željko lovrinčević

Rizik siromaštva je velik. Ključ svega je promjena svjetonazora

Autor

Direktno.hr

02.03.2015. u 14:24
Ispiši članak

Hrvatska treba radikalne, a ne "obične" reforme kako bi što spremnija dočekala neumitni istek razdoblja povoljnog zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala, istaknuo je u ponedjeljak Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb na konferenciji "Hrvatska i EU - razvojna politika 2015. - 2020., u organizaciji Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

"Cijela ekonomija je, kao što je govorio profesor Sinn kolabirala, pao je uvoz i skupila se cijela ekonomija i nestala je gospodarska aktivnost. Onog trena kada se ponovno pojavi gospodarski rast pojavit će se isti problemi konkurentnosti, jer ekonomija koja nije restrukturirana, koja nije provela reforme na rast inozemne potražnje ponovno će odgovoriti kroz rast deficita", objasnio je Lovrinčević. 

"Zasad je kao fenomen prisutan samo javni dug i rast deficita u sektoru države. Ukoliko se ne pojave reforme ponovno će se pojaviti rast inozemnoga duga. Inozemni dug ne raste, jer se dio javnog sektora razdužuje. Razdužuje se sektor kućanstava, razdužuju se banke i jedan dio inozemnih vlasnika. Drugim riječima, to nije dobar proces, jer inozemni vlasnici smatraju da kapital iz Hrvatske treba jednim dijelom povući. Na sreću još uvijek ne u toj mjeri da to stvara probleme, ali se kapital povlači. Ili istekne depozit ili se ne plasira novi kredit ili matica ode u neku drugu zemlju", pojasnio je. 

"Zaustavljanje rasta inozemnog duga je posljedica kolapsa, odnosno sažimanja ekonomije, a ne promjene konkurentske pozicije Hrvatske. Bankarski sustav održava cijeli sustav stabilnim. Jedan dio banaka je na donjem pragu izdržljivosti, jedan dio treba dokapitalizaciju. Omjer depozita i kredita je na 91,3, on je visok, ali nije među najvišima, tako da se može reći da Hrvatska ima stabilnu osnovu u smislu depozitne osnovice te dobru bazu za financiranje svoga razvitka bez rasta inozemnog zaduživanja", rekao je Lovrinčević i istaknuo da "ono što jest problem je što Hrvatska ima najvišu premiju rizika nakon Grčke, drugim riječima iza Grčke plaćamo najvišu stopu kapitala u Europi".

"Premija rizika je visoka zbog rizika zemlje, a rizik zemlje je visok zbog neprovođenja reformi. Mi imamo sreću ili medvjeđu uslugu, pokazat će vrijeme da možemo pristupati tržištu kapitala bez velikih zahvata u smislu reformi, ali se to vrijeme polako iscrpljuje. U Hrvatskoj je velik rizik od siromaštva, svaki treći građanin se nalazi na rubu. Ne treba upasti u zamku jeftinog populizma koji će se prevladati u političkoj retorici. Rizik siromaštva je velik. Ključ svega je promjena svjetonazora. Ono što je za nas prepoznala Europska komisija to je da je u Hrvatskoj mogućnost uvođenja eura u kratkom razdoblju postalo nedostupno", drži Lovrinčević. 

"Cijela politika Hrvatske je bila sazdana prema brzoj euroizaciji, dakle rješavanja valutnoga rizika u smislu kune, brzim uvođenjem eura. Nismo mi odustali zbog cijena ili nečeg sličnog već se ta mogućnost smanjila zbog enormno brzog porasta javnog duga. Hrvatskoj je Maastricht daleko 20 godina. Hrvatska uz ovu politiku i ove parametre još 20 godina nije u stanju uvesti euro kao valutu plaćanja, jer ono što je prije pet godina bilo gotovo zagarantirano, barem što se tiče sektora države i javnog duga danas je postalo wishfull thinking", ocijenio je Lovrinčević i pojasnio kako je danas to nemoguće jer smo ostali bez strategije, bez monetarne exit strategije.

"Ono što smo pokušali bio je pokušaj interne devalvacije, međutim, taj je pokušaj neslavno propao, jer sustavi nisu bili pripremljeni za reforme. Interna devlavacija nije uspjela, jer nema političke volje. Reforme idu sporo, a eksternu devlavlaciju ne priželjkujemo, jer znamo što ona znači. Mi kao društvo samo akumuliramo neravnoteže dalje, ali se ne odlučujemo ni za jednu varijantu uzgajanja grane gospodarstva", zaključio je. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.