Analiza predsjedničke moći i utjecaja

Relković za Direktno: Mi smo ovlasti predsjednika ostavili skoro na razini onih koje je imao Tuđman

Autor

Marijan Opačak

Časopis Forbes uvrstio je hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović među najmoćnije žene svijeta. Grabar-Kitarović je 39. na ukupnom popisu, ali kada je riječ o ženama u politici - nalazi se na 14. mjestu. Prema tom časopisu, moćnija je od norveške premijerke Erne Solberg, koja je 17., i Elvire Nabiuline, guvernerke ruske središnje banke.

02.11.2017. u 21:00
Ispiši članak

Forbes je dao i objašnjenje zašto je Grabar-Kitarović smjestio na 39. mjesto: 

"Najmlađa osoba na mjestu predsjednika Hrvatske, ujedno i prva žena na tom položaju, Grabar-Kitarović kontinuirano jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni ove godine radeći s predsjednikom Donaldom Trumpom i SAD-om kako bi se izgradilo američko postrojenje za uvoz ukapljenog plina na otoku Krku kojim bi se moglo isporučiti do 2 milijarde kubika godišnje za distribuciju u Zapadnu Europu što bi moglo pomoći energetskoj neovisnosti Europe od Rusije". 

U čemu je moć predsjednika 

O poziciji predsjednice na Forbesovoj listi razgovarali smo s Ivicom Relkovićem, političkim analitičarem koji je za Direktno podsjetio kako je "jednako moćan položaj" imao i Ivo Josipović, ali odmah i upitao gdje je danas snaga Ive Josipovića.

"U Hrvatskoj imamo jednu situaciju gdje predsjednik države ima prema van, naoko, vrlo moćnu poziciju, no zapravo ako Vlada i Sabor s tim predsjednikom ne žele surađivati - unutarnja pozicija takvog predsjednika je zapravo marginalna", objašnjava Relković i dodaje kako je sasvim drugo pitanje ako netko ima neke druge utjecaje, iz svojih prethodnih situacija, ali što se tiče utjecaja nekoga kao predsjednika države, taj utjecaj isključivo ovisi o druge dvije vlasti, zakonodavnoj i izvršnoj. 

Relković smatra kako sama pozicija predsjednika ne znači ništa i napominje da ova moć koju sada ima predsjednik, kako su procijenili neki, isključivo je odnos političke moći u Hrvatskoj. "Danas imamo tri ključne političke pozicije u rukama HDZ-a i dok je situacija takva, ova procjena tako djeluje. No uzmimo situaciju daljnjeg zaoštravanja odnosa Vlade i Predsjednice, hoće li ona nakon toga i dalje imati tu moć, pa čak i pod izazovom pitanja hoće li ona biti kandidat HDZ-a", upitao je politički analitičar. 

"Zamislite podjele unutar HDZ-a ukoliko Predsjednica ne podržava Vladu, a Vlada počne škripati na određenim potezima promjena koje biračkom tijelu neće biti po volji", rekao je Relković i dodao kako je "pitanje na čiju stranu će stati Predsjednica - na stranu HDZ-ove Vlade koja mora raditi nepopularne poteze ili na stranu javnosti". 

Dvosjekli mač

Relković napominje kako će, ako Predsjednica stane na stranu Vlade, njezina popularnost padati do te mjere da više  apsolutno neće imati šanse za pobjedu, a ako stane na stranu javnosti - njezina pozicija će biti jako delikatna u odnosu na Vladu. "Moguće je kako će vlastita stranka reći da njezinu vlastitu Vladu, koja mora raditi nepopularne poteze, gura prema dnu, a Predsjednica vjerojatno neće moći svoj rast popularnosti raditi na populističkim potezima koji će ići na štetu Vlade", rekao je.

Politički analitičar podsjetio je kako su se ovakve situacije događale i ranije s Ivom Josipovićem i Zoranom Milanovićem.

"Njihova pozicija nije otišla u takvu razinu sukoba, jer Ivo Josipović nije imao taj potencijal, nije prethodno bio jak unutar vlastitih redova da bi mogao parirati Milanoviću", rekao je Relković i napomenuo kako sada imamo predsjednicu koja dolazi s neke pozicije, dok je premijer 'mlađi' u odnosima snaga HDZ-a te je zato ovdje moguć jači sukob.

"U verziji, kada je predsjednik Vlade bio Ivo Sanader, a predsjednik države Stjepan Mesić - nitko nije očekivao da će se oni, koji nisu iz iste 'košare', slagati te je sukob benigniji", kazao je Relković i objasnio kako je takva kohabitacija završavala zagrljajem jer je svatko hvatao svoje biračko tijelo i nitko nikome nije rušio ono što ima. Svatko je vukao na svoju stranu. 

Novi elementi o kojima ovisi predsjednička pozicija 

Relković upozorava kako danas u Hrvatskoj imamo predsjedničku poziciju koja dominantno ovisi o PR-u jer jedino se predsjednika bira na izravnim izborima.

"Posljednji put je, kao potpuno anonimna osoba, Vilibor Sinčić na izborima osvojio 16 posto", podsjeća Relković i dodaje kako nije teško zamisliti situaciju u kojoj će jedan ozbiljni kandidat dobiti 25 posto, a Kolinda Grabar-Kitarović ne može dobiti glasove centra i lijevi dio biračkog tjela. "Taj kandidat će u tom slučaju obećavati i davati maksimum. Pitanje što će Predsjednica onda učiniti, hoće li podržavati Vladu i njene nepopularne mjere ili pokušati učiniti korak dalje i distancirati se od Vlade u onome što populistički njoj odgovara", upitao se Relković. 

"Mi smo ovlasti predsjednika ostavili skoro na razini što ih je imao Franjo Tuđman, a operativnu moć  skoro pa ugasili", rekao je Relković

"Možda će taj sukob, ako se poigramo PR-ovski, biti i dogovoren, ali on je nužan. No onda dobivamo shizofrenu situaciju, ako Predsjednica i Vlada budu u sukobu, jer oni dijele jedno biračko tijelo, a Predsjednica mora stati na stranu interesa javnosti", rekao je Relković i dodao kako je Predsjednica politički moćna, ali zbog odnosa u kojima se sada nalazi može to prestati biti ili postati još moćnija jedino na teret Vlade.

Potrebno je pronaći rješenje za loš izborni sustav

Relković smatra kako je sada vrijeme da se razgovara o promjena sustava te objašnjava da je za vrijeme predsjednika Franje Tuđmana Hrvatska  otprilike imala francuski model, u kojem je predsjednik najjača figura, a premijer je ispod njega, dakle nije ravnopravna politička figura predsjedniku, te kako smo 2000. krenuli prema njemačkom kancelarskom modelu, gdje premijer nije kao u Velikoj Britaniji prvi ministar, već je šef Vlade. "Međutim mi nismo završili taj put, mi smo stali na pola puta. Mi smo ovlasti predsjednika ostavili skoro na razini što ih je imao Franjo Tuđman, a operativnu moć skoro pa ugasili", naglasio je Relković bit problema. 

"Moramo riješiti probleme oko našeg izbornog modela i izborne arhitekture u cijelosti, jer očito je kako imamo problematični sustav", kazao je Relković

"Sada više nemamo ni predsjednički francuski model ni njemački kancelarski model, već smo se našli negdje na pola puta. I to je problem koji treba riješiti. Političari, ustavni stručnjaci i politolozi trebaju tu temu otvoriti sada dok nije ona nije toliko vruća", napomenuo je Relković i dodao kako je sada pravo vrijeme za to.

"Za vrijeme izbora, ne može se razgovarati hladne glave. Sada se može vidjeti što je štetno i kako to riješiti, a da se ne radi navijački, da nije štetno za Predsjednicu i njezine protukandidate niti za njezin odnos prema Vladi", rekao je Relković 

Relković smatra kako se ovo pitanje mora riješiti radi kvalitete odnosa u državi, a ne radi kvalitete odnosa među strankama, jer je to njihov unutarnji problem. "Postavlja se pitanje kako ćemo mi kao država imati, hipotetski govoreći, jedinstvenu vanjsku politiku, ako imamo situaciju u kojoj predsjednik i vlada nemaju isto viđenje vanjske političke ili zamislimo sukob predsjednika Vlade i države iz različitih političkih opcija koji ne žele kohabitaciju, koji žele međusobni rat, pa da nam tada u UN idu dvije posvađane delegacije", kazao je Relković i napomenuo kako je po sadašnjem ustavu to moguće očekivati i kako to moramo raščistiti dok su izbori daleko.

Politički analitičar napomenuo je i kako je dobro što je Vladimir Šeks otvorio temu oko izbornih modela jer su to teme koje moramo raspraviti. "Nije važno kako gledamo na tu temu, ali moramo riješiti probleme oko našeg izbornog modela i izborne arhitekture u cijelosti, jer očito je kako imamo problematični sustav", zaključio je Relković u razgovoru za Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.