ISTRAŽILI SMO

Razotkrivamo iluziju o Milanoviću kao uspješnom konzultantu; 80 posto prihoda u tri godine ostvario je u Hrvatskoj, a ne u inozemstvu

Autor

dm

U jeku predizborne predsjedničke kampanje SDP-ov kandidat za Pantovčak i bivši premijer Zoran Milanović pohvalio se kako je od svibnja 2018. viši savjetnik organizacije Global Alliance of Sharing Economy.

17.12.2019. u 19:26
Ispiši članak

Milanovićevo članstvo u ovoj organizaciji, koja se do ove godine zvala Global Confederation of Chambers of Commerce, u zadnje vrijeme tema je medijskih napisa pošto je otkriveno da je osnivač ove organizacije kineski milijarder i vlasnik tvrtke ToJoy Lu Junqing. Milanovićevo članstvo u ovoj organizaciji povezuje se i s njegovim odlaskom u Kinu u svibnju 2018., gdje je kao bivši premijer održao nekoliko predavanja.

Kineze savjetovao besplatno?

Osim njega u toj organizaciji niz je bivših premijera - Australije, Austrije, Grčke, Islanda, Bolivije, ali i bivši predsjednik Srbije (Boris Tadić). No, za tu funkciju Milanović nije formalno plaćen.

Milanović se tijekom kampanje hvali svojim konzultantskim-poduzetničkim iskustvom i proziva druge da nemaju veze s realnim sektorom

Istodobno, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković javno ga u više navrata proziva da otkrije kako je i savjetujući koga u tri godine zaradio oko dva milijuna kuna.

“Zoran Milanović i dalje uporno odbija reći s kim je kao vlasnik konzultantske firme radio. Prema informacijama iz medija vidio sam da je godišnje imao prihode od nekih 700 tisuća kuna. Dakle, ukupno je zaradio više od dva milijuna kuna. Javnost još uvijek ne zna tko su klijenti koji su ga financirali, za koje su ga točno poslove angažirali i potpuno je neshvatljivo da jedan od kandidata za predsjednika RH taji što je radio zadnje tri godine. To je veliki skandal.

Neshvatljivo je da 2019. u Hrvatskoj, u demokratskoj državi, i javnost i mediji toleriraju da jedan od predsjedničkih kandidata ne želi reći što je radio zadnje tri godine i kako je zaradio više od dva milijuna kuna. To budi određene sumnje. Ako se stalno prigovara HDZ-ovoj kandidatkinji, onda mi je neshvatljivo da nije izvršen snažan pritisak na kandidata SDP-a koji kontinuirano moralizira, licemjerno proziva druge, govori da predsjednik države mora biti osoba bez repova, otvoren i transparentan", izjavio je nedavno predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković.

"Cijelu svoju karijeru proveo je u državnoj upravi  pa nakon toga u partiji, a zadnje tri godine otkad je u prvatnom sektoru ne želi reći kako je zaradio novac. Tko ga je plaćao, za koje usluge i to je sumnjivo”, upozorava Jandroković.

Milanović se opravdava poslovnom tajnom, no u javnosti pokušava ostaviti dojam uspješnog poslovnog konzultanta koji glavninu prihoda ostvaruje u inozemstvu.

Međutim, kako je već pisao portal Direktno to je daleko od istine.

Isplaćivao sebi plaću u visini minimalne kako bi platio što manje poreza

Za 2016. godinu, u kojoj je startao s privatnim biznisom, Milanovićeva tvrtka službeno je podnijela izvješće o neaktivnosti i nije javno otkrila svoje prihode tako da su poznati tek podaci o poslovanju u 2017. i 2018.

Kako je već pisao portal Direktno, Tvrtka EuroAlba Advisory d.o.o., čiji je Milanović osnivač i jedini direktor, u 2018. ostvarila je prihod od 745.292 kune. Rashodi tvrtke iznosili su 115.407 kuna, a nakon plaćenog poreza na dobit (76.933 kune) tvrtka je iskazala neto dobit od 552.953 kune. Milanovićeva tvrtka zadržava dobit, odnosno neće ju isplatiti vlasniku, odnosno osnivaču. U odnosu na prethodnu godinu tvrtka bilježi rast prihoda od 19,2 posto, neto dobiti od 20,3 posto, ali i rashoda od 13,2 posto.

Inače, portal Direktno već je analizirao poslovanje Milanovićeve tvrtke i u 2017. te prethodnim godinama.

Zašto taji tko su mu poslovni partneri u Hrvatskoj?

U strukturi prihoda Milanovićeva tvrtka u inozemstvu je u 2018. ostvarila tek nešto više od 28 posto, odnosno 209.970 kuna, što znači da glavninu poslovanja čine poslovi u Hrvatskoj. Za plaće, poreze i doprinose na plaće tvrtka je isplatila u 2018. godini 56.698 kuna, što znači da je trošak neto plaća iznosio 40.010 kuna, pisao je već ranije portal Direktno.

Prosječna poduzetnička mjesečna plaća Zorana Milanovića ispada da je iznosila 3334 kune neto ili 4725 kuna bruto. U istom razdoblju bruto minimalna plaća, prema Vladinoj Uredbi, iznosila je 3439,80 kuna bruto, a osobni odbitak za isto razdoblje 3800 kuna!

Predsjednički kadidat kao poduzetnik tražio je i koristio rupe u zakonu kako ne bi morao platiti porez na dohodak. Nije pritom prekršio zakon, no pitanje je moralnosti takvog ponašanja kao i moralnosti prozivanja drugih sada u predsjedničkoj kampanji!

Dakle, iz financijskog izvještaja da se iščitati kako je predsjednički kandidat ‘s karakterom’ kao poduzetnik sebi isplaćivao plaću otprilike u visini minalne plaće kako ne bi državi osim nužnih doprinosa morao isplatiti niti kune poreza na dohodak.

Prema podacima dostavljenima Financijskoj agenciji Milanović nije isplatio sebi ni dobit ostvarenu u 2017. već ju je usmjerio u zadržanu dobit. To znači da je tvrtka u dvije godine poslovanja akumulirala više od milijun kuna dobiti iz poslovanja. Ako bi se bivši premijer odlučio na povlačenje ostvarene dobiti, tj. isplatu dobiti vlasniku morao bi je umanjiti za porez. No to, prema dostupnim podacima, nije učinio već očito, kao i mnogi drugi poduzetnici, povremeno sam sebi odobrava pozajmice, ili isplaćuje predujmove dobiti.

Prema poslovnom izvješću tvrtka nema značajnih potraživanja niti neplaćenih obveza, a glavninu imovine čini novac na računu.

U strukturi potraživanja navodi se na dan 31. prosinca 2018. i potraživanje od 18.750 kuna od zaposlenika i 'članova poduzetnika', što znači osnivača tvrtke. Na toj stavci potraživanja su početkom godine iznosila čak 140 tisuća kuna. To ukazuje kako je tvrtka najvjerojatnije odobravala pozajmice zaposlenicima, vrlo vjerojatno samome Milanoviću, koji je (kao što to čini i većina hrvatskih poduzetnika) na taj način kompenzirao vrlo nisku plaću na koju je službeno prijavljen. Pod stavkom ostalih troškova tvrtka je iskazala 33.220 kuna. Tu se mogu podvući troškovi prijevoza, putovanja, reprezentacije i sl.

Milanovićeva tvrtka EuroAlba Advisory d.o.o imala je, prema financijskom izvješću kao što smo objavili, više od pola milijuna kuna dobiti u 2017. godini.

Prihodi su iznosili 625.445,26 kuna, a rashodi poslovanja iznosili su 101.936,56 kuna, a dobit nakon oporezivanja bila je 459.749,62 kune.

Skromno poslovanje s inozemstvom

Tvrtka je i u 2017. imala jednog zaposlenog, a u 2016. godini nije imala prijavljenih radnika, troškovi osoblja tijekom 2017. godine iznosili su na teret neto plaća i nadnica 26.208 kuna, što iznosi 2184 kune mjesečno.

Zanimljiva je i struktura prihoda Milanovićevog biznisa u 2017., tj. njegove tvrtke, EuroAlbe. Naime, prema poslovnim podacima 88,8 posto ili 555 tisuća kuna prihoda ostvareno je u Hrvatskoj, dok je samo 11,2 posto ostvareno u inozemstvu. To znači da je, unatoč drugačijoj slici koju je o sebi pokušao stvoriti u javnosti, Milanović u inozemstvu uspio u 2017. zaraditi u godinu dana samo 70.000 kuna.

Dodatno, podaci o poslovanju otkrivaju i da je EuroAlba Advisory imala i problema s naplatom. Naime, u izvješćima je iskazano čak 180 tisuća kuna nenaplaćenih potraživanja, od čega 40.000 kuna iz inozemstva. U odnosu na visinu ostvarenih prihoda ispada da nije u roku bilo naplaćeno gotovo 30 posto ostvarenih prihoda, odnosno gotovo 60 posto prihoda ostvarenog u inozemstvu.

Kad se sve zbroji, u nepune tri godine Milanovićeva tvrtka službeno je uprihodila 1,37 milijuna kuna, od čega tek 280 tisuća kuna u inozemstvu, odnosno samo 20 posto prihoda tvrtke čini prihod ostvaren u inozemstvu.


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.