ZNANSTVENICI I POLITIKA

Rudan: Poštujem akademika Đikića, no ne slažem se u dijelu u kojem je vrlo osobno i javno napao Frku Petešića

Autor

js/Igor Rudan/Večernji list

Ugledni hrvatski znanstvenik Igor Rudan osvrnuo se na komentare znanstvenika o politici i njezinoj ulozi u pandemiji korona virusa. Konkretno, komentirao je kolegu Ivana Đikića koji je kritizirao upravo navedenu skupinu, prvenstveno predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frku Petešića.

10.04.2020. u 07:22
Ispiši članak

Kako je napisao, u četvrtak je bio zatrpan pozivima novinara iz Hrvatske.

"Naime, akademik Ivan Đikić je iznio u svom intervjuu N1 televiziji i prve ozbiljno kritične tonove prema hrvatskim rezultatima. Najprije je poslao poruku političarima da, prema njegovim riječima, 'nažalost nisu pripremili ni zdravstveni sustav niti građane obrazovanjem da smo mogli zajednički reagirati na ovu krizu prije i bilo bi puno manje gubitaka. Ali sad smo ovdje, treba popravljati nedostatke'. Zatim je izravno, vrlo osobno i javno napao i gospodina Frku Petešića za čitav niz propusta: 'lošu prezentaciju', 'nesnalaženje u ovoj struci', 'neznanje dobrog prezentiranja rezultata', 'slanje potpuno krive i znanstveno nekorektne poruke javnosti', 'politiziranje rezultata' te zaključio da 'Hrvatski rezultati nisu tako dobri'.

Akademika Đikića iznimno cijenim kao vrhunskog svjetskog znanstvenika u svom području i slažem se s njim u gotovo svemu što je do sada izjavljivao u medijima. No, s ove dvije izjave ipak se ne bih složio, pa sam, umjesto da to objašnjavam svakom novinaru ponaosob, objavio o tome jednostavno novu kolumnu. Pritom treba znati da su povremena neslaganja među znanstvenicima suočenima s novim i nepoznatim situacijama pravilo, a ne iznimka. Kroz konstruktivnu raspravu mi i dolazimo do novih ideja i konsolidiramo činjenice i najvažnije nepoznanice", napisao je na Rudan na Facebooku. 

Ispod donosimo dio njegove kolumne za Večernji

"Primijetit ćete, vjerojatno, čitajući današnju kolumnu, da se i dalje slažem s akademikom Đikićem u najvećem broju njegovih poruka. Međutim, u nekim se procjenama naša mišljenja, čini se, ipak počinju i razlikovati. Pritom treba znati da su povremena neslaganja među znanstvenicima suočenima s novim i nepoznatim situacijama pravilo, a ne iznimka. Kroz konstruktivnu raspravu mi i dolazimo do novih ideja i konsolidiramo činjenice i najvažnije nepoznanice. Želim pritom reći da je akademik Đikić bez ikakve sumnje vrhunski svjetski znanstvenik, čija je znanstvena karijera u području molekularne biologije vrijedna svakog mogućeg poštovanja. Također, vjerujem kako je pohvalno i korisno da svaki naš znanstvenik u inozemstvu pokušava ovih dana pomoći Hrvatskoj, te da ima pravo javno iznositi vlastito mišljenje ako procijeni da bi ono u ovoj zahtjevnoj situaciji moglo pomoći.

Pretpostavljam da su glavni razlozi naših prvih različitih pogleda na neka konkretna pitanja u ovom slučaju dvojaki. Prvi je što akademik Đikić nije sudjelovao u odlukama i primjeni mjera u podlozi dosadašnjih rezultata Hrvatske u borbi s pandemijom COVID-19, pa za neke od njih teško može znati. Stoga, iznoseći svoje kritične stavove, vjerojatno nije imao cjelovit uvid u uloge i zasluge nekih pojedinaca na prvim linijama obrane. Drugi je što akademik Đikić nije specijalist u području epidemija zaraznih bolesti, već molekularni biolog stanice, pa stoga vjerojatno ne procjenjuje relativnu važnost pojedinih javno-zdravstvenih mjera koje su poduzete na isti način kao epidemiolozi. 

Bez obzira na neke razlike, u velikoj većini iznesenoga slažem se s akademikom Đikićem. Mislim da je vrlo korisno što je naglasio da smo još uvijek u vrlo opasnoj fazi širenja zaraze unutar Hrvatske, te nam je i dalje potreban krajnji oprez. Također je pozitivna poruka da sada trebamo zajedništvo, te povjerenje u znanost i struku. Slažem se s njim potpuno i da se treba pridržavati mjera koje su temeljene na stručnim procjenama. Dijelim i njegov uvid da epidemije unutar pojedinih razvijenih zemalja nisu smjele doseći razmjere koje su dosegle, te da će zemlje gdje se politika nije oslanjala na struku biti najteže pogođene. Također se slažem s procjenama da je odgovor Europske inije na krizu bio duboko razočaravajući kako u stručnom, tako i u političkom pogledu, te je podrovao mnogo onoga na čemu se Europska Unija trebala temeljiti. Svidjela mi se i njegova poruka da bi solidarnost sada doista trebala biti ispred kritika, sve dok se ne vratimo u neko sigurnije razdoblje.

Međutim, zanimljivo je kako su digitalni mediji u sažetku tog duljeg video-intervjua prenijeli samo nekoliko kraćih odlomaka iz kojih se mogla iščitati određena kritika situacije u Hrvatskoj. Stoga u svom odgovoru na pitanja novinara koji su me kontaktirali slažem li se s tim kritikama, a uz veliko poštovanje prema iznesenom osobnom mišljenju akademika Đikića, iznosim svoje osobne spoznaje o trenutnom stanju razvoja epidemije COVID-19 u Hrvatskoj, osvrćući se na samo dvije izjave akademika Đikića gdje nam se mišljenja ipak razlikuju. 

IZJAVA 1: 'Jedina poruka političarima je da nažalost nisu pripremili ni zdravstveni sustav niti građane obrazovanjem da smo mogli zajednički reagirati na ovu krizu prije i bilo bi puno manje gubitaka. Ali sad smo ovdje, treba popravljati nedostatke'.

Najprije, ovo je primjer jedne izjave koja mi se čini nedovoljno precizno prenesenom iz stvarnog video-intervjua u tekstualni oblik. Iz ovakve izjave stječe se dojam da se radi samo o Hrvatskoj. Međutim, akademik Đikić je jasno rekao da govori o situaciji 'u svijetu, pa i u Hrvatskoj'. Stoga ovu izjavu nisam shvatio primarno kao kritiku stanja u Hrvatskoj, jer gledatelji su mogli steći dojam da se primarno govori o općenitoj svjetskoj situaciji, a s takvim se mišljenjem potpuno slažem. Već sam više puta naglasio da u većem dijelu Europe ne gledamo pandemiju kakva je trebala biti u slučaju pravovremene primjene protuepidemijskih mjera. U mnogim zemljama gledamo razvoj događaja kada te mjere izostanu ili se prekasno primjene. Stoga pratimo epidemije s nekoliko stotina puta većim brojem zaraženih u zapadnoj Europi no što ih je trebalo biti u prvom valu. 

No, kako je akademik Đikić ipak spomenuo i Hrvatsku u ovom kontekstu, u tom se dijelu ipak ne bih mogao složiti s njim. Prateći medijske napise i pričajući redovito s kolegama uključenima u prvu liniju obrane, moj je dojam da su premijer Andrej Plenković i predstojnik njegovog ureda, gospodin Zvonimir Frka Petešić, već 9. siječnja neformalno započeli planiranje borbe s ovom krizom. Bilo je to, prema mojim saznanjima od kolega iz europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, znatno prije drugih država EU.

Zatim smo mogli doznati i da je već sredinom siječnja odaslan naputak o pojačanoj kontroli kineskih turista na granicama. To je, u tom trenutku, bio vrlo koristan potez koji nas je možda već tada spasio tragedija poput onih u drugim zemljama. Hrvatsku, naime, posjećuje dvadeset milijuna stranih turista godišnje, tj. čak pet turista po stanovniku, čime smo bili jedna od zemalja u svijetu potencijalno najizloženijih uvozu pandemije.

Čak 300.000 tih turista svake godine dolazi iz Kine, a sjetit ćemo se svi autobusa s turistima iz Wuhana koji je bio u Hrvatskoj u kritičnim danima, tj. 25. siječnja, ali srećom nije doveo do epidemije. Nadalje, zdravstveno-informacijski letak na kineskom i engleskom za turiste koji ulaze u Hrvatsku bio je dostupan na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i pripremljen za primjenu već 23. siječnja. To je čak dva dana prije no što je Wuhan u Kini uopće proglasio u karantenu. Zatim, odluka o imenovanju novoga ministra zdravstva, gospodina dr. Vilija Beroša, iznesena je u javnost još 28. siječnja, te je on potvrđen 31. siječnja. Pritom je hrvatski premijer jasno naznačio da je razlog toj smjeni predstojeća borba s korona virusom.

Ti rani, kao i svi kasniji događaji, pokazali su da je Hrvatska ovu krizu dočekala znatno spremnija no sve druge zemlje unutar Europske Unije. U razdoblju od 1. do 25. veljače poznato mi je od kolega epidemiologa da su izvršene brojne iznimno važne pripreme za djelovanje 'prve linije obrane', kako bi se uvijek bilo barem dva koraka ispred epidemije. Članovi stožera iznijeli su u javnost podatke o pripremi za testiranje na prisutnost virusa molekularnim metodama, koje je bilo spremno znatno prije pojave prvih slučajeva, za razliku od mnogih drugih zemalja svijeta. Savjesni i vrijedni epidemiolozi republičkog i županijskih zavoda za javno zdravstvo, uz pomoć stožera civilne zaštite, pripremili su doista velike kapacitete diljem Hrvatske za izolaciju svih zaraženih i njihovih kontakata. Time su omogućili da tisuće ljudi bude zbrinuto u izolaciji u slučaju potrebe, proširivši i produbivši na taj način značajno našu prvu liniju obrane od pandemije...

IZJAVA 2: 'Gospodin Frka Petešić je u jednom gostovanju na televiziji, te govorio o hrvatskim brojkama. Pokazao je da to nije njegova struka i nije to znao dobro prezentirati. Prikazao je brojke u apsolutnim brojevima, kazao kako je Vlada napravila sve, da je Hrvatska ispred Norveške, Njemačke, ne uspoređujući stope u tim državama, i na taj način šalje potpuno krivu, znanstveno nekorektnu poruku javnosti. Umjesto da upozorava javnost, on pokušava hvaliti Vladu i pokazivati da smo mi na vrhu svijeta, a stvarno nismo. Apeliram da se ovakve stvari, ovakvi politički pozivi, ne rade. Trebaju čuti one koji im dobronamjerno govore da to ne rade'.

Bojim se da se ni u ovoj ocjeni akademika Đikića ne mogu složiti s njim, a upravo je ona i glavni razlog zašto sam napisao ovu današnju kolumnu. Naime, prema mojim osobnim spoznajama, upravo je gospodin Frka Petešić bio među prvima u Hrvatskoj koji je prepoznao opasnost i velike promjene koje će donijeti širenje korona virusa svijetom, te vjerujem da ima velike zasluge za sadašnje dobre rezultate, a u svojim se prezentacijama često savjetuje sa članovima znanstvenog savjeta Vlade. Moj je pogled na ovo pitanje da on nije učinio metodološku pogrešku kada je uspoređivao različite zemlje temeljem apsolutnog broja zaraženih, a ne broja zaraženih standardiziranog na ukupno stanovništvo". 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.