'VRIJEME REDEFINIRANJA EUROPSKOG GOSPODARSTVA'
Ressler za Direktno: Hrvatsko predsjedanje ostat će upamćeno kao uspješno, komentari kolega iz Europskog parlamenta su poprilično pozitivni
Šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije koje je Hrvatska preuzela u siječnju bliži se svojem kraju. Njemačka se tako 1. srpnja sprema preuzeti predsjedanje, a u tome je očekuju brojni izazovi zbog nezapamćene medicinske i gospodarske krize uzrokovane korona virusom. Što možemo očekivati kada Njemačka preuzme predsjedanje i koliko je ono uspješno bilo pod angažmanom Vlade Republike Hrvatske za portal Direktno komentirao je zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Karlo Ressler.
Tvrdi da Njemačku očekuje veliki izazov u vidu oporavka europske ekonomije od korona krize, koja se mora odraziti na razini svih država članica.
"Posljedice pandemije predstavljaju najveću krizu za Europsku uniju od njezinog osnivanja. U Europi je od Covida-19 umrlo više od 120.000 ljudi. Ove godine se očekuje pad europskog gospodarstva za 7,4 posto, što je znatno više nego tijekom svjetske financijske krize 2009. Ovo je vrijeme redefiniranja europskog gospodarstva, međunarodnih odnosa, načina života i cijelog europskog društva te će takav kontekst uvelike obilježiti i njemačko predsjedanje Vijećem Europske unije.
'Brzo smo se snašli u situaciji globalne pandemije bez presedana'
Prošloga tjedna predstavljena francusko-njemačka inicijativa koja predlaže dodatnih 500 milijardi eura bespovratnih sredstava za najteže pogođene države i sektore, kao što je turizam, kroz zajedničko zaduživanje Europske unije povijesni je iskorak u odnosu na dosadašnje pregovore o europskom oporavku.
Važno je da ovaj trenutak iskoristimo za ubrzanu modernizaciju Europe i ulaganje u gospodarski oporavak velikim investicijama, osobito u digitalizaciju. Međutim, za Europu je ključan i ravnomjerni razvoj svih država članica. To kontinuirano naglašavamo u Europskom parlamentu. Za Hrvatsku je važno prilagoditi se takvim okolnostima, biti snažno uključeni u oblikovanje europskih politika te nastaviti s investicijama i odgovornim upravljanjem javnim financijama. Zahvaljujući četiri godine takve politike hrvatska Vlada je bila u mogućnosti ponuditi jedne od komparativno najizdašnijih mjera pomoći gospodarstvu u cijeloj Europskoj uniji", rekao je Ressler.
Kako navodi, jedan od najvećih uspjeha hrvatskog predsjedanja je vraćanje fokusa na jugoistok Europe na Zagrebačkom samitu.
"Usprkos izvanrednim okolnostima s kojima se Hrvatska morala suočiti kao država predsjedateljica, prvo hrvatsko predsjedanje ostat će upamćeno kao uspješno. Brzo smo se snašli u situaciji globalne pandemije bez presedana. Komentari kolega iz Europskog parlamenta, ali i ostalih dionika su poprilično pozitivni i ostvareni su veliki pomaci.
Jedna od važnijih stvari je svakako vraćanje fokusa na jugoistok Europe i pitanje proširenja Europske unije. Deblokirano je otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a na Zagrebačkom samitu obnovljena je jasna europska perspektiva za jugoistočnu Europu. Hrvatska je posebnu pozornost za vrijeme predsjedanja posvetila i temi demografske revitalizacije, nakon što je na inicijativu predsjednika Vlade suočavanje s demografskim promjenama uvršteno u Strateški program Europske unije, a Hrvatska dobila potpredsjednicu Europske komisije i novouspostavljeni portfelj demografije. Odlučno smo se postavili i prilikom masovnih pokušaja ilegalnih ulazaka na grčko-turskoj granici početkom ožujka te je Europska unija poslala jasnu poruku da ju se ne može ucjenjivati", rekao je Ressler.
Važnost samita u Zagrebu
"Hrvatskoj, ali i Europskoj uniji, strateški je ključna stabilnost jugoistoka Europe jer direktno utječe i na sigurnost svih naših građana. To je kroz proteklu godinu bilo očito i na primjeru migracijskog pritiska prema Hrvatskoj iz Bosne i Hercegovine. Jasno, posebno nam je važan položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U interesu nam je europska budućnost našeg susjedstva, zbog stabilnosti i sigurnosti okruženja u kojem se nalazimo.
Naravno, uz ispunjavanje svih onih uvjeta koje smo i mi morali ispuniti prije pristupanja Europskoj uniji. Poruke objedinjene u Zagrebačkoj deklaraciji potvrđuju pripadnost država europskoj zajednici uz snažnije obvezivanje prema europskim vrijednostima, reformi gospodarstva, političkih i pravnih sustava, a velik dio se odnosi i na zajedničku borbu protiv pandemije Covida-19. Politika proširenja ima budućnost, a Hrvatska je najbolji primjer. Sjeverna Makedonija i Albanija sada moraju ispuniti uvjete i provesti reforme u području pravosuđa i borbe protiv korupcije prije otvaranje pregovora koji će se odvijati prema novoj metodologiji. To ću pratiti kroz parlamentarno Izaslanstvo za odnose s Albanijom", rekao je Ressler.
Na upit smatra li da je angažman Vlade dao svoj doprinos uspjehu hrvatskog predsjedanja, Ressler odgovara:
"Apsolutno. Samo 30 godina od neovisnosti, 25 godina od pobjede u Domovinskom ratu, Hrvatska je pokazala da ima kapaciteta predvoditi Europsku uniju, čak i u izvanrednim okolnostima pandemije. Ojačali smo svoj utjecaj i snagu unutar Europske unije u odnosu na prije šest mjeseci, a u odnosu na prije četiri godine Hrvatska je danas nemjerljivo bolje pozicionirana u europskoj politici. Jasno je da je to velik uspjeh Vlade i predsjednika Andreja Plenkovića. U trenutku kada je potrebna konkretna solidarnost u zdravstvenoj i gospodarskoj krizi te kada se određuju prioriteti Europske unije za desetljeće pred nama to je posebno važno", rekao je Ressler.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.