Saznali smo što se događa u Zadarskoj županiji: Europa je također iskeširala novac

Što se tiče centara za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj, od njih 11, rade tri (Kaštijun, Marišćina i Bikorac), a četvrti je u testnoj fazi. O spomenuta tri centra već smo pisali, a sada smo provjerili kako to izgleda na prostoru oko 25 kilometara od Zadra, koji bi trebao primati oko 88 tisuća tona otpada godišnje iz Zadarske i dijela Ličko-senjske županije. 

Riječ je o Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje, koji je prve kamione s otpadom dočekao u veljači ove godine. Na lokaciji gdje se nalazi CGO, sagrađeni su i u funkciji svi njegovi dijelovi. Na površini od 46 hektara nalaze se tako upravna zgrada, reciklažno dvorište otvorenog tipa, transportni centar, postrojenje za mehaničkobiološku obradu otpada (MNO postrojenje), odlagališta za neopasni otpad te natkrivenog skladišta.

Tu su i prostor za obradu otpadnih voda i odlagališnog plina, prostor za reciklažu građevinskog otpada, odlagalište za inertni otpad,  ulazno-izlazne zone, infrastrukture i prometnica unutar CGO-a i pristupnih cesta, objasnila je za portal Direktno voditeljica samostalne radne jedinice Unapređenje sustava Ljiljana Jurjević.

FOTO: Jure Miskovic/CROPIX

Tri pretovarne stanice

"U Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje na površini od oko 46 hektara obrađivat će se otpad koji je nastao na području Zadarske županije i dijelu Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac) uključujući komunalni, neopasni proizvodni i građevni otpad", upoznala nas je Jurjević s planom.

Manje količine opasnog otpada, izdvojene iz komunalnog otpada, a koje su neizbježni produkt života i rada ljudi, u Centru će se privremeno skladištiti i redovno predavati na daljnje postupanje ovlaštenoj i specijaliziranoj tvrtki za prikupljanje i obradu pojedine vrste opasnog otpada, dodala je.

Inače, u sklopu Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje izgrađene su tri pretovarne stanice i to: PS Biograd na Moru, PS Gračac i PS Pag. "Cilj je uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji i dijelu Ličko-senjske županije, smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i uspostava samoodrživog financiranja sustava gospodarenja komunalnim otpadom", kazala nam je sugovornica.

FOTO: Jure Miskovic/CROPIX

Sufinanciran sredstvima EU-a

Projekt CGO Biljane Donje vrijedan je 87,2 milijuna eura, od čega su 76 posto bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda Europske unije, 14 posto su nacionalna sredstva (FZOEU), a preostalih 10 posto sufinanciraju  suvlasnici tvrtke Eko d.o.o. A suvlasništvo navedene tvrtke dijele Grad Zadar, Grad Benkovac i Zadarska županija.

Što će se dalje događati u Biljanama Donjim, zanimalo nas je: "Nama kao tvrtki kojoj je povjereno upravljanje Centrom, posao je uspostaviti optimalni sustav zaprimanja i oporabe miješanog i biootpad. Naime, izlazni produkti procesa mehaničko-biološke obrade otpada su inertizirana biostabilizirana izlazna frakcija, 'biostabilat', goriva izlazna frakcija – gorivo iz otpada (GIO/SRF), oporabljivi otpad (metali), kompost, isparena voda (vodena para) i otpadna tehnološka (procjedna) voda".

FOTO: Screenshot

Najveći europski standardi

CGO Biljane Donje predstavlja visoko kvalitetnu i najsigurniju alternativu postojećim odlagalištima jer je predviđena mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada po najvećim europskim standardima, što će znatno unaprijediti sustav gospodarenja otpadom u Zadarskoj i južnom dijelu Ličko-senjske županije, kaže naša sugovornica.

Hrvatska ovo do sad nije imala: 'Ono što je većini gradova problem, u Šibeniku je riješeno'

"Koncept mehaničko-biološke obrade otpada razvio se kao posljedica nastojanja da se reducira količina biorazgradivog otpada koji se do sada odlagao na odlagalištima otpada te da se sustavom automatske separacije omogući povrat korisnih sirovina iz otpada", dodala je. Inače, na službenim stranicama CGO-a, svim zainteresiranima je omogućena virtualna šetnja Centrom.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.