Razotkrili Beroša: 'Liste čekanja smanjene su tako da se dio pacijenata jednostavno izbrisao'

Najavljivana otkad je de facto zasjeo u ministarsku fotelju, povremeni nacrti reforme zdravstva proteklih su mjeseci dolazili do hrvatske javnosti, a ključnom je ministar Vili Beroš proglasio 2024. godinu, onu u kojoj će se održati parlamentarni izbori.

Tako se hvalio povećanjem plaća medicinskih radnika, skraćivanjem listi čekanja, obnovom bolnica, zakonskim izmjenama i smanjenjem duga, a od iduće godine trebala bi zaživjeti nova javnozdravstvena mreža, intenzivirati se preventivni pregledi, a bolnice u vlasništvu lokalne samouprave prijeći pod državno ruho.

Međutim, kritike nisu izostale, a najnovija stiže iz HUBOL-a.

Foto: HINA/FENA/es

Preventivni pregledi nisu stručno utemeljeni

Preventivni sistematski pregledi za sve građane, koji nisu stručno utemeljeni, a to je ono što je u biti najavilo Ministarstvo zdravstva,  su potpuni promašaj jer je nizom znanstvenih studija dokazano da takvi programi ne smanjuju niti morbiditet niti mortalitet kod građana, poručili su za portal Direktno.

Kažu kako je to već pokušano u drugim državama i rezultati su bili "nikakvi", tj. nisu rezultirali očekivanim koristima otkrivanja široke palete bolesti.

"Smisla imaju oni preventivni programi koji su stručno utemeljeni, poput postojećih programa ranog otkrivanja karcinoma kolona, dojke ili pluća u ciljanim skupinama. Ti su programi ciljano osmišljeni za rizične skupine i imaju smisla, ali očito postoje problemi u njihovoj realizaciji. Odaziv na te programe nije zadovoljavajuć i cilj bi trebao biti povećati odaziv jer ti programi dokazano daju rezultate. Sistematski pregledi svih građana, bez jasnih kriterija, dovode isključivo do iscrpljivanja zdravstvenih djelatnika, a ne rezultiraju nikakvom konkretnom korišću za građane", navode iz Udruge.

Foto: HINA/FENA/es

Još jednom: Nedostaje liječnika

Ključ preventivne medicine leži u obiteljskoj medicini, kažu: "Obiteljski liječnik je upućen u obiteljsku i osobnu povijest bolesti pacijenta, on je taj kojemu treba osigurati dovoljno vremena koje će posvetiti pacijentu, što sada nije slučaj. On je taj koji treba postaviti ciljanu indikaciju za pretrage".

Međutim, ističu, hrvatsko je zdravstvo u situaciji u kojoj nedostaje oko 260 liječnika obiteljske medicine, stotinjak ginekologa i osamdesetak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a postojeći liječnici su zatrpani administracijom. Također, navode, bolnički liječnici odrade oko tri milijuna prekovremenih sati godišnje.

"U takvoj situaciji jasno da za pravu preventivu nema niti vremena niti ljudi. Pored toga, zabrinjavajuće je i da je među obiteljskim liječnicima njih čak 813 starijih od 60 godina, što znači da će kroz pet godina steći uvjete za mirovinu. Međutim, specijalizanata obiteljske medicine je tek 264. Iz ovih podataka jasno je da će se kadrovski problemi u PZZ-u kroz pet godina samo povećati, dapače udvostručiti".

Foto: HINA/Tomislav Pavlek

Dio pacijenata jednostavno obrisan?

Liste čekanja i njihovo smanjivanje je, kažu, nešto što svaka vlada populistički pred izbore vadi iz ladice, pa tako i ova: "Niti jedna vlada do sada nije sustavno pristupila rješavanju tog problema nego su sve mjere kampanjske, a čudotvorna rješenja se očekuju odmah kroz mjesec ili dva. Učinci takvog skraćenja listi čekanja traju koliko i skijaška sezona u Sahari".

"Slanje dopisa od strane Ministarstva zdravstva kojima se pokušava preispitivati indikacije za naručivanje pacijenata na pretrage čime se očito planira određenom dijelu populacije uskratiti dostupnost pojedinih pretraga preko leđa zdravstvenih djelatnika ili kojima se pacijente preraspoređuje u druge ustanove u regiji (kojoj regiji, Hrvatska nema definirane regije) samo su mazanje očiju", poručili su za portal Direktno.

"Tko će pacijentu npr. iz Čakovca pokriti troškove puta u Gospić gdje je dobio termin za MR? Tko će organizirati prijevoz ako se radi o teško pokretnoj osobi ili ako osoba nema na raspolaganju privatni prijevoz? Dopisi kojima se nešto naređuje, a ne definiraju se rješenja niti način kako će se to u stvarnosti provesti, ne vode nikakvim rezultatima", navode.

Prema informacijama od kolega s terena liste su smanjile na način da se dio pacijenata jednostavno izbrisao, pa će ih ponovno upisati iza Nove godine, teške su optužbe ne račun Beroševog plana smanjivanja listi: "Drugi su otvorili još nekoliko ambulanti za istu listu čekanja i preraspodijelili pacijente u te ambulante. Pitanje je jedino s kojim liječnicima će se ti pregledi odraditi".

Foto: HINA/Ivana Šmit

Nisu riješeni ni robovlasnički ugovori

Da liječnika ima dovoljno, ne bi bilo tri milijuna prekovremenih sati niti višemjesečnih listi čekanja, jasni su u HUBOL-u, a sve to je, prema njima, jednostavna matematika.

Nedostaje liječnika primarne zdravstvene zaštite, pedijatara, ginekologa, internističkih struka svih profila, mikrobiologa, liječnika hitne medicine, patologa itd.

Tvrde da reforma zdravstva ipak nije stala: Ministarstvo navelo što su ove godine poboljšali

"Ništa se po tom pitanju neće riješiti ostanu li plaće liječnika na sadašnjoj razini i ne ostvari li se reforma koja bi rješavala goruće probleme koje struka ističe: obvezne vremensko-kadrovske normative, rješavanje istovremenog rada na više radilišta, edukacija te adekvatna plaća za rad. To je ono što se hrvatskim liječnicima  nudi u europskim zemljama i to je ono što bi im trebala omogućiti i Hrvatska", jasno kažu u Udruzi. 

Nacionalne specijalizacije jesu parcijalno rješenje no potrebno je vidjeti sto će država napraviti točno po tom pitanju da bi to mogli adekvatno komentirati. Kako će se provesti ovo centralizirano financiranje za sada je nejasno. No, ono što je ključno, a i dalje nije riješeno, ukidanje je robovlasničkih ugovora. Sve dosadašnje penalizacijske odredbe u ugovorima treba maknuti i umjesto toga uvesti stimulaciju. U Hrvatskoj je jedino liječnička profesija ta koja se penalizira zbog otkaza ugovora o radu! Niti jedna druga struka to nema", zaključili su za kraj.

Podsjetimo, Beroš se hvalio kako će robovlasnički ugovori postati povijest zakonskim izmjenama koje su u saborsku proceduru trebale ući 15. prosinca, ali, pogađate, nisu. Pametnom dosta. 

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.