REVIZIJA 'ČEŠLJALA' HNB Za izvanredne prigodne isplate planirali 200 tisuća, a onda isplatili 1,6 milijuna kuna

Predmet revizije bila je, kako stoji u Izvješću, usklađenost aktivnosti, financijskih transakcija i informacija koje se odnose na troškove poslovanja u dijelu administrativnog poslovanja, te stjecanja, nekretnina, pokretnina i opreme sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na poslovanje HNB-a.

Revizijom usklađenosti obuhvaćeni su djelokrug i unutarnje ustrojstvo, planiranje, računovodstveno poslovanje i izvještavanje, javna nabava, troškovi za zaposlenike, materijalni i administrativni troškovi i usluge te ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Državni ured za reviziju tom je prilikom iznio bezuvjetno mišljenje kada je riječ o poslovanju HNB-a usklađenog sa zakonima i drugim propisima, odnosno Revizija "nije utvrdila značajnije nepravilnosti". Drugim riječima, Izvješće nije bilo bez "packe", iako "navedene činjenice nisu utjecale na mišljenje".

"HNB je obvezan namjenski i svrhovito koristiti sredstva te voditi poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima", upozorili su središnju banku.

HNB 19 puta mijenjao plan nabave u 2020. godini

Unatoč prolaznoj ocjeni, revizija je pronašla propuste u poslovanju središnje banke koji se odnose na računovodstveno poslovanje i izvještavanje, planiranje, javnu nabavu, troškove za zaposlenike, materijalne i administrativne troškove i usluge te ulaganja u dugotrajnu imovinu.

HNB tako nije donio Strategiju kojom bi se utvrdio smjer budućeg razvoja za razdoblje od tri godine, što je trebalo učiniti u skladu s Metodologijom strategijskog planiranja.

Također, iako je donio Plan nabave za 2020., u okviru Plana poslovanja za istu godinu i to u vrijednosti od gotovo 176 i pol milijuna kuna, HNB je tijekom godine 19 puta mijenjao i dopunjavao svoj Plan nabave čime je vrijednost nabave porasla na 189 milijuna kuna, odnosno bila je veća za gotovo 13 milijuna kuna od planirane. Revizija je zamjerila HNB-u što zbog izmjena i dopuna Plana nabave za prošlu godinu nije izmijenila i Plan poslovanja za tu godinu, a što su bili dužni napraviti.

HNB nije bio transparentan ni po pitanju jednostavne nabave, koja je prošle godine provedena u ukupnom iznosu od 11 i pol milijuna kuna, odnosno, u procesu nabave "nisu utvrđene odgovornosti u nabavnom procesu, način komunikacije s gospodarskim subjektima, razine objave te obveza dokumentiranja i kontrole provođenja postupaka jednostavne nabave".

Nejasnoće u isplatama plaća

Zamjerku HNB-u Revizija je dala i u pogledu zapošljavanja koje je u nadležnosti samog guvernera Borisa Vujčića. Tako središnja hrvatska banka nije u dokumentu kojim se planiraju zapošljavanja navela potreban broj zaposlenika po pojedinim organizacijskim jedinicama.

Troškovi zaposlenika u 2020. iznosili su nešto više od 203 milijuna kuna, a Revizija je utvrdila da postoje nejasnoće u isplatama plaća. Naime, vrijednosti boda po obračunskom satu za izračun osnovne bruto plaće zaposlenika u HNB-u, uvećana za dva posto u 2020. godini. Planom poslovanja HNB-a planirano je povećanje vrijednosti boda u visini od dva posto u lipnju i  u listopadu 2020. koje nije realizirano, dok razlozi za planirano povećanje vrijednosti boda za ukupno šest posto u Planu poslovanja HNB-a nisu obrazloženi.

Također, nije obrazloženo zašto planirana povećanja vrijednosti boda u lipnju i listopadu 2020. nisu primijenjena. U okviru bruto plaća zaposlenika isplaćen je prošle godine i dodatak na plaću po osnovi komparativne vrijednosti plaće u iznosu od 913.562 kuna i to se odnosilo na 39 zaposlenika.

Revizija smatra da nije vidljivo da je plaća određenog zaposlenika u HNB-u niža u odnosu na visinu plaće koju za iste ili slične poslove ostvaruju zaposlenici u poslovnim bankama, drugim financijskim institucijama ili društvima te da u tom smislu nije opravdano isplaćivanje dodatka na plaću.

Također navodi se da u obrazloženju nije navedeno na temelju kojih kriterija je određena visina dodatka koji može biti do 20 posto osnovne plaće zaposlenika.

Tri milijuna kuna za jednokratne novčane nagrade

"Čistima" nisu prikazane ni jednokratne novčane nagrade koju je prošle godine ostvario 331 zaposlenik u iznosu od više od tri milijuna kuna.

"Nagrade su isplaćene na temelju prijedloga u kojem je navedeno da su kriteriji isplate zadaci koji se odnose na kratkotrajno povećani opseg poslova uspješno obavljeni. Iz obrazloženja koja su navedena u prijedlogu nije vidljivo u čemu se sastoji povećani opseg obavljenih poslova u odnosu na redovne poslove ni na koje razdoblje se odnosi kratkotrajno povećanje posla za pojedinog zaposlenika", upozorava se u Izvještaju. 

Isto tako nisu jasni kriteriji na temelju kojih se određuje visina nagrade s obzirom na to da je najniža nagrada isplaćena u iznosu od 400 kuna, a najviša u iznosu od 41.123 kuna neto po zaposleniku.

Za izvanredne prigodne isplate planirali 200 tisuća, a onda isplatili 1,6 milijuna kuna

Tu su i izvanredne prigodne isplate koju su ostvarila  263 zaposlenika u iznosu od 1,5 milijuna kuna, navodi se u Izvješću. U prosincu 2020. guverner je donio Odluku o izvanrednoj isplati zaposlenicima HNB-a koji su radom u otežanim okolnostima rada uslijed potresa i pandemije Covid-19 iznimno pridonijeli osiguranju kontinuiteta poslovanja i nesmetanom funkcioniranju HNB-a u iznosu od 1,6 milijuna kuna.

Time je planirani iznos od 200 tisuća kuna za izvanredne prigodne isplate povećan za iznos od 1,4 milijuna kuna i to tako da su se sredstva preraspodjelila iz planiranih sredstava za povećanje vrijednosti boda po obračunskom satu za izračun osnovne bruto plaće za dva posto u lipnju i listopadu 2020., a što nije realizirano. Isplate su obavljane na temelju prijedloga u kojem je navedeno da je kriterij isplate obavljanje poslova od posebnog interesa za HNB.

Dodajmo da su izvanredne prigodne isplate isplaćene u iznosu od 860 kuna do 10.734 kuna neto po zaposleniku. Ono što je nejasno, prema riječima Revizije je obrazloženje za navedene isplate iz kojih "ne proizlazi koje konkretne poslove od posebnog interesa su pojedini zaposlenici obavljali, odnosno u čemu se sastoji poseban interes HNB-a za obavljanje tih poslova".

Također, iz Pravilnika o plaćama i ostalim primicima u HNB-u, a niti iz prijedloga za izvanredne prigodne isplate ne proizlazi na koji način se određuje visina izvanredne prigodne isplate, odnosno nije utvrđen mjerljivi kriterij za vrednovanje obavljenih poslova od posebnog interesa.

Dodajmo još da je revizija ustvrdila i nepravilnosti u HNB-u kada je riječ o obračunu naknade za prijevoz, plaćanja usluga vanjskih suradnika, ali i ulaganja u dugotrajnu imovinu.