RAZGOVARALI SMO S VIŠE STRANA

Roditelji pod udarom, ovaj problem teško će se moći riješiti: 'I mi se kao agencija čudimo'

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Stiglo je proljeće, a s njim i planovi u školama o izletima i maturalcima. Djeca se sigurno vesele, ali roditelji baš i ne nakon što su im predočeni troškovi koje za ovu prigodu moraju podmiriti.

06.04.2024. u 22:07
Ispiši članak

Ove godine, pisali su mediji, posebno skupima istaknuli su se školski izleti, pa smo odlučili istražiti razloge ovog cjenovnog skoka. Stoga smo, između ostalih, razgovarali s roditeljima osnovnoškolaca te saznali da će primjerice petaši iz Velike Mlake ove godine ići u Baračeve špilje i Speleon, za što će roditelji morati izdvojiti nešto manje od 70 eura. U nekim zagrebačkim školama, osmaši ove godine idu dva dana u Crikvenicu, što je po osobi visokih 95 eura. Usporedbe radi, četvrtaši putuju na nekoliko lokacija u sklopu projekta škole u prirodi, a primjerice, cijena za Crikvenicu uz četiri noćenja s uključenim ulaznicama za izlete prošle je godine iznosila nešto manje od 100 eura.

Šestaši jedne zagrebačke škole prošle su godine, priča nam jedna majka, bili na izletu u Karlovcu. "Žitna lađa, jedan dan, s ručkom 58 eura, bez ručka 46... Zar ručak košta 12 eura, pohanac, pomfrit i zelena salata? Ove godine idu na Brijune, još ne znamo cijenu, ali mislim da će biti boli glava", kazala nam je majka. Nešto umjerenije cijene su u jednoj zagrebačkoj školi za Plitvička jezera. Roditelji će tako za prijevoz, ručak i vodiča izdvojiti 45 eura. Međutim, situacija je drugačija kada se ode van Zagreba. Kao primjer navodimo četvrtaše iz Lukavca koji će za pet dana škole u prirodi u Istri platiti nevjerojatnih 396 eura!

Naši sugovornici, od kojih su neki istupili imenom i prezimenom, a neki od njih željeli ostati anonimni, kao razloge su spominjali rast cijena energenata, manjak vozača i autobusa, skupe ulaznice, ali i mali broj agencija koje se bave školskim turizmom. S druge strane, Hrvatska se još uvijek nije izvukla iz inflacije, a cijene gotovo svega su veoma visoke, i to građani dobro osjećaju. I to ne samo u Hrvatskoj. Kako se škole snalaze u ovakvim uvjetima pitali smo desetak škola, a dobili odgovor iz njih tek dvije. Ravnatelj OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga iz Zagreba, Mario Keča, kazao nam je da su cijene definitivno porasle posljednjih godina.

Foto: Facebook/Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga

Najveći problem za škole

 "Svjesni smo da je to posljedica povećanja cijena svih sastavnica takvog oblika nastave, posebno cijene goriva koje utječe i na sve ostale komponente formiranja tih cijena. Naravno da roditelji nisu sretni s takvim povišenjem cijena, ali mi nastojimo s agencijama dogovoriti i gratis mjesta koja se onda raspodjeljuju ili kao gratis mjesta na manji broj, ili na umanjenje cijene za veći broj učenika", istaknuo je. "Svi bismo bili sretniji kada bi cijene bile niže i nastojimo cijelu organizaciju provesti dovoljno rano da bi roditelji imali dovoljno vremena uplate izvršiti u ratama", kaže ravnatelj.

Na naše pitanje s kojim problemima se najčešće susreću prilikom organizacije izleta kaže: "Najviše s manjim brojem ponuda koje dobivamo na natječaje, tako da često, nakon neprikupljanja ponuda, razrednici moraju sami nazivati agencije i tražiti ih da pošalju ponudu prema sastavljenom planu organizacije". Ravnatelj OŠ Garešnica Slaven Marenić također kaže da su cijene značajno rasle, a kao najveći problem je također naveo da kao škola dobiju tek jednu ili dvije ponude, ili pak "nijednu".

Direktor agencije Eklata Jurica Glavina za portal Direktno je otkrio da na formiranje cijene školskih putovanja utječe niz čimbenika, "od odabira destinacije, broja učenika do sadržaja programa, no najznačajniji udio u cijeni imaju troškovi smještaja i prijevoza". "Tako se ove godine  cijena domaćeg maturalca u prosjeku kreće od oko stotinu eura po jednom danu, dakle za trodnevno putovanje roditelji trebaju izdvojiti oko 300 eura, a četverodnevno oko 400 eura. Cijene maturalaca u inozemstvo su, naravno, više jer su i troškovi viši, a putovanja dulje traju", objašnjava Glavina.

Foto: Screenshot/eklata.com

Cijene su porasle oko 15-20 posto

Cijene za jednodnevne izlete, s druge strane, kreću se od 30 eura, ovisno o udaljenosti destinacija koje se posjećuju, broja sudionika kao i ostalih elemenata od koji se program izleta sastoji: "Uz povećanje gotovo svih ulaznih troškova, u putničkim agencijama suočili smo se i s problemom nedostatka radne snage poput vozača, voditelja putovanja i agencijskih djelatnika pa je sve to utjecalo na dinamiku rada i kreiranje cijena koje su u prosjeku porasle oko 15-20 posto u odnosu na prošlu godinu".

"U Eklati se zalažemo za transparentnost cijena školskih putovanja pa smo još prošle godine kreirali jedinstvenu web aplikaciju Izlet.hr  putem koje u samo par klikova ravnatelji, nastavnici roditelji i učenici, mogu samostalno izraditi kompletnu ponudu svog jednodnevnog školskog izleta u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji i na svoj mail, za svega par minuta, dobiti sve informaciji o cijeni i programu putovanja. Taj proces mogu ponavljati neograničen broj puta dok ne budu u potpunosti zadovoljni programom i cijenom", kaže direktor Eklate.

Riječ je o prvoj takvoj aplikaciju u Hrvatskoj, potpuno besplatnoj za korištenje. "Time smo olakšali proces donošenja odluke nastavnicima, roditeljima i djeci i još veću razinu dostupnosti informacija, transparentnosti i inkluzije. Aplikacija je već u prvoj godini postigla fantastične rezultate u svim segmentima, a trenutno intenzivno radimo na kreiranju aplikacije za maturalna putovanja koja će biti gotovo u rujnu, početkom sljedeće školske godine", otkrio je Glavina.

Foto: Unsplash

Lovrentjev: Kada bi cijene u Hrvatskoj godinu dana stagnirale, a samo ovaj segment otišao gore, ovo bi zaista bilo upitno

Direktorica tvrtke Obord, turističke agencije specijalizirane za školski turizam, Anamarija Lovrentjev ponudila je svoje viđenje situacije skupih školskih izleta. Odmah na početku našeg razgovora kazala je kako je ovo pomalo čudna tema: "Kada bi cijene u Hrvatskoj godinu dana stagnirale, a samo ovaj segment otišao gore, ovo što se događa zaista bi zaista bilo upitno. Međutim, ako su energenti poskupjeli za par sto posto, poskupljuje i repromaterijal i restorani automatski dižu cijene svojih obroka. Kada oni cijene dižu cijene sa primjerice sedam eura na osam, devet ili 10 eura, ne rade to bez veze, nego zato jer je sve ostalo poskupilo".

Zato je, kaže, ova priča s jako skupim izletima pomalo problematična. "Onda naravno i mi moramo takve cijene proslijediti školama, a oni naravno roditeljima. Sve je poskupjelo i onda je logično da će poskupiti i svi drugi troškovi koje mi uzimamo u obzir. Mi smo u ovoj situaciji izuzetno zabrinuti jer kada radimo kalkulacije i sve to stavimo na papir, to sve zvuči jako skupo", priznaje. Svjedočimo bezglavom poskupljenju svega u Hrvatskoj, ističe i dodaje da je ovo samo logičan slijed toga.

"Nama Agenciji u kojoj radimo je to sve enormno skupo, i mi se čudimo. Mi kao Agencija samo smo završna karika toga svega, nemoćni smo, i da mi, govorim u ime samo naše gencije, radimo bez marže, i dalje bi bilo skupo". Obord je agencija koja na tržištu posluje već 30 godina, a rade isključivo s obrazovnim institucijama. Naša sugovornica kaže da njih "održava" količina posla, a ne marže: "Da nema takve količine mi ne bi mogli opstati s tako malim maržama. S druge strane, mi stotine i stotine djece godišnje vodimo potpuno besplatno, a to su djeca koju škola izdvoji i kaže nam da su u iznimno lošoj financijskog situaciji pa se mi trudimo osigurati ima besplatni izlet. Pri tom se borimo s bezbroj institucija da djeci omoguće besplatne ulaznice. Tamo gdje ima sluha i dobijemo partnera za ragovor, tamo djeca mogu besplatno koristiti uslugu, tamo gdje ne dobijemo, to mi kao agencija plaćamo. To je najviše što mi možemo".

Foto: Screenshot/obord.hr

'Svaki komadić koji je uračunat u cijenu aranžmana je poskupio'

Na opasku škola da im se jako malo agencija javlja na natječaje, Lovrentjev je kazala da je to iz nekoliko razloga: "Mnoge agencije su za vrijeme korone okrenule stvari za svoju korist, zatvorile svoja vrata, proglasile stečaj i uzele novac koji im je bio na računu. Neke agencije su odustale od tog posla jer je to dosta težak posao. Rad sa školama je vrlo zahtjevan na mnogim razinama, od udovoljavanja zahtjeva školama oko lokacija i sadržaja koji trebaju odgovarati njihovim kurikulumima, zatim preferencija u smislu specifičnih zahtjeva poput djece s asistentima, djece sa zahtjevnim režimima prehrane itd., pa tu svaka agencija mora pratiti svaki taj detalj. Mi radimo na zahtjev, svaki program za svaki upit radi se po mjeri te škole. To oduzima puno vremena i agencije to ne vole raditi".

S ovakvim oblikom posla dolazi i do velike nesigurnosti. Djeca se često razbole. ne dođu na izlet i onda agencija ima gubitak. S druge strane, dodaje, ima puno u turizmu ima puno niša u kojima se novac puno lakše zaradi: "Tako da nema puno agencija koje su spremne nositi se s ovakvim zahtjevnim programima. Ili morate biti u ovome vrhunski ili se baviti još nečime. Osim toga, tu nema stalnih prihoda, to je sezonski posao jer zimi i ljeti aranžmana nema". Lovrentjev je razgovor za portal Direktno zaključila navodeći da kada je pred vama cijena izleta, svatko treba znati da je unutra puno parametara prema kojima se definirala cijena, a ponuda se definirala temeljem zahtjeva svake pojedine škole: "Još jednom, apsolutno svaki komadić koji je uračunat u cijenu aranžmana je poskupio".

Kakva je situacija s turističkim vodičima, saznali smo iz prve ruke. "Kako većina vodiča radi preko obrta, tijekom specifičnog razdoblja pandemije im je u potpunosti ukinuta mogućnost rada uz neadekvatnu pomoć institucija, pa se većina za vrijeme, ali i nakon pandemije, zaposlila u drugim sektorima. Samim time, broj adekvatnih, educiranih i kvalitetnih vodiča se smanjio", kazao je turistički vodič za portal Direktno, koji je želio ostati anoniman. Tijekom pandemije do izražaja je još više došla sintagma "siguran posao", u što svakako, kaže, ne spada većina poslova u turizmu.

Foto: Unsplash

Ministarstvo: Izleti nisu obaveza, već mogućnost

Praznina nastala odljevom turističkih djelatnika još se uvijek nije, objašnjava, nadomjestila novim snagama. "Zato je nastala jedna velika praznina što se tiče vodičkog sektora, gdje su onda, zbog inflacije, ali i trenutno velike potražnje za educiranim vodičima i pratiteljima putovanja, cijene njihovih usluga narasle. Slična situacija se dogodila i kod vozača autobusa, s tom razlikom da je većina njih ipak ostala u svojoj branši, samo su autobuse zamijenili kamionima. Samim time, dnevnice vozača su narasle", objašnjava naš sugovornik.

"Zbog prijašnjeg rasta cijena goriva, ali i ostalih materijala, autobuseri su povisili cijena, neki i za 50 posto. Iako su cijene goriva opet pale, cijene najma autobusa su i dalje ostale visoke. Uz te dvije ključne stavke treba napomenuti kako je porasla cijena 'hladnog pogona', kako samim agencijama, tako i strankama s kojima rade; restoranima, parkovima, muzejima. Uz sve to treba imati na umu da smo prije nešto više od godinu dana promijenili valutu, stoga je ovo bilo idelano vrijeme za prilagođavanje i podizanje cijena kod većine stranaka", zaključuje.

Nakon svega možda još jedino što preostaje školama i ravnateljima, a onda i roditeljima, da se u cijeli proces organiziranja školskih izleta uključe lokalne vlasti, jer sudeći po odgovoru kojeg nam je proslijedilo Ministarstvo obrazovanja, država se ne planira "miješati". Provedba izvanučioničke nastave nije obveza, nego mogućnost škole da dio planiranih programskih sadržaja ostvari izvan školske ustanove, kažu u Ministarstvu koje smo tražili da se očituje na visoke cijene izleta.

Foto: HINA/Damir Senčar

Gradovi i Ministarstvo u pravilu ne sufinanciraju izlete

"Sukladno Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole za provedbu odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole odgovorne su školske ustanove. Izvanučionička nastava planira se godišnjim planom i programom rada škole i školskim kurikulumom koje donosi školski odbor. U školskom odboru postoji i predstavnik vijeća roditelja koji tim putem može utjecati na donošenje odluka vezanih uz provedbu izvanučioničke nastave".

Kako navode, škole samostalno organiziraju izvanučioničku nastavu i provode prikupljanje ponuda, koje onda razmatraju roditelji od kojih je potrebna suglasnost dvije trećine njih te je njihova odluka konačna: "Sukladno navedenom, Ministarstvo ne može komentirati cijene izvanučioničke nastave jer nije nadležno za njezinu provedbu niti je na bilo koji način uključeno u donošenje odluka o tome hoće li škola provoditi tu vrstu nastave".

Pa kad već Ministarstvo pere ruke od sufinanciranja dodatne edukacije učenika, upite smo poslali i gradovima. "Ovim putem želim vas obavijestiti da do današnjeg dana Upravni odjel za društvene djelatnosti Slavonski Brod nije zaprimio niti jednu žalbu roditelja ili ravnatelja koja se odnosi na cijene školskih izleta. Važno je istaknuti da Grad nije aktivno uključen u proces preporuka ili izbora ponuda za realizaciju školskih izleta. Ova činjenica sugerira da trenutačni sustav cijena izleta nije izazvao negativne reakcije ili prigovore relevantnih dionika", napisali su nam iz Slavonskog Broda.

Foto: Unsplash

Grad Zagreb: Sav teret povećanja troškova škole u prirodi je na nama

Grad Zagreb ni na koji način nije uključen u odabir lokacija, putničkih agencija, prijevoznika i slično, poručili su iz metropole navodeći kao jedinu iznimku program škole u prirodi koju Grad Zagreb, u suradnji s Crvenim križem i Podružnicom Vladimir Nazor Zagrebačkog holdinga organizira za učenike trećih i četvrtih razreda osnovnih škola. "Škola u prirodi organizirana je kao petodnevna terenska nastava, a provodi se sukladno Programu javnih potreba, na tri lokacije: Domu Crvenog križa na Sljemenu, Odmaralištu Stoimena u Crikvenici te objektu Villa Rustica Crvenog križa u Novom Vinodolskom".

"Svjesni smo da su cijene izleta i ekskurzija svake godine sve veće. Upravo zato, kako bi svim učenicima omogućio iskustvo škole u prirodi, cijene za roditelje nisu se mijenjale od 2009. godine te je sav teret povećanja troškova organizacije Grad Zagreb preuzeo na sebe. Roditelji tako za petodnevni program škole u prirodi, koji uključuje i smještaj i prehranu učenika, izdvajaju 48 eura, dok Grad Zagreb snosi ostatak troškova, uključujući i organizirani prijevoz. Slijedom navedenog, u programu svake godine sudjeluje nešto više od 11 tisuća učenika", objasnili su.

U sufinanaciranju izleta do sada nije sudjelovao ni Vukovar. Također, tvrde da do sada nisu zaprimili niti jednu žalbu škola ili roditelja vezano uz skupe aranžmane, ali ipak porućuju: "Ove godine nema predviđenih sredstva za sufinanciranje spomenutih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole, no u budućnosti se i takva pitanja mogu uzeti u razmatranje ovisno o raspoloživim proračunskim sredstvima".

Foto: HINA/Admir Buljubašić

Ima li prostora za jeftinije?

Iz Petrinje su nas obavijestili da se osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje ne nalazi u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti Sisačko-moslavačke županije: "Prema tome, Grad Petrinja ni na koji način nije uključen u davanje preporuka školama vezanih uz izlete i cijene aranžmana izleta te do sada službenim putem nismo zaprimili niti jednu žalbu škole ili roditelja u odnosu na spomenuto".

Ipak, ističu, kao Grad na čijem području djeluje pet osnovnih i jedna srednja škola, financiraju određene aktivnosti kao što je Škola plivanja za sve učenike trećih razreda osnovnih škola. "Također, financiramo posjet srednjoškolaca Europskom parlamentu u Bruxellesu. Grad Petrinja sufinancirao je i put učenika i učitelja iz pet petrinjskih osnovnih škola i iz jedne glinske osnovne škole u Švicarsku u sklopu međunarodne razmjene učenika. I zaključno, na zamolbe ravnatelja škola s našeg područja, Grad Petrinja po potrebi financira prijevoz učenika na jednodnevne izlete ili aktivnosti".

Početak novog polugodišta sa sobom donio veliku promjenu: 'To će rasteretiti škole'

Za kraj samo možemo zaključiti: da, u sufinanciranje izleta mogle bi se uključiti i općine i gradovi i županije, ako već ne Ministarstvo, ali im možda treba samo dodatni poticaj (ovdje svakako treba podsjetiti na materijalne uvjete u nekim školama, a nije rijetkost da su roditelji ti koji financiraju primjerice papirnate ručnike i sapune, te pribor poput papira za crtanje/printanje). S druge strane, cijene ulaznica za kulturna i prirodna dobra koja djeca najčešće posjećuju također su visoke, pa bi vjerojatno i ovdje promjenama pravilnika i međurosornom suradnjom ministarstva moglo doći do promjena.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.