SABOR Rasprava o strateškim investicijskim projektima; 'Imamo dva interesa koji se sukobljavaju - privatni i javni'

Zastupnici će raspravljati o konačnom prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima čiji su ciljevi jačanje ulagačke klime te jednostavniji i brži postupci pripreme investicijskih projekata.

Zakonom se predlaže smanjenje financijskog limita vrijednosti projekta sa 150 milijuna na 75 milijuna kuna, a na otocima, potpomognutim područjima, u poljoprivredi i šumarstvu na 10 milijuna. 

Sabor će raspravljati i o paketu od šest pravosudnih zakona kojima se jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu. Radi se o izmjenama zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću, o državnom odvjetništvu, o Državnoodvjetničkom vijeću, o područjima i sjedištima sudova te o Zakonu o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Sjednicu pratite uživo na portalu Direktno: 

SDP-ov Marko Vešligaj tražio je stanku zbog problema čišćenja snijega u lokalnim jedinicama. Goran Aleksić u ime Živog zida i SNAGA-e tražio je stanku na temu "dvije svježe pravomoćne presude za hrvatske dužnike i presudi za arbitražu u Washingtonu". Neovisni Željko Glasnović želi govoriti o poboljšanju rada javne uprave. Ines Strenja-Linić u ime Mosta tražila je stanku zbog loše situacije u 3. Maju. 

"Zadnjih nekoliko tjedana Hrvatsku su pogodile padaline, posebno su pogođene male općine i gradovi, mjesta u kojima ljudi žive raštrkani po selima. Ceste su čišćene danonoćno. Lokalne jedinice sve su to odradile. Tamo živi puno staračkog stanovništva kojemu treba pomoć. Kada se podvuče crta - mnogi proračuni će se naći u problemu. Jedina mogućnost barem djelomične naknade može doći iz državnog proračuna. Gorski kotar je u stalnom problemu", rekao je Vešligaj. 

"Iz tjedna u tjedan potvrđuje se na sudovima da je istina ono što govorim. Tri vrlo važne presude donesene su ovih dana. Sud u Puli utvrdio je pravomoćno da je dužnik preplatio svoje kamate i da mu banka to mora vratiti i da nema zastare potraživanja. Većina županijskih sudova sudi tako, ali jedan nije, pa moramo čekati presudu Vrhovnog suda. Druga je presuda Županijskog suda u Zagrebu koja je bitna za sve koji su konvertirali u CH kredite. Utvrdio je da i dalje postoji interes za utvrđivanje ništetnosti ugovornih odredaba. I treća presuda koja je važna za Republiku Hrvatsku je presuda suda EU-a u slučaju između Nizozemske i Slovačke gdje je postavljeno pitanje je li klauzula o zaštiti ulaganja suprotna EU pravu. Sud je utvrdio da je suprotna", rekao je Aleksić.

Glasnović je rekao kako smo zakoračili u treći milenij i upitao jesmo li spremni za izazove. 

"Jesmo li spremni za izazove u ovom svijetu u kojem se vodi kulturna ideološka bitka na globalnoj razini, gdje nestaju resursi? 30 godina je prošlo otkad smo stvorili hrvatsku državu, a još nemamo efikasan sustav i funkcionalnu državu. Zašto je to tako? Vidim ovdje, neki ljudi iz stranaka, čitate iz otvorenih izvora informacija, pišu nekakve liste želja, ali te liste želja nisu ostvarive ako neke stvari nisu na mjestu. Živimo u jednoj zakonskoj konfuziji. Prosječni poslovni plan je deset godina, a mijenjamo zakone svake godine, tko će investirati ovdje?", upitao je Glasnović. 

"Mediji prenose, kakve analize prenose? Kada bi čitali medije, elektronske medije, vi bi mislili da je najveća unutarnja prijetnja Zdravko Mamić. Kakvu smo državu dobili? Dobili smo državu gdje se autoritet zaustavlja na ogradi sela, jednu disfunkcionalnu državu!", rekao je Glasnović.

Strenja-Linić govorila je o 3. Maju.

"Iz kojeg god kuta Rijeke pogledate, pogled će vam pasti na to brodogradilište. Trenutna situacija je razlog moje stanke. Radnicima neće biti isplaćena plaća i nema dovoljno novaca za dovršetak brodova, ukoliko se to ne razriješi ovih dana", rekla je Strenja-Linić. 

Zastupnicima se obratio državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta - Mario Antonić. 

"Pred nama je konačni prijedlog Zakona o strateškim i investicijskim projektima Republike Hrvatske. Želja mi je upoznati vas s tim sadržajem. Trenutno je na snazi zakon iz 2013. Od početka provedbe važećeg zakona 36 je projekata uvršteno na listu, u vrijednosti većoj od 30 milijardi kuna. Temeljni razlog donošenja novog zakona je provedba uredbe EU-a. Donošenje novog zakona predlaže se radi pokretanja snažnijeg investicijskog ciklusa. Zakonom se skraćuju procesi ishođenja dokumentacije", rekao je državni tajnik. 

Za repliku se javio Željko Jovanović.

"Imam jednu nedoumicu - jasno je da nam zakon treba i da je cilj ubrzavanje procesa. Državni tajnik je istaknuo da je posebna važnost energetskih projekata. Zašto se onda najavljuje novi zakon, govorim naravno o lex LNG?", upitao je SDP-ov Jovanović. 

Replicirao je i IDS-ov Tulio Demetlika. 

"Jovanović me malo pretekao. U zakonu stoji da se nijedan projekt neće moći izvesti, ako nije predviđen prostornim planom. Kojim prostornim planom - općine, županije ili države?", upitao je Demetlika. 

Replika je stigla i od GLAS-ove Anke Mrak-Taritaš.

"Ja neću postaviti pitanje o prostornom planiranju, postoji stavka da je to na lokalnim jedinicama. Govorili ste o strateškim projektima - koliko ih je u ovom trenutku prijavljeno da znamo što se dešava u zemlji i koje su to investicije planirane?", upitala je Mrak-Taritaš. 

Državni tajnik joj je odgovorio kako je do sada, od početke primjene zakona, 17 projekata proglašeno strateškim, od kojih 14 javnih, a tri privatna. Svi su u tijeku, nisu završeni i jamče otvaranje 3000 radnih mjesta. 

"Hrvatskoj je potrebna svaka investicija, domaća ili inozemna. Postavlja se pitanje je li dobro strateški projekt definirati samo visinom ulaganja? To je površno i pogrešno", replicirao je Lovrinović. 

Mostov Tomislav Žagar replicirao je "tamo gdje su stali".

"Nije baš transparentno i vidljivo koji su projekti proglašeni strateški", rekao je Žagar.

"U svakom projektu sudjeluju jedinice lokalne samouprave", rekao je, između ostaloga, Antonić.

Krenula je rasprava. 

Prvi je na redu Slaven Dobrović. 

"Imamo zakon o strateškim investicijskim projektima s kojim se još želi pojednostaviti procedura, da se uklone prepreke koje su uočene. Orijentirat ću se na kriterije, odnosno krivo tumačenje zakona. Lijepo piše da su strateški projekti od interesa za RH i trebali bi takvi biti. Postoje kriteriji koji to definiraju. U prvom stavku stoji da su to oni koji stvaraju uvjete boljeg zapošljavanja, koji znatno doprinosi razvoju, koji uvodi nove tehnologije, koji pozitivno utječe na više gospodarskih djelatnosti te koji pridonosi zaštiti okoliša, prostora i kulture. Na kraju tog pasosa se završava - i koji udovoljava sljedećim kriterijima. Sve dalje se tiče vrijednosti, koja je smanjena. Očito je da je sve svedeno na lakše i brže provođenje svojih investicija, koje su potaknute njihovim partikularnim interesima, a koje se lako svrsta pod ove stavke", rekao je Dobrović. 

Riječ je preuzeo Žagar. 

"Kolega Dobrović je naglasio važnost strategije i strateškog promišljanja, a ja bih stavio naglasak na interesu. Imamo dva interesa koji se sukobljavaju - privatni i javni interes. Zamjeram Ministarstvu gospodarstva i u ovom zakonu - pojedini strateški projekti se preklapaju", rekao je Žagar. 

Krenule su replike. 

"Dobroviću, vi ste svojedobno, u vladi Tihomira Oreškovića, zajedno s drugim kolegama iz Mosta, poduprijeli LNG terminal. Je li moguće da niste mogli znati što se događalo sa sličnim terminalom na talijanskoj obali? Smatra li Most da se politike trebaju kreirati prema onome što želi lokalno stanovništvo ili prema političkim tenzijama?", rekao je Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida. 

Dobrović je odgovorio: "LNG terminal jest od strateškog interesa po mom mišljenju i spreman sam to obraniti, možemo se naći". 

"Dobroviću, vi ste profesor i slažem se s  Vama da strateški projekt treba smjestiti u neki okvir. Imamo li strategiju za brodogradnju, za poljoprivredu? Nije mi drago što je Most podržao LNG terminal, zbunjujete građane, ali mi iz oporbe moramo jasno ukazivati Vladi da su promašili cijelu loptu. Nešto grade, a nisu nam stvari jasno prezentirane. Koliko LNG košta, koliko je država potpisalo čvrste ugovore o isporuci plina, kakvi su utjecaji na okoliš?", upitao je Lovrinović. 

"Zakon nipošto ne smije zamijeniti strategiju, ovdje se razmatraju samo partikularni projekti. LNG jest od strateškog interesa, može dati poticaj brodogradnji. Može se izvesti i bez štetnog utjecaja, a štetan utjecaj je klor", rekao je Dobrović.

Uskoro opširnije...