rješenje. Što zapravo napraviti kada dođe do potresa, pitamo ga.

"Ako počne potres koji je dovoljno jak da vi morate nešto učiniti, nećete moći stajati na nogama. Morate se skloniti od nečeg što vam može pasti na glavu i to je najviše što možete napraviti u tom trenutku. Sumnjam da ćete moći tražiti neko mjesto gdje ćete se skloniti. Ljudi gube ravnotežu već na intenzitetu 6 na 7 stupnjeva i ništa nećete moći napraviti dok traje trešnja. Ako je slabiji potres onda ćete si zlo napraviti ako ćete bježati van pa vam padne crijep na glavu", savjetuje naš sugovornik.

Savjetuje i da bi u kući trebalo imati učvršćene police i da ne držimo vaze i teške predmete na policama, već puno niže.

"Nama su se u ovom zadnjem potresu srušile police u biblioteci zgrade Geofizičkog zavoda. Zamislite da ste bili dolje i da vam se sruši 200 kilograma knjiga na glavu", naveo je kao primjer za kraj razgovora.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.