IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT

Ruža Tomašić: EU jedino može biti zajednica suverenih država, sve drugo vodi raspadu, samo je pitanje vremena

Autor

Marijan Opačak

Prva na listi Hrvatskih suverenista za izbore za Europski parlament u razgovoru za portal Direktno otkriva zašto nije došlo do koalicije s Brunom Esih i Zlatkom Hasanbegovićem i drugim strankama desnice, svoju borbu u Bruxellesu za hrvatske ribare u njihovoj borbi s Talijanima te na koji će način nastaviti zastupnički rad u Bruxellesu.

09.05.2019. u 22:22
Ispiši članak

Na kraju svojeg mandata europska zastupnica Ruža Tomašić ima se čime pohvaliti. Jedini je hrvatski predstavnik u političkoj grupaciji Europski konzervativci i reformisti (ECR), Tomašić, u Bruxelles je preferencijalnim glasovima poslalo čak 107.206 Hrvata. Osvojila je najviše glasova na listi koalicije koju je predvodio HDZ, čak 10 posto više od drugoplasiranog, sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića

Tomašić je svoj mandat posvetila radu u Odboru za ribarstvo (PECH) te Odboru za regionalni razvoj (REGI). Njih je Tomašić izabrala zbog želje da se politički bori za interese zapostavljenih hrvatskih ribara i slabije razvijenih regija. Europski parlament je do sada usvojio njezinih pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU. 

Izgleda kako se povijest ponavlja. Zbog čega je propao dogovor o stvaranju šire konzervativno-desne liste za europske izbore? Jesu li razlozi bili mjesta, redoslijed na listama, dodjela mjesta? U javnosti izgleda kako je došlo do raskoraka u ambicijama i mogućnostima pojedinaca?

- Ne želim upirati prstom ni u koga niti sudjelovati u nadmudrivanju koje dodatno dijeli desnu scenu. Svatko tko doista želi da zajedno idemo na izbore za Hrvatski sabor, odmah će prestati trovati. Po tome ćete lako prepoznati one koji žele zajedništvo i one koji priželjkuju daljnji razdor. Birači jako dobro znaju koliko sam učinila za naše ribare i očuvanje priobalnih zajednica u Europskom parlamentu, znaju da sam jedina još od 2014., a zatim i ponovno ove godine, otvoreno prosvjedovala zbog neravnopravnosti hrvatskog jezika, znaju da sam izbacila Kurir iz EP-a i zaustavila sustavno srpsko širenje laži protiv Hrvatske u toj instituciji, a znaju i da sam u svim ostalim prilikama bez zadrške štitila nacionalne interese. Što je više od toga potrebno da bi mi dali povjerenje? Ako to žele, naravno. Ako ne žele, nema te negativne kampanje koja bi u tome pomogla pa se zato gnušam takvih stvari. To je taktika onih koji samo pričaju i ništa ne nude. Sve relevantne statistike potvrđuju da sam naša najaktivnija i najproduktivnija zastupnica, među 12% najaktivnijih zastupnika uopće, i pred birače dolazim s rezultatima, a ne s pričama. Ako birači žele poslati poruku da se rad u Hrvatskoj na kraju ipak nagradi, birat će me. Ako žele poslati poruku da i dalje nasjedaju na prazne priče, birat će one koji pljuju po meni i mom radu iako sami nemaju pojma što je Europski parlament, kako funkcionira i kako u njemu ostvariti nacionalni interes. Živimo u demokraciji i narodu će biti onako kako si sam izabere.

'Nisam za to da se Bruxellesu daju ovlasti da prikuplja svoje poreze i bude financijski neovisan od država članica. Bio bi to još jedan korak u uspostavi europske superdržave, Sjedinjenih Europskih Država', kaže Tomašić.

Vas su kritizirali i ranije kako ste odgovorni za razbijanje pravaške i desne scene. Optužuju vas da ste izdali i duh starčevićanstva te da vas je kupio HDZ kako bi unijeli nered na pravaškoj sceni. Kako odgovarate kritičarima na te komentare?

 

- Pravaška je scena takva da je uvijek tražila dežurnog krivca. Naravno da će u tako negativnoj atmosferi dio ljudi govoriti da je u meni problem. Uostalom, ja sam od jedna od najuspješnijih ljudi s pravaške scene, pa tu kod onih koji se nikad nisu uspjeli nametnuti postoji i određeni jal.

Govore da me kupio HDZ, a kad sam odlazila iz Domoljubne koalicije zato što sam vidjela kuda to vodi, onda su govorili da me kupio SDP. Na kraju se pokazalo kakva je bila ta vlada koju su formirali i kakvo je bilo tadašnje vodstvo HSP AS-a. Podsjetit ću da su pravaši nakon mog odlaska ostali u koaliciji i zahvaljujući Karamarku dobili tri mandata i potpredsjednika Sabora. Mene više nije bilo da im smetam i imali su sjajnu situaciju. Pa su završili s ogromnim financijskim dugovima i praktički nestali s političke karte u rekordno kratkom vremenu. Od takvih sam ljudi otišla jer se to više nije dalo kontrolirati i nije mi žao. Sad je HSP AS s novim vodstvom dio Hrvatskih suverenista, što znači da su neiskvareni ljudi ponovno zajedno. Kalvariju smo prošli da se riješimo onih kvarnih.

Jedini ste hrvatski eurozastupnik koji se usprotivio prijedlogu Europske komisije da uvedu kvote na dozvoljeni ulov male plave ribe u Jadranu? Zašto je to pitanje toliko važno za hrvatske ribare i gdje se po tom pitanju sada nalazimo? 

- Punopravna sam članica Odbora za ribarstvo pa sam se sustavno bavila izazovima u ribarstvu. Tako i ovim pitanjem koje je važno zato što višestruko utječe na našu industriju i život u priobalju, pogotovo u onim sredinama u kojima je ribarstvo važna gospodarska grana. Mala plava riba (srdela i inćun) ide u izravnu prodaju, u preradu i u tunogojilišta za hranu tunama. Ako bi u cijelom Jadranu smanjili dozvoljeni ulov na polovicu dosadašnjeg, to bi izazvalo lančanu reakciju i uzrokovalo gašenje 10 tisuća poslova, povećanje uvoza ribe i rast cijena. A za time nema potrebe jer sve jadranske članice EU-a već štite riblji fond vremensko-prostornom regulacijom i ograničenjem dozvoljenog ulova po plovilu. I to daje rezultate unazad nekoliko godina pa je suludo uvoditi neselektivne mjere poput kvota kojima bi glavni učinak bio kolaps hrvatske ribarske industrije. Cilj nam je zaštititi riblji fond, ali kontinuiranom prilagodbom postojećih učinkovitih mjera da se očuvaju poslovi i život u manjim priobalnim zajednicama. Što će vam riba ako nema više ljudi?! 

'Uvijek se pod krinkom povećanja učinkovitosti ili ušteda nastoji obespraviti manje i one slabijeg utjecaja. Utjecajne članice i njihove produžene ruke u EU birokraciji najradije bi da im mi ne kompliciramo situaciju, da samo kimamo glavom i šutimo', kaže eurozastupnica.

U Europskom parlamentu i u Komisiji sve češće se mogu čuti najave poreza na razini Europske unije?(porezi na goriva s ispušnim CO2 plinovima, porez na financijske usluge, digitalni porezi,porezi na automatizaciju rada?) Kakav je Vaš stav po tim pitanjima?

- Nisam za to da se Bruxellesu daju ovlasti da prikuplja svoje poreze i bude financijski neovisan od država članica. Bio bi to još jedan korak u uspostavi europske superdržave, Sjedinjenih Europskih Država, a ja sam uvijek i dosljedno govorila i glasovala protiv toga. 

-

Kakav je vaš stav o ustroju Europskih obrambenih snaga, zajedničke nadnacionalne policijske i obavještajne službe?

- Treba više ulagati u nacionalne kapacitete i uspostaviti bolji okvir za međudržavnu suradnju umjesto osnivanja nadnacionalnih tijela s nadležnostima koje ulaze u prostor nacionalnih službi. I tu je vidljiva tendencija da se nacionalna tijela s vremenom zamijeni europskima, što za mene kao suverenisticu ne dolazi u obzir. Ne smijemo dozvoliti da ovu migrantsku krizu iskoriste kao platformu za uvođenje 'više Europe', a sve pod izlikom da tako brane naše interese i granice.

U više navrata ste prosvjedovali zbog toga što hrvatski jezik još uvijek nije implementiran u svim institucijama Europske unije. Koga za to smatrate odgovornim i kako možemo riješiti taj problem?

- Problem je u institucijama Europske unije koje vjerojatno čekaju da uđu Srbija i ostali da nam podvale 'zajednički jezik', ali i u našim vladama koje uporno ne reagiraju. Nije to samo tehničko pitanje, pitanje ušteda ili manjka prevoditelja, nego i identitetsko pitanje. Mi smo u EU ušli kao ravnopravna članica sa svojim međunarodno priznatim granicama, demokratskim institucijama, poviješću, kulturom i nacionalnim identitetom. Na svako nepoštivanje toga treba reagirati, a ne se dodvoravati nečinjenjem. U velikim i kompliciranim zajednicama poput EU-a treba ustrajati na svome ili ćete to izgubiti. Jer briselskoj birokraciji i velikim državama odgovara jedna nepoznanica manje u toj kompliciranoj jednadžbi. U sljedećem mandatu odustajem od prosvjedovanja i iskoristit ću sve dostupne mehanizme da se ova nepravda prema našoj državi i jeziku pozitivno riješi, a isto ću tražiti i od vlade. 

'Podržavala sam Poljake i Mađare iz principa jer ono što sad rade njima, sutra će raditi nama. Bruxelles i Berlin žele slomiti otpor federalizmu', kaže Tomašić.

Povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se za ukidanje konsenzusa za većinu odluka o proširenju EU-a i prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom zbog veće efikasnosti. Treba li EU prihvatiti takav način odlučivanja o tako velikom pitanju kao što je proširenje?

- Uvijek se pod krinkom povećanja učinkovitosti ili ušteda nastoji obespraviti manje i one slabijeg utjecaja. Utjecajne članice i njihove produžene ruke u EU birokraciji najradije bi da im mi ne kompliciramo situaciju, da samo kimamo glavom i šutimo. Zato takav profil političara iz manjih država i nagrađuju. Što si veći poslušnik, više te vole i podržavaju. Kvalificirana većina favorizira velike članice i omogućuje da se male zemlje poput Hrvatske zaobiđe u odlučivanju. Drugi će odlučiti, a mi ćemo bespogovorno provoditi. E, neće to tako, ni kod proširenja, ali ni u drugim područjima! Odlučivanje o proširenju kvalificiranom većinom značilo bi da se Srbiju može primiti u EU čak i ako Hrvatska ustraje u svojim zahtjevima. Bio bi to prvoklasni skandal i stvarno smo idioti ako na to pristanemo.

Kakav je Vaš stav općenito o proširenju? Treba li EU ostati zajednica suverenih zemalja i nacija  ili se pretvoriti u nekakve Europske sjedinjene države?

- EU jedino može biti zajednica suverenih država. Sve drugo vodi raspadu, samo je pitanje vremena. I što duže to mučenje bude trajalo, to će taj raspad biti kaotičniji i opasniji.

Odnos Bruxellesa prema Poljskoj i Mađarskoj posljednjih godina jako je neprijateljski. Orbanova stranka suspendirana je u EPP-u, Poljskoj i Mađarskoj prijetilo se čak i sankcijama. Kako komentirate takav odnos EK-a i EP prema tim suverenim zemljama? 

- Proučite malo kako su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu glasovali o Poljskoj i Mađarskoj, a glasovali smo nekoliko puta o tim pitanjima. Ja sam, unatoč snažnom pritisku europskih i pojedinih domaćih medija, dosljedno podržavala poljsku i mađarsku vlast kao legitimne i legalne predstavnike volje suverenih naroda. A sad pred izbore oni koji su stajali na strani Komisije i asistirali joj u pokušaju discipliniranja nama bliskih država pričaju o nacionalnim interesima, suverenitetu, kršćanskom identitetu itd. U kampanji svašta prolazi, ali činjenice su jasne. Podržavala sam Poljake i Mađare iz principa jer ono što sad rade njima, sutra će raditi nama. Bruxelles i Berlin žele slomiti otpor federalizmu. Prvo su se riješili Britanaca, a čak i da na kraju ovog kaosa s Brexitom i ostanu u EU, jasno je da ostaju slomljenih zuba. Sljedeća je na redu bila Poljska kao velika država, a zatim i Mađarska. Pokore li njih, mi nećemo uopće doći u priliku pružiti otpor. 

Kakav je stav Suverenista o ulasku Srbije, ali i drugih zemalja bivše Jugoslavije, na primjer Makedonije u Europsku uniju? Treba li Hrvatska postavljati uvjete Srbiji i koje Srbija uvjete mora ispuniti kako bi joj Hrvatska dopustila ulazak u Uniju?

- Poštujemo pravo drugih država i naroda da odlučuju o svojoj sudbini. Tražimo to pravo za sebe i priznajemo ga drugima. Svi su dobrodošli u EU ako je članstvo nešto što oni žele, ali prvo moraju udovoljiti određenim kriterijima. Ni za Srbiju ni za druge nema popusta! Jasno sam povjereniku za proširenje Johannesu Hahnu dala do znanja da otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije nisu samo bilateralne prirode, kako on tvrdi. Radi se o poštivanju vladavine prava. Kad bi slijedili Hahnovu logiku, to bi značilo da Srbija mora poštovati vladavinu prava u svim slučajevima osim onih koji se tiču Hrvatske. Takvo što je neprihvatljivo i to sam mu u više navrata rekla u lice.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.