Šef Hrvatske kontrole zračne plovidbe ipak neće biti ponovno imenovan direktorom, ali smiješi mu se druga atraktivna fotelja?

Podsjetimo, Bagarić je još 2017 . bio imenovan v.d.-om direktora HKZP na šest mjeseci, da bi ga 12. travnja 2018.  Vlada predložila Nadzornom odboru HKZP-a i na puni mandat. 

U međuvremenu su Bagarića pratile optužbe za nezakonita zapošljavanja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je u veljači ove godine i novi natječaj za direktora, a došlo je i do promjena u sastavu Nadzornoga odbora. 

Naime, kako je portal Direktno već pisao Ministarstvo je izostavilo, vrlo bitan uvjet svih ''uobičajenih'' javnih natječaja. Da pojasnimo, u pitanju je uvjet VII. koji se pojavljuje u većini prijašnjih natječaja takve vrste na državnoj i lokalnoj razini, pa i onom prema kojem je Bagarić zasjeo na čelo HKZP-a. Taj uvjet jasno ističe nepostojanje pravomoćnog rješenja nadležnog suda o provođenju istrage, nepostojanje potvrđene optužnice, presude o izdavanju kaznenog naloga, te nepostojanje pravomoćne presude. U novom natječaju, taj uvjet jednostavno -  ne postoji!

Stoga je za zaključiti kako Bagarić, prema pravnim objašnjenjima natječaja, sve dok se ne podigne optužnica protiv njega, on formalno, može pristupiti kandidaturi za novi mandat. Iako valja naglasiti kako mu je to omogućeno tek promjenom uvjeta natječaja.

Međutim, odvjetnik Vlade Bagarića, Igor Meznarić u ime svoje stranke demantirao je sve navode oko pogodovanja Ministarstva na natječaju.

Bagarić nije među favoritima?

Na prošlotjednom zatvorenom dijelu sjednice Vlade , održanom 6. travnja, Skupštini HKZP-a predložen je izbor mr.sc. Dore Matošić, Davora Tretinjaka i dr.sc. Mihovila Anđelinovića za članove Nadzornog odbora toga društva, na vrijeme od najduže šest mjeseci. No, znakovito, nije predložen i kandidat za novoga direktora.

Zanimljivo, na istoj sjednici Vlade donesen je Zaključak kojim se jednom drugom društvu pod kontrolom države - Skupštini društva Zračna luka Split d.o.o. - predlaže imenovanje mr.sc. Lukše Novaka za člana Uprave – direktora toga društva, do imenovanja člana Uprave – direktora putem javnog natječaja, na razdoblje od najduže šest mjeseci, jer mu mandat istječe 14. travnja 2023. No isti model nije primijenjen i u slučaju Vlade Bagarića.

Nameće se stoga zaključak da Bagarić neće biti ponovno imenovan nakon što mu istekne mandat, tim više što se, prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, za dužnost direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe prijavilo još šest kandidata, a Bagarić navodno nije među favoritima. 

Razlog je, kako se može neslužbeno čuti u nadležnom ministarstvu, teret koji ovaj umirovljeni general-bojnik nosi sa sobom, a koji je ipak pretežak za vladajuće.

Podsjetimo, početkom godine mediji su pisali kako DORH uskoro diže optužnicu protiv njega, zbog dva nezakonita zapošljavanja . Kako su pisala mediji, u mandatu Vlade Bagarića su u strateškoj državnoj tvrtki zaposleni i bivši obavještajci, prijatelj, njegovi bivši podređeni iz druge tvrtke koji su brzo napredovali, djeca utjecajnih ljudi.  Njegov odvjetnik i te je navode demantirao. 

''Posljednje zapošljavanje, suprugu šefa velikogoričke policije, izabrao je bez razgovora među četiri kandidata u roku kraćem od sat vremena. Kada je netko jednom zaposlen, ovlast direktora društva je da ga premješta gdje želi bez daljnjih natječaja. Kako tvrde tužitelji, tako je, među ostalim, dva puta promaknuo sina glavnog državnog revizora Franju Klešića na radna mjesta za koja nije imao potrebne godine iskustva propisane sistematizacijom'', pisali su tada u 24sata. 

''Nikada se u povijesti Hrvatske kontrole zračne plovidbe nije dogodilo da poslove izvršnog direktora sektora obavljaju radnici koji nisu radili u sustavu tvrtke minimalno 10 do 15 godina. Sada je troje ljudi koje je zaposlio Bagarić unutar zadnje četiri godine napredovalo na te funkcije'', tvrdio je jedan od sugovornika za 24sata.

Općinsko državno odvjetništvo je tražilo i istražni zatvor za Bagarića kako ne bi mogao ponoviti kaznena djela i kako ne bi utjecao na svjedoke koji još rade u tvrtki, ali su odlučili surađivati s tužiteljima. Sud je odbio taj zahtjev, pa je direktor na funkciji i na slobodi. Vlada Andreja Plenkovića je postavila Bagarića za direktora i tada ga nisu smijenili. Prijedlog za imenovanje novoga direktora bi trebao biti donesen na sljedećoj sjednici Vlade, a imenovanje potvrđeno na sjednici Nadzornoga odbora najavljenoj za četvrtak. 

Bagarićevi ljudi

Bagarić je u pet godina proveo ne jednu sistematizaciju radnih mjesta, već dvije. Druga je provedena u studenom 2022., pred sam kraj mandata i uoči sudskih ročišta. Između ostaloga, uveo je nova direktorska mjesta, a među njih, kao i na druge jake pozicije, promaknuo je ''svoje ljude'', koji su na prethodna radna mjesta došli mahom iz malog odjela u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, a koji je Bagarić vodio pije dolaska u HKZP. 

Tako su za direktore s velikim koeficijentima u HKZP imenovani Amela Jeričević, izvršna direktorica Sektora zrakoplovne meteorologije i zrakoplovnog informiranja, Juraj Maštrović, izvršni direktor Sektora tehničkih usluga i infrastrukture i Nedeljko Zmajić, izvršni direktor Sektora vojnih poslova. Franjo Klešić, unatoč činjenici da je u međuvremenu njegov slučaj završio i u medijima i na sudu, promoviran je u Savjetnika glavnoga direktora na plaću od 6600 eura bruto, iako je navodno uvjet za to radno mjesto deset godina iskustva u zrakoplovstvu, što on nema. Uz njih, tu je još nekoliko spornih zapošljavanja zbog kojih se spominje i optužnica. 

Navodno se nikada u povijesti Hrvatske kontrole zračne plovidbe nije dogodilo da poslove izvršnog direktora  sektora obavljaju radnici koji minimalno u sustavu nisu radili 10 do 15 godina.

Bagarić si je navodno u menadžerskom ugovoru osigurao, da će ga, u slučaju smjene, čekati odgovarajuće radno mjesto, i to po svoj prilici savjetnika uprave, s plaćom neznatno manjom ravnateljske. Mediji su ranije pisali kako mu, ako ga Vlada smjeni, HKPZ mora ponuditi drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, a ako odluči otići iz tvrtke, ima pravo na otpremninu od šest bruto plaća. U tom slučaju, isplatili bi mu navodno oko 391.000 kuna bruto.