BUJANJE ADMINISTRACIJE

SAMI SEBI SVRHA Iako broj nezaposlenih već godinama pada, rashodi i broj zaposlenih HZZ-a rastu!

Autor

dd

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj drastično je smanjen u odnosu na 2013. godinu. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) trenutno je registrirano 111.938 nezaposlenih što je za  234.174 tisuće manje nego 2013.  kada je na Zavodu bilo registrirano njih 345.112 tisuća. Stoga nas je zanimalo je li taj višegodišnji trend smanjenja nezaposlenih zbog manjeg obujma posla pratilo i smanjenje troškova administracije i broja zaposlenih u HZZ-u koji na hrvatskom tržištu rada ima vodeću ulogu pri zapošljavanju.

25.06.2019. u 22:41
Ispiši članak

Naime, kao jedan od kroničnih hrvatskih problema često se navodi upravo bujanje administracije. Da to nije daleko od istine govore i brojke u slučaju HZZ-a koji je od 2013. do 2018. godine 'bogatiji'  za čak 255 zaposlenika, a namjeravaju ih do 2022. zaposliti još 86. Unatoč smanjenom broju nezaposlenih u proteklom razdoblju nije smanjen niti broj HZZ-ovih ureda, tj ispostava i područnih ureda.

Iz HZZ-a nam je odgovoreno da je u prosincu 2013. godine Zavod imao 1314 djelatnika, a u prosincu 2018. godine njih 1549.  Najveći porast broja djelatnika dogodio se u 2015. godini kada je broj skočio na 1521 zaposlenika.

"Razlog povećanju broja zaposlenih je taj što je u okviru Europskog semestra, u 2015. godini, Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio specifičnu preporuku da je potrebno ojačati administrativne kapacitete Zavoda radi pravodobnog pružanja usluga korisnicima. Plaće tih radnika financirane su iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF)", pojasnili su u Zavodu.

Istaknuli su i da je  "radi ispunjavanja preuzetih obveza na projektima Europskog socijalnog fonda koji se provode u okviru Prioritetne osi 1 'Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage'  i Operativnog programa 'Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.', odlukom Vlade bilo potrebno zaposliti dodatne radnike čije se plaće također financiraju iz sredstava EU".

"U okviru potpisanog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja faze I, odobreno je zapošljavanje radnika unutar regionalnih i područnih ureda na određeno vrijeme i to prvo za razdoblje 2015.-2018., a zatim za razdoblje 2019.-2022. godine.

Na naš upit koliko je od tih 255 novozaposlenih od 2013. godine na kraju zaposleno preko projekta Europskog socijalnog fonda i koliko se još namjerava zaposliti, iz HZZ-a su odgovorili da je trenutno zaposlen 231 radnik, a namjeravaju ih zaposliti još 68.

Povećani i rashodi za plaće

S obzirom na to da su rashodi za zaposlene u 2013. iznosili nešto više od 132 milijuna kuna te su do 2018. dostigli brojku od 182 milijuna kuna, dakle povećani su za više od 50 milijuna kuna; zanimalo nas je koliko je od tog iznosa financirano iz EU-a odnosno iz spomenutog Europskog socijalnog fonda (ESF).

Iz podataka je vidljivo kako je u 2015. godini, kada je val zapošljavanja u HZZ-u bio i najveći, za njihove plaće iz  ESF-a izdvojeno tek nešto više od 800 tisuća kuna, a u 2018., taj se iznos popeo na 20,6 milijuna kuna u odnosu na 161, 6 milijuna iz državnog proračuna.

Inače, 2013., smo uzeli kao relevantnu godinu jer od tada bilježimo konstantan pad registrirane nezaposlenosti, koja trenutno iznosi 7,5 posto.

Od tada su se i rashodi za administraciju i upravljanje povećali za 2, 3 milijuna kuna te sada iznose 60,6 milijuna kuna.

Istodobno, rashodi za prava za vrijeme nezaposlenosti (pravo na novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu) pratili su donekle smanjenje broja nezaposlenih te su 2013. iznosili 1,6 milijarde kuna, a 2018. godine 1,2 milijarde kuna. U tom je razdoblju, što je pohvalno, gotovo za dvostruko povećan iznos za mjere aktivne politike zapošljavanja koje su iz godine u godinu sve kreativnije i za poslodavce i nezaposlene te su od 462,6 milijuna kuna 2013., povećane na 867, 7 milijuna 2018. godine.

Ukupni rashodi HZZ-a u 2013. godini kada su se ‘hrvali’ s 345.112 nezaposlenih iznosili su točno 2,29 milijardi kuna (točnije 2.290.949.784), a 2018. kad je na Zavodu registrirano 153,542 tisuće nezaposlenih, rashodi su povećani za gotovo 19 milijuna kuna i iznosili su više od 2,3 milijarde kuna (2.309.017.852 kune). Zanimljivo je da su rashodi bili najviši 2015. godine kada su uz 285.906 tisuća nezaposlenih iznosili čak 2.474.535.032 kuna.

Dakle, vidljivo je da administracija ‘živi neki svoj život’ i ne prati stvarno stanje i potrebe na terenu.

Prihodi HZZ-a

Zanimalo nas je i koliki su prihodi HZZ-a i kako su se oni kretali od 2013. godine. Iz HZZ-a su odgovorili kako je Zavod izvanproračunski korisnik državnog proračuna koji svoje poslovanje financira iz doprinosa za zapošljavanje i drugih izvora (opći prihodi i primici iz državnog proračuna, vlastiti izvori, namjenski prihodi, prihodi EU…).

“Doprinosi za zapošljavanje, kao i prihodi iz drugih izvora, uplaćuju se u korist jedinstvenog računa državne riznice te se ukupni rashodi Zavoda planiraju i izvršavaju s računa Državnog proračuna. Od 1.1.2019. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima (NN 106/18) ukinuti su doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti te Zavod svoje rashode financira iz općih prihoda i primitaka državnog proračuna te ostalih namjenskih, vlastitih i EU prihoda”, pojašnjeni su nam izvori financiranja državnog posrednika pri zapošljavanju.

Tako su prihodi HZZ-a u 2013., iznosili 2, 198 milijardi kuna, kulminaciju su dosegnuli 2015. s iznosom od 2,288 milijardi kuna, a u 2018. godini iznose 1, 708 milijardi kuna. Dakle, ni prihodi nisu pravolinijski pratili pad broja nezaposlenih.

Zasluge koje to nisu

Dobro je upozoriti na činjenicu kako snažan pad nezaposlenosti ne prati značajniji rast zaposlenosti što bi bilo normalno na zdravom tržištu, niti se, zbog sveobuhvatnosti problema, zasluge mogu pripisati HZZ-u.

Naime, prijava na Zavod nije obavezna i na njega se mnogi ponajprije prijavljuju zbog ostvarivanja prava na novčanu naknadu u vrijeme nezaposlenosti, iako time ne želimo umanjiti značaj drugih mjera Zavoda iz aktivne politike zapošljavanja (potpore za zapošljavanje, samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih itd.).

Snažan pad registrirane nezaposlenosti zasigurno možemo zahvaliti odlasku dijela ljudi u mirovinu, obeshrabrenosti mnogih za pristupanje tržištu rada, ali i snažnom valu iseljavanja u potrazi za boljim životom izvan granica Hrvatske.

No administraciju kao da to ne brine; ona raste i buja i sama je sebi već poodavno jedina svrha. 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.