'UVERTIRA U LOKALNE IZBORE'

Sedak o novom sukobu između predsjednika i premijera: Milanović nema pravo tumačiti Ustav, Plenković je to dobro primijetio

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Jedan smatra da je normativno pravni okvir stvoren za djelovanje Nacionalnog stožera civilne zaštite ustavan i dobar, drugi smatra da je neustavan te rad Stožera kritizira kad god stigne; jedan od njih je predsjednik Vlade Andrej Plenković,  a drugi je predsjednik države Zoran Milanović.

16.09.2020. u 21:08
Ispiši članak

Javnost je već navikla na sitna prepucavanja i verbalne smicalice koje jedan drugome upućuju putem medija. Ništa drugačije nije bilo ni sada povodom odluke Ustavnog suda koji je rad Stožer ocijenio ustavnim, osim po pitanju odluke o neradnim nedjeljama tijekom proljetnog 'lockdowna'.

U svom priopćenju, Ustavni sud je zaključio da je Hrvatski sabor donošenjem izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te ona o izmjeni Zakona o sustavu civilne zaštite postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom, a da su odluke Stožer bile legitimne i u skladu načela razmjernosti, osim one jedne spomenute na početku teksta.

Odmah u ponedjeljak stigla je Milanovićeva reakcija na odluku: "Donesen je jedan vrlo nejasan i labav pravni okvir i Ustavni sud se prepao. To je sad takva odluka, bit će problema zbog nje, to nije mudra odluka po meni i u tom smislu ja je primam na znanje. Ne mogu protiv nje, ali neću šutjeti i branit ću Ustav i ustavne slobode onako kako ih vidim i doživljavam", kazao je predsjednik i ponovio da se odlukama Stožera određena ljudska prava suspendiraju i to na duže vrijeme.

U utorak je stigao i Plenkovićev odgovor na Milanovićevu konstataciju da se Ustavni sud "prepao": "Što mislimo, jesu li svi ovi koji su bili protiv neka kontra politička agenda, neki aktivizam, a da su ovi drugi bili sukladni zakonu i Ustavu, pa i suci". Pritom je potvrdno uzvratio na pitanje misli li da je predsjednik Republike taj aktivist koji predvodi napade na Stožer, dodavši da je "par ljudi uzburkalo priču i ovo je dio identificiranih aktivističkih skupina".

Poručio je da neki nisu bili hrabri pa sami stali pred sud: "To vi gruntajte. A što oni koji nisu hrabri... Što nisu oni stali pred Ustavni sud?", pita se premijer.

Vrijeme je da razgovaramo o nekim drugim ustavnopravnim modelima

Komunikacijski stručnjak Kristijan Sedak s Katoličkog fakultetu u Zagrebu ne slaže se s Milanovićevom ocjenom da se Ustavni sud prepao, već smatra kako je pitanje koje bi trebalo biti u fokusu na koji način je ekipiran Ustavni sud. 

"To nije nepoznanica, znamo svi tko su suci, s druge strane jasno je i tko su suci koji su imali izdvojeno mišljenje. Čim dođe do ovakvih nekakvih, možemo reći i ideoloških, ali i svjetonazorskih pa i dnevnopolitičkih pitanja, ta podjela među njima je vrlo izražena i jasna čitavoj javnosti. To je taj ključ po kojem su birani, 'malo tebi, puno meni i obrnuto'.

Oni bi u načelu trebali biti i doista jesu suci sa životopisom, ali i s političkim 'backgroundom'. To nije specifikum Republike Hrvatske, tako da nije to ništa posebno. Mnoge države nisu našle bolji model, pa nismo ni mi. Možda je vrijeme da razgovaramo o nekim drugim ustavnopravnim modelima", kazao je Sedak za portal Direktno.

Milanović nije pozvan tumačiti Ustav

Milanović može komentirati stvari koje su ad acta, kaže Sedak, ali naglašava da on nije pozvan tumačiti Ustav RH. 

Pitanje je radi li ovo

Zoran Milanović 

strateški kako bi stvorio prostor za nekoga ili za sebe, u smislu da se postavlja kao lider oporbe jer se on naviknuo biti u toj ulozi.

"Jedini koji to može je Ustavni sud i Zoran Milanović možda izlazi iz nekih uobičajenih okvira tipičnog predsjednika. Ima pravo komentirati, ali ne i tumačiti Ustav ili krivo tumačiti da ima pravo na to. To je politički nekorektno. Plenković je to dobro primijetio; predsjednik može, kao i bilo koji drugi građanin, zatražiti pitanje ustavnosti pojedinih odluka", rekao je naš sugovornik.

Pitamo ga jesu li ovakvi latentni sukobi između premijera i predsjednika uvertira u lokalne izbore i kome od njih dvojice ovakav odnos više odgovara.

"Sigurno je, to nije samo uvertira u lokalne izbore, to je i pozicioniranje. Mi u ovom trenutku nemamo šefa oporbe, nemamo ni neku ozbiljnu oporbu Vladi, vlasti i Plenkoviću. Pitanje je radi li ovo Zoran Milanović strateški kako bi stvorio prostor za nekoga ili za sebe, u smislu da se postavlja kao lider oporbe jer se on naviknuo biti u toj ulozi", kaže ovaj komunikacijski analitičar.

Smatra i da kada ne bi bilo takvih sukoba, predsjednik bi puno teže dolazio do medijskog prostora. "Već sam ranije komentirao da jednom i drugom odgovaraju ovakve sitne čarke jer tako su i lideri svojih strana, a s druge strane  dobivaju taj nekakav medijski prostor. Kada bi to među njima funkcioniralo savršeno, sigurno bi bilo pitanja iz njihovih tabora što se događa, da nije nešto ispod stola neki odgovor ili slično", ocjenjuje Sedak.

'Alanfordovske svađe'

Njihov odnos općenito nije loš, mišljenja je Sedak. Skrenuo je pažnju na činjenicu da u se ovom mandatu njih dvojica, što se tiče donošenja važnih odluka, ne sukobljavaju. 

"Ono što je zanimljivo je da u njihovim životopisima vidimo da su prošli sličan put. To nije samo Ministarstvo vanjskih poslova, to je i Pravni fakultet koji su završili, slične su generacije, četiri godine je razlika među njima. Jedan je bivši premijer, jedan je sadašnji premijer - jedan je sadašnji predsjednik, a drugi je možda budući predsjednik. Dosta se tu prate. S druge strane neki zli jezici kažu da bi Andrej Plenković bio dobar lider SDP-a, kao što bi Zoran Milanović mogao biti predsjednik HDZ-a, a s obzirom na njihovu komunikaciju", objašnjava naš sugovornik.

Sedak zaključuje da je dugoročno riječ o vrlo zanimljivom odnosu, ali misli da njihov sukob neće eskalirati: "Ni jednom ni drugom to ne bi odgovaralo, ali ovakve nekakve sitnice koje je netko jednom nazvao 'alanfordovske svađe', nekakve smicalice, poklapanja da, ali to nisu suštinski sukobi koji će prekinuti odnos ili narušiti odnose Pantovčaka i Banskih dvora".

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.