Sedak o Plenkovićevom napadu na ekstremnu desnicu: Nepotrebno mjeri ego s Milanovićem, a u tome će glatko izgubiti

Nakon što je prije pet dana javnost zgranuo pokušaj ubojstva policajca na Markovu trgu, a u prvi plan izbilo pitanje sigurnosti državnih institucija, nedugo zatim postavilo se i pitanje sankcioniranja odnosno nesankcioniranja govora mržnje na društvenim mrežama i različitih ekstremističkih grupa i poruka koje su eventualno mogle utjecati na mladića Danijela Bezuka da uzme "pravdu u svoje ruke" i u bezumnom napadu na policajce uspije raniti jednog od njih te rafalima koje je ispalio iz svog kalašnjikova ošteti pročelja zgrada Vlade i Hrvatskoga sabora.

"Dosta je bilo prevara i bezonzirnog gazenja ljuckih vrijednosti bez odgovornosti", točno tako glasila je poruka koju je 22-godišnjak navodno ostavio na društvenim mrežama prije nego je izvršio samoubojstvo.

"Prema prvim informacijama koje su se mogle iščitati iz medija, na početku je izgledalo kao da je ranjeni policajac bio isključiva meta, ne znam zašto novinari to nisu istražili. Išlo se za time koja je poveznica samoubojice i ranjenog policajca, ali to još nismo saznali i ja bih to volio čuti", rekao je u komentaru za portal Direktno komunikacijski stručnjak s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Kristijan Sedak.

Od usamljenog luđačkog čina do terorističkog napada

Ono što smo zapravo čuli krenulo je i od potpredsjednika Vlade za nacionalnu sigurnost Tome Medveda i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića koji su izjavili da se ne može isključiti da je tema napada bio sam premijer, a u konačnici to je izgovorio i sam predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu rekavši da je potrebno ispitati je li on osobno bio metom nedavnog napada na Banske dvore: "Po mom dubokom uvjerenju riječ je o kaznenom djelu s elementima terorizma budući da je riječ o planiranom napadu na zgradu vlade, pucano je na tri policijska službenika, da je bilo ljudi koji rade u vladi, tragedija bi bila još veća".

Nakon toga optužio je Miroslava Škoru, Most, televizijsku emisiju Bujica i list Hrvatski tjednik za širenje mržnje i agresije prema njemu, čije "sjeme" je, kako je kazao, još 2016. "posijao" predsjednik države Zoran Milanović. 

Plenković je oštro prozvao sve koje smatra odgovornima za širenje ozračja mržnje i netolerancije, između ostalog i Ivana Penavu i Karolinu Vidović Krišto, istaknuvši da napadač koji je u ponedjeljak teško ranio policajca ispred Banskih dvora nije mogao sam doći na tu ideju već je to posljedica atmosfere koju su stvorili "huškači".

"Plenković počinje koristiti retoriku sličnu Milanovićevoj. Posljedica svega toga je nekakva kakofonija, mi više ne znamo tko su akteri. Tu se sada spominje toliko imena, od Vidović Krišto, Škore, Milanovića, Rade Borić, da ne nabrajam dalje. Svi su oni sada akteri i nastaje kakofonija u kojoj više nitko ništa ne zna i jedino je jasno da se više ne spominje JANAF u svemu tome", analizirao je Sedak ne precizirajući je li takav diskurs upravo skidanje afere s dnevnog reda imao za svoj cilj.

U isto vrijeme, kaže, Plenković kreće u ozbiljnu borbu protiv desnog radikalizma, a Milanović je  već krenuo u borbu protiv lijevog radikalizma pa oni tu čiste prostor. 

Proeuropski političar s antieuropskim izjavama

Kako je afera JANAF izgleda zamijenjena s novim verbalnim istupima koji zabavljaju hrvatsku javnost, u njezinom središtu više nije predsjednik Milanović, već premijer Plenković.

"Nepotrebno mjeri ego s Milanovićem, a u tome će glatko izgubiti", jasan je naš sugovornik. Naime, premijer je u svojoj izjavi za medije u glavnom belgijskom gradu Škoru prozvao "neuvjerljivim klaunom".

"Osim što to nas sada lijepo zabavlja pa imamo dva brda koja će se međusobno prepucavati, ali posljedica je po političku ne samo komunikaciju nego i sveukupnu političku kulturu nacije, to se vrlo brzo uzme kao standard. To neće onda biti samo standard u državničkim poslovima i u svakodnevnoj političkoj komunikaciji nego će vrlo brzo prijeći u naviku i drugima. Oni su ipak nekakvi lideri i komunikacijski uzori i bojim se dugoročnih posljedica ovakve komunikacije", ocijenio je naš sugovornik kojemu kao najveći problem ovoga svega čini da ljudi uzimaju pravdu u svoje ruke "kao posljedicu nepovjerenja u institucije pravne države i u tom kontekstu bi političari trebali sagledati svako svoj dio odgovornosti u svemu tome".

Na izjave premijera reagirali su i iz samog Domovinskog pokreta iz kojeg su priopćili: "Europski Plenković se topi kao vosak pod plamenom", a sama Vidović Krišto Plenkovićeve izjave iz Bruxellesa je nazvala antieuropskim.

"Ja ne znam niti jednog europskog političara koji si dozvoljava takav rječnik s neistomišljenicima, tako da ne vidim što to Plenkoviću donosi, osim da skrene malo pozornost i da eventualno može malo parirati Milanoviću u apsolutno pogrešnoj stvari i u nečemu u čemu Plenković nije dorastao Milanoviću u ovako neotesanom razgovoru", rekao je Sedak koji smatra da ovakve izjave ipak nisu znak da premijer gubi živce. 

"S druge strane vjerujem da ga iritiraju ovi sitni ubodi komaraca s desnice, ne vidim zašto se uopće zamara s time. Cijela desna HDZ-ova oporba je politički nevažna u trenutku kada nisu dio vladajuće većine. Isto tako šteta je da bolje ne koriste svoje vrijeme nego su stalno fiksirani na Plenkovića i na HDZ. Ja bih više volio da kroz neke konzervativne naočale promatraju neke probleme i da kroz neke aktualne i suvremene alate daju neko drugo viđenje. To bi možda bilo interesantno, naravno vjerojatno ne i medijski, ali meni koji prati politiku bilo bi mi draže i mislim da bi dugoročno tu mogli poentirati", stava je ovaj komunikacijski analitičar.

"Zanimljivo je da ova Plenkovićeva borba protiv desnog ekstremizma, i postoji tu ta neka analogija s ISIL-om u smislu radikaliziranja putem društvenih mreža i sl., ide u dva smjera. Jedan je taj da je možda konačno stiglo vrijeme za donošenje zakona o sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama o kojem se već i ranije pričalo. U drugom, to već vidimo da se događa, je posebni režim dolaska na prostor Markova trga koje za posljedicu ima da novinari više ne mogu zaskakati ministre na ulasku u Vladu. Čini mi se da to nije nevažan moment", razmišlja Sedak.

Oporba misli da su sva sredstva dopuštena

Navodi da je još jedan važan trenutak u političkoj kulturi taj da svi kada su u oporbi smatraju da su sva sredstva dopuštena, a ništa drugačije se nije ponašao i HDZ za vrijeme Milanovićeve Vlade.

"Možemo se sjetiti HDZ-a i cijele one atmosfere 2014./2015. Spominjali su neki tu desnu radikalizaciju od koje je Tomo Medved imao koristi, sjetimo se šatora u Savskoj, zatim sjetimo se kako je trg Nevenke Topalušić dobio ime, pa onda Nada Prkačin, pa Joe Šimunić, imali smo i referendum 'U ime obitelji' itd. Tada je to više manje išlo u korist tadašnjoj oporbi. Sjetimo se još jedne zanimljivosti, u to vrijeme je na televiziji emitirana emisija 'Zločini komunizma' pa je došlo do zabrane emitiranje njezine 4. epizode koja je emitirana naknadno i tek pod pritiskom akademske zajednice, ali s obveznim prethodnim tumačenjem Hrvoja Klasića, koji je objasnio kako ispravno misliti uopće o tome", priča nam Sedak. 

Navodi i da velika većina ljudi ne shvaća da je kućni odgoj, odnosno bonton nadležan i na društvenim mrežama, a činjenica je da smo tamo se nagledali govora mržnje i netolerancije.

"Društvene mreže su zato i postale interesantne jer su to neke nove političke arene, ali one same sigurno neće moći to regulirati. Nekakve ekstremne i radikalne situacije, nasilje, to sigurno hoće, ali ne znam je li i jedna mreža sama uspjela prevenirati sam govor mržnje. Društvo se mora od toga zaštititi pogotovo od lažnih vijesti koje se tamo šire. Postoje nekakvi pomaci, ali to nije uspješno i mislim da država tu treba reagirati i krenuti u javnu raspravu sa zakonom", mišljenja je naš sugovornik.

I dok se na probleme netolerantnosti i podijeljenosti koja vlada društvom upozorava iz samog državnog vrha jezikom koji nije primjeren u političkoj komunikaciji, epidemija korona virusa u petak je donijela novi 1131 slučaj oboljelih. Ministar zdravstva Vili Beroš, kao uostalom svi zdravstveni djelatnici i ostali autoriteti iz domene javnoga zdravstva upozoravaju na tešku jesen i pozivaju na poštivanje epidemioloških mjera, psiholozi upozoravaju da je mentalno zdravlje nacije na vrlo niskim granama i da je pitanje vremena kada će ono eskalirati. A čini se da već eskalira.