Reiner: HDZ ima ambiciozan, stručan i realan plan daljnjeg vođenja države

SDP nije odustao od tvrdnje da je premijer Plenković trebao otići u samoizolaciju. Međutim, isplivala je snimka Davora Bernardića kako kašlje i šmrca 25. lipnja, uživo u eteru s izlikom da se radi o alergiji. Je li moguće da se on trebao javiti na pregled? Nisu li zapravo izvrnuli teze? Pitamo Vas i kao liječnika i političara.

Upute epidemiologa i Nacionalnog stožera su jasne: svatko tko razvije tjelesnu temperaturu 37,2 stupnja ili višu ili razvije simptome respiratorne bolesti, a kašljanje i šmrcanje to jesu, obvezan je telefonom se odmah javiti nadležnom liječniku obiteljske medicine ili nadležnom epidemiologu. Sukladno tome, g. Bernardić bio je obvezan javiti se liječniku, koji bi ga vjerojatno, budući da je riječ o osobi koja je u pojačanim fizičkim kontaktima s velikim brojem ljudi, uputio na testiranje na Covid-19. Je li se javio, ili nije, to će te morati pitati njega.

Prije nego povučete paralelu s premijerom Plenkovićem, naglašavam da on nije imao nikakve simptome, a susret sa zaraženim tenisačem Đokovićem epidemiolozi nisu okarakterizirali kao bliski kontakt, no premijer je ipak testiran, i to četiri puta, i nalazi su bili negativni. Jasno je da bi SDP htio da premijer Plenković ode u izolaciju jer ga se boje, osobito njihov predsjednik Davor Bernardić koji se u sučeljavanju s njime pokazao neusporedivo lošiji i nesposobniji.

Mislim da je u ovom slučaju najvažnije slušati struku. Epidemiolozi su stručnjaci, specijalisti epidemiologije koji se usavršavaju godinama, nisu položili online tečaj ili pročitali jedan novinski napis i time postali "stručnjaci" za epidemiologiju. Najgore je što se ljudima serviraju mišljenja ne-liječnika, političara koji sudjeluju u političkoj utakmici, čime se stvara panika i sumnjičavost građana. To nije slučajno, već neki to rade s namjerom. Stoga, pustimo liječnike i stručnjake da odlučuju, ne slušajmo političare nadriliječnike. U ovoj neugodnoj situaciji epidemije svi se moramo ponašati sukladno odlukama i preporukama stručnjaka epidemiologa.

Vjerujete li u pobjedu HDZ-a 5. srpnja, neke ankete daju prednost Restart koaliciji?

Najbolja anketa su sami izbori. Predizborne ankete su i 2016. godine davale prednost lijevoj koaliciji pa svi znamo kako je to završilo. HDZ će biti relativni pobjednik ovih izbora.  HDZ ima ambiciozan, stručan i realan plan daljnjeg vođenja države i ne dvojim da se to neće ostvariti. Uostalom, vrlo opsežan, jasan, precizan i stručan predizborni program pretočit će se u program vlade za sljedeće četiri godine.

S kim biste koalirali? Hoćete li osobno sudjelovati u koalicijskim pregovorima?

Sačekajmo najprije rezultate izbora pa ćemo vidjeti koja će stranka uopće ući u Hrvatski sabor i s koliko mjesta. Mislim da će rezultati biti dosta različiti od onih koji se nude građanima kao rezultati anketa ili promišljanja navodno neovisnih komentatora više s ciljem da ih se usmjeri kako da glasuju nego što odražavaju objektivnu sliku. Već sam rekao da sam uvjeren da ćemo biti relativni pobjednici ovih izbora. Da bismo uspostavili stabilnu i sigurnu većinu i vladu, a građani žele stabilnost i sigurnost, vodit ćemo razgovore sa svima koji su nam svjetonazorski bliski i s kojima dijelimo slične planove za gospodarski oporavak Hrvatske i boljitak hrvatskog naroda.

U ovom mandatu obnašali ste ulogu potpredsjednika Hrvatskog sabora, na kojoj ulozi se vidite u sljedećem, nakon 5. srpnja? Hoćete li, kao i do sada, i dalje u Hrvatskom saboru samo volontirati  a nastaviti raditi u bolnici i na fakultetu gdje ste dobivali plaću.

Nisam razmišljao o funkcijama. Trenutačno sam usmjeren na kampanju i jedina mi je želja da Hrvatska nastavi s reformama koje je započela HDZ-ova vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića i osigura stabilnost, sigurnost i blagostanje svojim građanima. Do funkcija i fotelja mi zaista nije stalo, mislim da sam se profesionalno dokazao u životu i u području medicine i u znanosti a i u politici. Naravno, na raspolaganju sam predsjedniku Plenkoviću da svojom stručnošću i iskustvom pomognem u daljnjem napretku naše zemlje. U svakom slučaju volio bih, osim u politici, nastaviti raditi u svom KBC-u Zagreb i na Medicinskom fakultetu jer su i moji pacijenti i moji studenti ono čemu sam posvetio najveći dio svog života.

Nakon izbora dolaze nam neizvjesna vremena, moguća je i ekonomska kriza, neki najavljuju i novi val korona virusa. Koliko je Hrvatska spremna na te izazove?

Hrvatska je vrlo spremna. Imali smo svojevrsni "test" u ožujku i pokazali smo da smo zemlja vrsnih medicinskih stručnjaka ali i kao narod vrlo odgovorni. Nemojmo zaboraviti da je Hrvatska prednjačila u javnom zdravstvu pred ostalim zemljama svijeta upravo zahvaljujući dr. Andriji Štamparu. Zbog njegovog naslijeđa, vrsnih stručnjaka epidemiologa, infektologa i ostalih te odlučnosti Stožera civilne zaštite, uspjeli smo se vrlo uspješno obraniti od "prvog vala". Hrvatska je stoga među  nekoliko zemalja u EU s najmanjim brojem oboljelih od infekcije Covid-19 i s najmanjim brojem umrlih na milijun stanovnika.  Moram podsjetiti na jedan od deset principa dr. Štampara koji su i danas temelj javnog zdravstva i socijalne medicine: "Pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja."  Upravo ovim principom vodila se hrvatska vlada kada je u situaciji bez presedana, dok je čitav svijet zahvatila kriza kakva se globalno nije dogodila u posljednjih 90-ak godina, vrlo stručno i žurno donijela niz mjera za oporavak gospodarstva i spas radnih mjesta.

U vrlo kratkom roku donesen je prvi paket mjera pomoći gospodarstvu i očuvanja radnih mjesta vrijedan 30 milijardi kuna, a pola od toga odnosilo se na otpis poslodavcima poreza i doprinosa. Velik broj poslodavaca, 103.000 poduzeća posebno srednjih i malih te obrta, zbog toga nisu morali staviti ključ u bravu. Vlada je također omogućila isplatu plaća za više od 609.000 zaposlenih što je pothvat bez presedana. Velik broj njih ostao bi bez radnih mjesta, na ulici i bez prihoda, no Vlada je našla sredstva i isplaćivala im plaće. Za to je uspjela osigurati više od 5,3 milijarde kuna, što s doprinosima premašuje 7,7 milijardi kuna. Toliko o kataklizmičkim predviđanjima SDP-a da će 400.000 ljudi ostati bez posla. Da Vlada nije vodila promišljenu financijsku politiku tijekom cijelog svog mandata, za sve to ne bi bilo novaca jer sve te milijarde nisu pale iz oblaka, premda o tome mnogi uopće ne razmišljaju.

Jedna od ključnih Vladinih daljnjih gospodarskih mjera očuvanja radnih mjesta je skraćivanje radnog vremena kojom će biti obuhvaćeno do 150.000 radnika. Pravo na tu mjeru imat će svi poslodavci koji zapošljavaju deset i više zaposlenika. U pripremi su i druge mjere. Zdravlje građana, zaposlenost, gospodarska opstojnost i financijska stabilnost države su ovoj vladi apsolutni prioritet i odmah po konstituiranju novog Sabora krećemo u daljnje mjere i postupke. Ne zaboravite da je Zagrepčane snašla i dodatna katastrofa – potres i da će Zakon o obnovi Zagreba biti jedan od prvih zakona donesenih na prvoj sjednici novog saziva Sabora.

Kad spominjete obnovu Zagreba nakon potresa, vaši politički suparnici vam predbacuju da niste prije raspuštanja Hrvatskog sabora donijeli zakon o obnovi Zagreba.

Točno je da neke stranke pokušavajući na nevolji onih koji su izgubili svoj krov nad glavom ili su im stanovi i kuće jako oštećeni steći jeftine političke poene tvrdeći to što ste naveli. Najprije treba znati da bi bilo pogubno da smo iz političkih razloga donijeli na brzinu sklepan zakon bez definiranog financiranja, bez jasnih procedura, bez detaljnih analitičkih podloga i koji bi možda stoga otvorio i prostor za manipulacije. Zakon je pripremljen, on je sukladno propisima upućen na javno savjetovanje koje mora trajati minimalno 30 dana (što je upravo završeno) i na njega je došlo gotovo 400 primjedbi jer se odnosi na vrlo širok krug ljudi ali u njegovom stvaranju su morali sudjelovati i razni stručnjaci, od arhitekata, građevinara, povjesničara umjetnosti, konzervatora, poslovnih udruženja do komora. Rezultat toga procesa bit će zakonski okvir koji će biti jasan, nedvosmislen, transparentan i provediv tijekom duljeg vremena jer svakome mora biti jasno da će se Zagreb obnavljati godinama te da će obnova biti vrlo složena.

Naime, u potresu nije oštećeno samo 25.000 kuća već i brojne kulturne ustanove, crkve, mirogojske arkade, povijesne zgrade, bolnice, fakulteti, škole, vrtići, a šteta je procijenjena na 86 milijardi kuna, dakle kao 22 Pelješka mosta. Ipak, i bez zakona Vlada je djelovala. Odmah je rebalansom proračuna osigurano 141 milijun kuna za žurnu pomoć vlasnicima stanova u oštećenim zgradama za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, dizala i nabavu kondenzacijskih bojlera.

Za građane koji su izgubili krov nad glavom pa su nakon potresa privremeno smješteni u studentskom domu osigurana su sredstva za najamnine u prikladnim stanovima, 52,5 milijuna kuna do 1. rujna 2021. godine, i samo se trebaju javiti na poziv koji je bio odmah raspisan. Poslana je prijava na Europski fond solidarnosti od kojeg očekujemo oko 600 milijuna eura a sklopljen je i ugovor o zajmu 200 milijuna dolara sa Svjetskom bankom, poglavito za obnovu bolnica i škola. Prema tome, priče da Vlada ništa nije načinila za obnovu Zagreba jer nije donesen zakon su obično jeftino politikantstvo i temeljno nepoznavanje procesa donošenja zakona i rada institucija. To vam je tako kad se politikom žele bavili nesposobni i neznalice ili pak oni koji znaju ali su zlonamjerni.

Za kraj malo osobnije, često se zanemaruje da i političari imaju privatan život i obitelj, kako vaši podnose ovu prilično žestoku kampanju? Kako se opuštate?

Žestokim tempom živim već desetljećima pa volim vjerovati da su se naviknuli. Na sreću, i kćer i sin su mi odrasli pa rjeđe dolaze po očinske savjete, no kad god dođu uvijek za njih imam vremena i pokušam im prenijeti neka svoja životna iskustva za koja vjerujem da bi im mogla koristiti. Jedna od najvećih radosti mi je unučica s kojom često odem u kazalište lutaka. Volim i obitelji skuhati ručak, obično nedjeljom ako uhvatim vremena, ali u zadnje vrijeme nažalost vrlo rijetko stignem raditi u vrtu, što također volim.

Rijetki znaju da se bavim i pjesništvom, još od gimnazijskih dana kada sam počeo pisao poeziju ali i tekstove za šansone. Za njih sam čak dobio više nagrada, primjerice prvu nagradu za tekst na Festivalu kajkavske popevke "Krapina 1970.", drugu nagradu na Festivalu kajkavske popevke "Krapina 1971." i mnoge druge. Ponosan sam da su na moje stihove skladali poznati skladatelji kao Arsen Dedić ili Pero Gotovac, a moje su pjesme pjevali mnogi poznati pjevači od Ivice Percla i Borisa Blaćea do Radojke Šverko. Međutim, tekstove za glazbu već odavna ne stignem pisati no pišem povremeno poeziju.

Objavio sam dvije zbirke pjesama, prvu 1984., a  drugu 2003. godine. Ove sam godine dobio prvu pjesničku nagradu tjednika Hrvatsko slovo, "Dubravko Horvatić" za 2019. godinu za četiri ciklusa pjesama no zbog epidemije bit će mi uručena kad se za to steknu prilike. Do konca ove godine planiram objaviti još jednu knjigu pjesama koja je već kod izdavača.